Od spora sa Grčkom do ucena Bugarske: Makedonija i njen put ka evropskoj porodici
Put Makedonije ka Evropskoj uniji bio je i još uvek je trnovit, ispunjen mnogim preprekama, ucenama i ultimatumima. Dok za mnoge članice i kandidate važe Kopenhaški kriterijumi, za Makedoniju, nažalost, važe i bilateralni sporovi.
Makedonija je u poslednjim godinama promenila i zastavu. Morala je da promeni ime u "Severna Makedonija" zbog spora sa Grčkom.
Sada se ponovo suočava sa izazovom zbog spora sa Bugarskom. O ovim, ali i o mnogim drugim temama vezanim za spoljnju politiku, u emisiji "Stav regiona", u studiju Newsmax Balkans u Skoplju gostovao je ministar spoljnih poslova i spoljnotrgovinske politike, Timčo Mucunski.
Prema Mucunskom, pozicija u kojoj se nalazi Makedonija već je odavno trebalo da bude prevaziđena.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Poznato je da je naša država započela svoj evrointegracijski put, mogao bih reći ideološki, još od svoje nezavisnosti, kada su i građani i političari jasno rekli koji su prioriteti gledajući unapred. Ali mnogo opipljivije to se sagledalo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, statusom kandidata 2005. godine, potom vizna liberalizacija koja je usledila nekoliko godina kasnije, prva preporuka za otvaranje pregovora… Ali sve to su procesi koji su se dešavali negde između 2000. i 2009–2011. godine. Mi smo i dalje u poziciji koju smo odavno trebali da prevaziđemo – odnosno, pre više od 10–15 godina trebalo je da je prođemo. I verovatno, ukoliko tada nije bilo prepreka koje, nažalost, nisu bile objektivne, već subjektivne, sada već bismo bili članica Evropske unije", kaže Mucunski.
Makedonija traži jasan put za budućnost evropske integracije. Vlast stalno uverava da je deo zadataka Makedonije već završen, da već sprovode teške procese i reforme i pokazuju pravu posvećenost EU.
Zamenik ministra za ekonomiju i rad Makedonije Marjan Risteski za Newsmax Balkans ističe da Vlada razmišlja o sledećem koraku za mere koje će zaštititi životni standard.
U trenutku kada stotine hiljada srpskih turista za letnju destinaciju biraju Grčku, u kojoj su nedavno pooštrene kazne za saobraćajne prekršaje i znatno uvećane boravišne takse, više je povoda za razgovor sa ambasadorom Srbije u Atini, Njegovom ekselencijom Nikolom Nedeljkovićem.
Na pitanje da li je fer što je Makedonija morala da promeni ime, makedonski ministar kaže da je sramota šta se radilo u prošlosti u vezi svih ustupaka, posebno onih vezanih za makedonski identitet.
"Sramota je šta se radilo u prošlosti u vezi svih identitetskih ustupaka koje su napravile prethodne vlade. Ali najveća kompleksnost svega toga je što, uprkos svim identitetskim ustupcima, mi i dalje nemamo konkretan pomak ka evrointegracijskom procesu. Jer smo ponovo blokirani na osnovu zahteva koji su više vezani za istoriju i identitet, a ne – kao što ste pomenuli – za Kopenhaške kriterijume, Madridske kriterijume, za sve druge aspekte acquis-a, aspekte koji se odnose na unutrašnju aproksimaciju ka evropskom zakonodavstvu, odnosno sve ono na osnovu čega treba da nas mere. Ponoviću ono što sam ranije rekao: Mi, kao vlada, pokazujemo i jesmo posvećeni evropskoj integraciji, ali vreme je da se stavi tačka na ustupke vezane za identitetska obeležja i vreme je da se mnogo više fokusiramo na merit sistem", kaže Mucunski.
Printscreen: Newsmax Balkans
Makedonija sada je ucenjivana od Bugarske u vezi ustavnih izmena, unošenja Bugara u makedonski Ustav. Konsolidovani stav makedonske vlade je da ti ustupi budu sa odloženim dejstvom, kako zemlja u budućnosti ne bi ponovo bila ucenjivana. Diplomatska ofanziva Makedonije sada teži ka obezbeđivanju garancija za put zemlje ka EU.
