Od prijetnje ruske agresije i intenziviranja hibridnih napada, preko potrebe za modernizacijom odbrambene infrastrukture, do sve snažnijeg kineskog uticaja na Balkanu, evropska sigurnosna arhitektura trpi pritisak sa svih strana.
U takvom ambijentu, izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji tvrdi da EU više nije mirovni projekt, a NATO više nije odbrambeni savez, izazvale su snažnu reakciju u cijeloj regiji.
O ovim stavovima i njihovim implikacijama razgovarali smo sa Seadom Turčalom, redovnim profesorom i dekanom Fakulteta političkih nauka UNSA.
Profesor Turčalo ističe da Milanovićev narativ odražava "dvostruku igru": s jedne strane, koristi retoriku koja se dopada dijelu biračkog tijela u Hrvatskoj, a posebno u Evropi, skeptičnom prema NATO-u i evropskim integracijama; s druge strane, Hrvatska ostaje duboko ugrađena u sve ključne strukture EU i NATO-a.
Turčalo naglašava da članica NATO-a ne može sebi priuštiti potkopavanje zajedničke sigurnosne politike.
EU i NATO pred strateškim lomovima
Na pitanje da li se NATO udaljio od svoje izvorne misije, Turčalo objašnjava da se Alijansa transformisala jer se promijenio karakter prijetnji.
"NATO danas mora odgovoriti na hibridne, cyber i energetske izazove. To nije udaljavanje, već prilagođavanje", istakao je naš sagovornik.
Što se tiče Milanovićeve tvrdnje da EU više ne funkcioniše kao mirovni projekt, Turčalo ističe da EU i dalje ima ključnu ulogu, ali da joj nedostaje jedinstvo i brzina reakcije.
"Najveća slabost EU je politička fragmentacija. Bez jasne strateške vizije, teško je graditi zajedničku odbrambenu politiku", napomenuo je dekan.
Milanovićeva ocjena o "nedostatku političke agende" u EU, prema Turčalu, više govori o percepciji nego o stvarnim procesima.
"Hrvatska ne može biti u vakuumu dok je dio dva najvažnija saveza na svijetu. Međutim, takva retorika može uticati na to kako partneri vide Hrvatsku kao pouzdanog saveznika, posebno u kontekstu Zapadnog Balkana", napomenuo je sagovornik emisije "Puls planete".
Trumpov plan za Ukrajinu
Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je detalje mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Plan sadrži 28 tačaka i predviđa potvrdu suvereniteta Ukrajine, ali uz ustupke teritorija i posebne sigurnosne garancije.
Foto: AP/Alex Brandon
Prema planu, Ukrajina će uvesti odredbu u Ustav kojom odbija članstvo u NATO i zadržava nenuklearni status. Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruske teritorije, dok se front u Hersonu i Zaporožju "zamrzava". Također, bit će zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Plan predviđa i ograničenje ukrajinskih oružanih snaga na 600.000, sigurnosne garancije od SAD-a, pravo Ukrajine na članstvo u EU, fondove za obnovu zemlje i reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju.
Uključeni su i humanitarni programi, razmjena zarobljenika, amnestija i održavanje izbora u roku od 100 dana. Sporazum će biti pravno obavezujući, nadgledaće ga Mirovni savjet pod Trampovim vodstvom, a prekid vatre stupit će odmah na snagu.
Turčalo smatra da bi se ovim planom nagradila ruska agresija na jednu evropsku i suverenu državu, ali da Ukrajina očigledno gradualno ostaje bez američke podrške u nastavku rata s Rusijom.
Sarajevo je osvanulo pod gustim belim pokrivačem koji je u kratkom vremenu prekrio ulice, krovove i parkove, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i ozbiljne probleme u saobraćaju, piše Klix.ba. Snežni pokrivač je i u višim delovima Banjaluke.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja mira.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u petak uveče razgovarao sa Amerikacima o Naftnoj industriji Srbije i da će u roku od 48 sati izneti više informacija o tome.
Evropsku bezbjednost dodatno opterećuju upozorenja poput onih švedskog načelnika Glavnog štaba, koji tvrdi da je Rusija spremna "testirati" NATO, posebno u baltičkim državama.
Turčalo smatra da je taj rizik realan, ali da je NATO i dalje dovoljno jedinstven da odgovori.
"Hibridni napadi predstavljaju najveći izazov, jer ne aktiviraju nužno član 5. Rusija upravo tu vidi prostor", navodi profesor.
Prema Turčalu, ruske kampanje dezinformacija, političkog uticaja i ekonomskog pritiska ostaju prijetnja za evropske demokratije, a ključni odgovor je jačanje otpornosti institucija i društava.
"Vojni Šengen" će ostati samo na ideji
Plan EU o uspostavljanju "vojnog Šengena" do 2030. godine smatra inicijativom koja će ostati samo na ideju, jer kritična infrastruktura za hitne situacije već postoji.
Iako Kaja Kallas naglašava da plan neće duplicirati NATO strategije, Turčalo ističe da je ključ u koordinaciji već postojeće infrastrukture.
Evropa se nalazi pred generacijskim izazovima, od rata u Ukrajini do rasta globalnih tenzija, ekonomskih pritisaka i unutrašnjih političkih podjela.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Nekadašnji predsednik Slovenije i direktor Instituta "Prijatelji zapadnog Balkana" Borut Pahor ocenio je da će mir na Balkanu biti trajan tek kada sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije i istakao da je uključivanje celog Zapadnog Balkana u EU jedini stabilan put napred.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ohrabruju poruke administracije američkog predsednika Donalda Trampa da budućnost BiH treba da se gradi na dogovoru predstavnika tri naroda.
Na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, građani Zete ubedljivom većinom izjasnili su se protiv realizacije ovog projekta.
Ogromna većina građana Zete usprotivila se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na referendumu je 98,4 odsto izašlih birača, odnosno 7.834 građana, glasalo je protiv realizacije ovog projekta, saopštio je predsednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Prvi slučajevi gube potvrđeni su u Hrvatskoj i Rumuniji. Radnik iz Nepala javio se pre desetak dana splitskim epidemiolozima s prvim simptomima, dok je Spa centru u rumunskoj Kluž-Napoki zaposlena Azijatkinja imala sličnu dijagnozu.
Kako poboljšati borbu protiv korupcije u Crnoj Gori? Da li je u slučajevima satova bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) postupala pristrasno ili po zakonu?
Komentari (0)