Od prijetnje ruske agresije i intenziviranja hibridnih napada, preko potrebe za modernizacijom odbrambene infrastrukture, do sve snažnijeg kineskog uticaja na Balkanu, evropska sigurnosna arhitektura trpi pritisak sa svih strana.
U takvom ambijentu, izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji tvrdi da EU više nije mirovni projekt, a NATO više nije odbrambeni savez, izazvale su snažnu reakciju u cijeloj regiji.
O ovim stavovima i njihovim implikacijama razgovarali smo sa Seadom Turčalom, redovnim profesorom i dekanom Fakulteta političkih nauka UNSA.
Profesor Turčalo ističe da Milanovićev narativ odražava "dvostruku igru": s jedne strane, koristi retoriku koja se dopada dijelu biračkog tijela u Hrvatskoj, a posebno u Evropi, skeptičnom prema NATO-u i evropskim integracijama; s druge strane, Hrvatska ostaje duboko ugrađena u sve ključne strukture EU i NATO-a.
Turčalo naglašava da članica NATO-a ne može sebi priuštiti potkopavanje zajedničke sigurnosne politike.
EU i NATO pred strateškim lomovima
Na pitanje da li se NATO udaljio od svoje izvorne misije, Turčalo objašnjava da se Alijansa transformisala jer se promijenio karakter prijetnji.
"NATO danas mora odgovoriti na hibridne, cyber i energetske izazove. To nije udaljavanje, već prilagođavanje", istakao je naš sagovornik.
Što se tiče Milanovićeve tvrdnje da EU više ne funkcioniše kao mirovni projekt, Turčalo ističe da EU i dalje ima ključnu ulogu, ali da joj nedostaje jedinstvo i brzina reakcije.
"Najveća slabost EU je politička fragmentacija. Bez jasne strateške vizije, teško je graditi zajedničku odbrambenu politiku", napomenuo je dekan.
Milanovićeva ocjena o "nedostatku političke agende" u EU, prema Turčalu, više govori o percepciji nego o stvarnim procesima.
"Hrvatska ne može biti u vakuumu dok je dio dva najvažnija saveza na svijetu. Međutim, takva retorika može uticati na to kako partneri vide Hrvatsku kao pouzdanog saveznika, posebno u kontekstu Zapadnog Balkana", napomenuo je sagovornik emisije "Puls planete".
Trumpov plan za Ukrajinu
Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je detalje mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Plan sadrži 28 tačaka i predviđa potvrdu suvereniteta Ukrajine, ali uz ustupke teritorija i posebne sigurnosne garancije.
Foto: AP/Alex Brandon
Prema planu, Ukrajina će uvesti odredbu u Ustav kojom odbija članstvo u NATO i zadržava nenuklearni status. Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruske teritorije, dok se front u Hersonu i Zaporožju "zamrzava". Također, bit će zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Plan predviđa i ograničenje ukrajinskih oružanih snaga na 600.000, sigurnosne garancije od SAD-a, pravo Ukrajine na članstvo u EU, fondove za obnovu zemlje i reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju.
Uključeni su i humanitarni programi, razmjena zarobljenika, amnestija i održavanje izbora u roku od 100 dana. Sporazum će biti pravno obavezujući, nadgledaće ga Mirovni savjet pod Trampovim vodstvom, a prekid vatre stupit će odmah na snagu.
Turčalo smatra da bi se ovim planom nagradila ruska agresija na jednu evropsku i suverenu državu, ali da Ukrajina očigledno gradualno ostaje bez američke podrške u nastavku rata s Rusijom.
Sarajevo je osvanulo pod gustim belim pokrivačem koji je u kratkom vremenu prekrio ulice, krovove i parkove, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i ozbiljne probleme u saobraćaju, piše Klix.ba. Snežni pokrivač je i u višim delovima Banjaluke.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja mira.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u petak uveče razgovarao sa Amerikacima o Naftnoj industriji Srbije i da će u roku od 48 sati izneti više informacija o tome.
