(VIDEO) Hrvatska traži od Crne Gore dve milijarde dolara odštete: "Put do Brisela za zemlje Balkana vodi preko Zagreba"
Hrvatska od Crne Gore potražuje više od dve milijarde dolara odštete po osnovu sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske. S druge strane, Ministarstvo odbrane CG tvrdi da nikakva dokumenta nisu dostavljena, niti je bilo zvanične potvrde duga.
Crnogorska novinarka Dušica Tomović, koja se dugo bavi vojnim pitanjima, kaže da su tvrdnje Hrvatske - nemoguće. I zagrebački profesor Žarko Puhovski smatra da se radi o preteranom iznosu, ali navodi da Zagreb koristi bolju poziciju u odnosu na Podgoricu.
Računica Hrvatske da joj Crna Gora duguje više od dve milijarde dolara iznenadila je zvaničnu Podgoricu. Tvrde da ne postoji nijedan dokument koji bi potvrdio taj iznos, dok iz Zagreba poručuju Crnoj Gori i ministru odbrane Draganu Krapoviću da ovaj dug shvate ozbiljno.
Policija Regionalnog centra bezbednosti Bar i Ulcinj uhapsila je tri osobe, među kojima jednog državljanina Srbije i jednog Švedske, zbog tuče i nanošenja teških povreda, saopštila je Uprava policije Crne Gore.
Službenici spuškog zatvora sprečili su suprugu Ivana Delića, označenog kao bliskog saradnika Radoja Zvicera, da tom pritvoreniku unese i doda nož, saopštili su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Državljanin Srbije N. S. (24) proteran je iz Crne Gore nakon što je, na graničnom prelazu Ranče, kod njega pronađena marihuana i utvrđeno da je pozitivan na narkotike, saopšteno je iz Uprave policije.
Novinarka Dušica Tomović kaže da ostaje nejasno kako je Zagreb uopšte došao do te cifre.
"Ako se to tiče vojne pokretne imovine, to je nemoguće, čak i sa inflacijom i raznim proračunavanjima cene koštanja, to je nemoguće. Volela bih da vidim koji su konkretni zahtevi i kako su došli do te računice", rekla je Tomović za Newsmax Balkans.
Spor oko broda Jadran
Hrvatska od Crne Gore traži da joj vrati školski brod Jadran, za koji tvrdi da je hrvatski, iako je za vreme raspada Jugoslavije bio na remontu u Crnoj Gori. Pored toga, pominju se i četiri kanadera – aviona za gašenje požara koje je Crna Gora prodala Grčkoj.
Zagrebački profesor u penziji, Žarko Puhovski, istakao je da je Hrvatska preterala, ali da je realno u boljoj poziciji od Crne Gore.
"Hrvatska verovatno ima dobre argumente da traži neku odštetu. Trebalo bi o tome razgovarati. Na prvu loptu, čini mi se da su dve milijarde jako preteran iznos i da se tu radi samo o naznaci, eto, imamo i mi argumente, videćemo tačno o čemu se radi kad počnu pregovori", rekao je Puhovski.
Printscreen: Newsmax Balkans
S druge strane, Tomović tvrdi da je jasno da je školski brod Jadran crnogorski.
"Ono što se zateklo na teritoriji Hrvatske ili Slovenije kada su proglasile nezavisnost, postaje imovina tih nezavisnih država. Isti princip je važio i kod razdvajanja Srbije i Crne Gore kada je u pitanju nepokretna imovina", istakla je novinarka Tomović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Put do Brisela preko Zagreba
Iako ne veruje da će Crna Gora uskoro postati članica EU, Puhovski kaže da je mehanizam jasan i da put do Brisela za zemlje Balkana vodi preko Zagreba.
"Možete da se postavite na glavu, ali činjenica jeste da moraju sve članice da prihvate ulazak. Ako neko kaže da EU neće uzimati bilateralne odnose u obzir – zaboravlja da EU još ne postoji kao jedan entitet, već kao odluka 27 članica. U trenucima kada je Hrvatska imala probleme sa Slovenijom, svi su političari govorili u Hrvatskoj: 'Mi to nećemo raditi kad budemo u EU.' Posle nekoliko godina vidimo da se to ipak čini", izjavio je naš sagovornik.
Podsetimo, pored potraživanja od dve milijarde dolara, Zagreb je pre nekoliko dana zvaničnoj Podgorici uputio i protestnu notu zbog znački sa fotografijama školskog broda Jadran.
Krajem prošle godine, Hrvatska je blokirala i poglavlje 31 u pregovorima Crne Gore sa EU, koje se odnosi na spoljnu politiku i bezbednost.
Da li će prijavljivanje za lokalna lična dokumenta na Kosovu i Metohiji uticati na status Srba u južnoj srpskoj pokrajini? Donose li lokalni izbori novu dinamiku na političku scenu Srbije? Gosti emisije biće Vladan Glišić i Ivan Bošnjak. Od pretnji napadom na energetsku infrastrukturu do tvrdnje da je postignut dogovor sa Iranom. Šta se krije iza retorike američkog predsednika Donalda Trampa?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
I ranije je NATO umeo da preduzme samostalne oružane akcije protiv nekih zemalja, ali je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila prva velika kampanja protiv jedne suverene zemlje i članice Ujedinjenih nacija bez odobrenja Saveta bezbednosti. To je, kako su tvrdili ili obećavali čelnici Severoatlantske alijanse bio presedan, što znači, samo ovaj put, nikako pravilo. Ali onda su presedani počeli da se ređaju: Irak 2003, Libija 2011... da bi se danas formulacija o “flagrantnom kršenju” ili sumraku međunarodnog prava počela da se čuje sa raznih strana. Gost Stava dana istoričar Čedomir Antić, a uključimo će i diplomatu iz Podgorice Miodraga Lekića koji je te 1999.godine bio jugoslovenski ambassador u Italiji.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-MINHOVI
Jevrejska porodica Minh bila jedna od najbitnijih graditelja srpske industrije, posebno istočnog dela naše zemlje. Na Rtnju i danas pamte Minhove, posebno Julijusa i Gretu. Na zgradi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, ovoj porodici danas nema ni spomen-ploče. Na ulazu u rudnik na Rtnju, ni pomena o Minhovima. Petkoraka koja nas dočekuje, naslućuje sudbinu porodice Minh posle Drugog svetskog rata.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore organizovalo je dvodnevno predavanje na temu "Interkulturalizam i značaj međukulturnog dijaloga među mladim", koje je okupilo studente sa različitih univerziteta širom Crne Gore.
Lider Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janez Janša izjavio je da su parlamentarni izbori održani u Sloveniji bili praćeni brojnim nepravilnostima, istovremeno najavljujući osporavanje rezultata prevremenog glasanja.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i predsednik Pokreta "Sigurna Srpska" pušten je na slobodu nakon što je zadržan prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu na granici sa Hrvatskom, po povratku iz Budimpešte.
Dizel gorivo će u Severnoj Makedoniji od sutra biti skuplje za 3,5 dinara (sedam dinara) po litru, dok će cena benzina ostati ista, odlučila je Regulatorna komisija za energetiku (RKE).
Veće ministara Bosne i Hercegovine na sednici nije usvojilo predlog da se zaštiti domaća proizvodnja čelika, odnosno da se ogranični uvoz čelika, u cilju zaštite domaće proizvodnje u toj zemlji.
Deseti vladin paket mera za zaštitu domaćinstava i privrede od rasta cena vredan je 450 miliona evra, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cena goriva i zadržavanje cena struje i plina do 30. septembra ove godine, istakao je na sednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Komentari (0)