Novo istraživanje u Hrvatskoj: "Oluja" se slavi kao pobeda, ali je praćena ubistvima srpskih civila
Organizacija Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću predstavila je preliminarne rezultate istraživanja ljudskih gubitaka u vezi sa događajima tokom i nakon vojno-policijske operacije "Oluja", koji pokazuju da se ta akcija u Hrvatskoj slavi kao pobeda, ali je praćena ubistvima srpskih civila.
Izvor: Index.hr
28.07.2025. 19:31
Foto: Srđan Ilić
Prema njihovim podacima, identifikovane su 2.353 ratne žrtve, uglavnom civila srpske nacionalnosti, a najveći broj poginulih bio je uzrasta između 36 i 64 godine, prenosi Index.hr.
"Ovi podaci su u samom središtu pitanja koliko smo kao društvo spremni da se suočimo s prošlošću i da priznamo patnju svih koji su stradali tokom rata od 1991. do 1995. godine", rekla je direktorka Documente Vesna Teršelič.
Teršelič je istakla da u Hrvatskoj postoje potpuno suprotstavljene percepcije događaja iz perioda "Oluje".
Hrvatsko društvo je dosta tolerantno prema drugima i drugačijima, samo ako niste Srbin i pravoslavac, izjavio je predsednik dokumentaciono informacionog centra Veritas Savo Štrbac govoreći o predstojećem obeležavanju "Oluje".
Obeležja na grobovima, koja, prema nedavno usvojenom zakonu u Hrvatskoj, vređaju nacionalne, verske i vrednosti Domovinskog rata prijavljena su za uklanjanje u Vukovarsko-sremskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Dok mnogi u Hrvatskoj taj dan slave kao pobedu i povratak u svoje domove, s druge strane, "Oluja" je za mnoge povezana s egzodusom srpskog stanovništva, ubistvima civila i nestalim licima.
"To je lice i naličje iste priče", dodala je.
Naglasila je i da sudska pravda nije u potpunosti zadovoljena.
"Neke činjenice jesu utvrđene, ali mnoge nisu ni pomenute u presudama Haškog tribunala, niti pred hrvatskim sudovima", navela je Teršelič.
Više od 2.300 ratnih žrtava, uglavnom srpske nacionalnosti
Koordinator istraživanja Nikola Mokrović rekao je da se, od 2.654 evidentirane osobe (od 25. jula 1995. do 14. januara 2001), kao potvrđene ili delimično potvrđene ratne žrtve vode 2.353 osobe. Za ostalih 126 osoba se ne može utvrditi da li su žrtve rata.
Foto: Srđan Ilić
Kada se gleda ukupan broj ratnih žrtvi, 1.747 njih je srpske nacionalnosti, a 466 hrvatske.
Među ratnim žrtvama najviše je civila - 1.170, dok je 918 vojnika, 228 njih mešovitog statusa i 22 policajca.
Bez novih istraga i optužnica
Istraživačica i posmatračica suđenja za ratne zločine Veselinka Kastratović naglasila je da već godinama nema novih optužnica niti pokretanja istraga.
Foto: Srđan Ilić
"Zločini su se zasigurno dogodili. U mnogim slučajevima ima osnova da se barem istraži da li se radilo o ratnim zločinima", istakla je.
Cilj ovog istraživanja je, kako su naveli, da se napravi tačan, pouzdan i javno dostupan spisak svih stradalih – bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost, uključujući i civile i pripadnike vojske i policije.
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković i glavni državni tužilac Hrvatske Ivan Turudić potpisali su u Zagrebu Aneks Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih dela ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida, koji su dve zemlje inicijalno zaključili 2006. godine.
Izložba fotografija "Srpkinja, heroina Velikog rata" koja je najavljena u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru odložena je za decembar. Zamenik gradonačelnika Vukovara Srđan Kolar je istakao da je takva odluka doneta zbog bezbednosnih pretnji.
Više od 400 pacijenata ostalo je bez odgovora nakon što su iznenada saznali da je, navodno preko noći, bez zvaničnog obaveštenja i obrazloženja zatvorena Klinika za vantelesnu oplodnju "Northwestern Medical Centar" u Sarajevu. Njihovi embrioni su i dalje u tim prostorijama, ali ne doktori i radnici.
Sednica Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, na kojoj je trebalo da budu saslušani ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i direktor ANB Ivica Janović, nije održana jer se deo poslanika koji je inicirao kontrolno.
Skupština Grada Zagreba uvrstila je u dnevni red zasedanja po hitnom postupku predlog zaključka kojim se u prostorima Grada zabranjuje korištenje obeležja, slogana ili poruka kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili verska mržnja, a među i ustaški poklič "za dom spremni".
Odložena je najavljena izložba fotografija u Vukovaru pod nazivom "Srpkinja, heroina Velikog rata, saopštio je predsednik Zajedničkog veća opština Vukovar Dejan Drakulić.
Vlada Crne Gore i Skupština imaju rok do kraja novembra da izmene spornu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se zabranjuje rad nedeljom. Narednih dvadesetak dana je isuviše kratak rok da se to dogodi, pa se očekuje da će Ustavni sud uskoro doneti odluku i proglasiti tu odredbu nezakonitom.
Komentari (0)