Evropsku bezbjednost dodatno opterećuju upozorenja poput onih švedskog načelnika Glavnog štaba, koji tvrdi da je Rusija spremna "testirati" NATO, posebno u baltičkim državama.
Turčalo smatra da je taj rizik realan, ali da je NATO i dalje dovoljno jedinstven da odgovori.
"Hibridni napadi predstavljaju najveći izazov, jer ne aktiviraju nužno član 5. Rusija upravo tu vidi prostor", navodi profesor.
Prema Turčalu, ruske kampanje dezinformacija, političkog uticaja i ekonomskog pritiska ostaju prijetnja za evropske demokratije, a ključni odgovor je jačanje otpornosti institucija i društava.
"Vojni Šengen" će ostati samo na ideji
Plan EU o uspostavljanju "vojnog Šengena" do 2030. godine smatra inicijativom koja će ostati samo na ideju, jer kritična infrastruktura za hitne situacije već postoji.
Iako Kaja Kallas naglašava da plan neće duplicirati NATO strategije, Turčalo ističe da je ključ u koordinaciji već postojeće infrastrukture.
Evropa se nalazi pred generacijskim izazovima, od rata u Ukrajini do rasta globalnih tenzija, ekonomskih pritisaka i unutrašnjih političkih podjela.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Velika većina roditelja učenika Pete beogradske gimnazije izjasnila se da je protiv toga da se nastava organizuje u dve osnovne škole, kako je predložilo Ministarstvo prosvete, saznaje portal Newsmax Balkans.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela biće veća za tri dinara u narednih sedam dana i litar će koštati 204 dinara, dok će benzin poskupeti za dinar i njegova cena za litar biće 183 dinara, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Radna grupa za izradu nacrta Zakona roditelj-negovatelj biće formirana u decembru, a prvi sastanak očekuje se u prvoj polovini meseca, kada će biti predstavljeni početni koraci i dinamika rada, saopštilo je Ministarstvo za rad.
Zbog obilnih padavina izlile su se reke Bolnska i Istočka u selima Carev Dvor i Drmeni u opštini Resen u Severnoj Makedoniji, poplavivši više od 50 kuća, podrume, skladišta i poljoprivredne površine, saopštilo je Civilno-meteorološko centar (CMC).
Sneg pada širom Hrvatske, a kod Splita i Klisa otežan je saobraćaj i više automobila se zaglavilo u snegu, navodi se u saopštenju meteorološkog sajta Crometeo.
Sarajevo je osvanulo pod gustim belim pokrivačem koji je u kratkom vremenu prekrio ulice, krovove i parkove, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i ozbiljne probleme u saobraćaju, piše Klix.ba. Snežni pokrivač je i u višim delovima Banjaluke.
Hrvatski pevač Marko Perković Tompson, poznat po veličanju ustaštva, ponovo je u petak uveče na koncertu u Osijeku sa publikom razmenio ustaški pozdrav "za dom spremni", preneli su hrvatski mediji.
U Skupštini Crne Gore održano je zasedanje Dečjeg parlamenta, u saradnji sa Centrom za prava deteta Crne Gore i uz podršku UNICEF. Skupštinom je predsedavao dečak iz okoline Bijelog Polja Krsto Leković, koji je "ukrao" šou i dobio aplauz svih prisutnih.
Prevremeni izbori za predsednika Republike Srpske biće održani u nedelju, 23. novembra. Predizborna tišina počinje u subotu u sedam časova i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju u 19 sati, a tokom tog perioda zabranjene su sve aktivnosti koje mogu uticati na opredeljenje birača.
Policijski službenici završili su kriminalističko istraživanje nad dvojicom osamnaestogodišnjaka zbog sumnje da su izazvali požar u soliteru novinske kuće Vjesnik u Zagrebu. Uviđaj još nije počeo jer se u zgradu, zbog stanja konstrukcije, ne može ući, piše HRT.
Komentari (0)