Spoljna politika i ekonomski razvoj
Što se tiče ekonomske diplomatije i spoljnotrgovinske razmene, Makedonija je rangirana među prvima u Evropi i šesta u svetu po obimu grinfild investicija prema njenom BDP-u. Upravo je to bila jedna od tema sa Mucunskim u studiju Newsmax Balkans u Skoplju.
"Pre svega, to je odlična statistika i pokazuje da smo na pravom putu. Ali apsolutno sam svestan da ne treba očekivati aplauz za statistiku. Građani žele ono što govorimo da osete u svom standardu. Poslovni subjekti žele ono što statistički iznosimo da vide na terenu. Najčešće sa ovakvim investicijama, rezultati ne dolaze u prvom mesecu, ali već u prvih šest meseci, u prvoj godini, se oseća – više radnih mesta, bolje plaćena radna mesta, povećana produktivnost i saradnja sa kompanijama koje su već prisutne ovde, odnosno sa našim, makedonskim kompanijama. Iz tog ugla, ovo je za nas podsticaj da smo na pravom putu. To sam rekao i na toj konferenciji za štampu – ovo je za nas i motivacija da radimo još jače", odgovorio je Mucunski.
U narednom periodu očekuje se povećanje stranih investicija u Makedoniji, što predstavlja pozitivan signal za ekonomski razvoj države. Ministarstvo, na čijem je čelu Mucunski, obećava posvećenost i intenzivan rad na spoljnoj trgovini i ekonomskoj diplomatiji sa ciljem da se obezbede još bolji rezultati i da građani počnu da osećaju konkretne koristi od ovih investicija.
Strani investitori za sada su najviše usmereni na industrijski sektor, posebno automobilska industrija, ali se posvećuje pažnja i diversifikaciji investicija sa akcentom na IT sektor, farmaceutiku i obnovljive izvore energije. Ovaj pristup čini ekonomiju otpornijom na globalne šokove i stvara uslove za održiv rast.
Mucunski ističe važnost balansiranog i strateškog pristupa privlačenju investicija, sa ciljem da Makedonija unapredi svoj ekonomski potencijal i približi se standardima Evropske unije.
Kako se stvara brend koji traje? Koliko košta uspeh - ne novca, već vremena, zdravlja, snova? Kako prepoznati da ideja ima potencijal? Zašto je važno biti podrška i inspirisati mlade koji kreću putem preduzetništva? Za emisiju "Tražim reč" govore vlasnica i direktorka kozmetičke kuće "AURA" Mila Litvinjenko, preduzetnik i ekonomista Nikola Draganić, inovator i mladi preduzetnik Stefan Azarić, pokretači aplikacije "Njupa Srbija" Jelena i Nemanja Trbović i Miloš Turinski "Infostud".
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Vojni avion "rafal" hrvatskog Ratnog vazduhoplovstva zbog tehničkih problema morao je iznenada da se prinudno prizemlji u četvrtak popodne, prenosi hrvatski Dnevnik.
Vlada Kantona Sarajevo objavila je "epizodu uzbuna" uz niz interventih mera zbog zagađenosti vazduha i prognozirane sinoptičke situacije koja u narednim danima predviđa nedostatak vetra i pojavu magle, što će doprineti nastavku akumuliranja zagađujućih materija u kotlinskim područjima.
Stranac optužen u Rusiji za prevaru u vezi sa ugovorima o lizingu specijalizovane opreme izručen je Rusiji iz Crne Gore, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova Irina Volk.
U Herceg Novom je u četvrtak uhapšen državljanin Srbije S. O. (61), za kojim je NCB Interpol Beograd raspisao poternicu radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred nadležnim organima Srbije.
Bivši guverner američke države Ilinois Rod Blagojević izjavio je da je ogranke grupe "Muslimanska braća" u Egiptu, Jordanu i Libanu odavno trebalo označiti kao terorističke organizacije i istakao da bi SAD uskoro mogle da pokrenu istrage o uticaju te grupe i u BiH.
Tri slučaja šuge zabeležena su u Dubrovniku u proteklom periodu, ali šef Službe za epidemilogiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Miljenko Ljubić ističe da nakon toga nisu zabeleženi novi slučajevi ove zarazne bolesti kože.
Meštani Botuna, Zete i Park-šume Zagorič nastavili su blokade više saobraćajnica i kružnih tokova u Podgorici i okolini, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako navode, nepravednih odluka države u vezi sa zemljištem.
Komentari (0)