Od prijetnje ruske agresije i intenziviranja hibridnih napada, preko potrebe za modernizacijom odbrambene infrastrukture, do sve snažnijeg kineskog uticaja na Balkanu, evropska sigurnosna arhitektura trpi pritisak sa svih strana.
U takvom ambijentu, izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji tvrdi da EU više nije mirovni projekt, a NATO više nije odbrambeni savez, izazvale su snažnu reakciju u cijeloj regiji.
O ovim stavovima i njihovim implikacijama razgovarali smo sa Seadom Turčalom, redovnim profesorom i dekanom Fakulteta političkih nauka UNSA.
Profesor Turčalo ističe da Milanovićev narativ odražava "dvostruku igru": s jedne strane, koristi retoriku koja se dopada dijelu biračkog tijela u Hrvatskoj, a posebno u Evropi, skeptičnom prema NATO-u i evropskim integracijama; s druge strane, Hrvatska ostaje duboko ugrađena u sve ključne strukture EU i NATO-a.
Turčalo naglašava da članica NATO-a ne može sebi priuštiti potkopavanje zajedničke sigurnosne politike.
EU i NATO pred strateškim lomovima
Na pitanje da li se NATO udaljio od svoje izvorne misije, Turčalo objašnjava da se Alijansa transformisala jer se promijenio karakter prijetnji.
"NATO danas mora odgovoriti na hibridne, cyber i energetske izazove. To nije udaljavanje, već prilagođavanje", istakao je naš sagovornik.
Što se tiče Milanovićeve tvrdnje da EU više ne funkcioniše kao mirovni projekt, Turčalo ističe da EU i dalje ima ključnu ulogu, ali da joj nedostaje jedinstvo i brzina reakcije.
"Najveća slabost EU je politička fragmentacija. Bez jasne strateške vizije, teško je graditi zajedničku odbrambenu politiku", napomenuo je dekan.
Milanovićeva ocjena o "nedostatku političke agende" u EU, prema Turčalu, više govori o percepciji nego o stvarnim procesima.
"Hrvatska ne može biti u vakuumu dok je dio dva najvažnija saveza na svijetu. Međutim, takva retorika može uticati na to kako partneri vide Hrvatsku kao pouzdanog saveznika, posebno u kontekstu Zapadnog Balkana", napomenuo je sagovornik emisije "Puls planete".
Trumpov plan za Ukrajinu
Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je detalje mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Plan sadrži 28 tačaka i predviđa potvrdu suvereniteta Ukrajine, ali uz ustupke teritorija i posebne sigurnosne garancije.
Foto: AP/Alex Brandon
Prema planu, Ukrajina će uvesti odredbu u Ustav kojom odbija članstvo u NATO i zadržava nenuklearni status. Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruske teritorije, dok se front u Hersonu i Zaporožju "zamrzava". Također, bit će zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Plan predviđa i ograničenje ukrajinskih oružanih snaga na 600.000, sigurnosne garancije od SAD-a, pravo Ukrajine na članstvo u EU, fondove za obnovu zemlje i reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju.
Uključeni su i humanitarni programi, razmjena zarobljenika, amnestija i održavanje izbora u roku od 100 dana. Sporazum će biti pravno obavezujući, nadgledaće ga Mirovni savjet pod Trampovim vodstvom, a prekid vatre stupit će odmah na snagu.
Turčalo smatra da bi se ovim planom nagradila ruska agresija na jednu evropsku i suverenu državu, ali da Ukrajina očigledno gradualno ostaje bez američke podrške u nastavku rata s Rusijom.
Sarajevo je osvanulo pod gustim belim pokrivačem koji je u kratkom vremenu prekrio ulice, krovove i parkove, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i ozbiljne probleme u saobraćaju, piše Klix.ba. Snežni pokrivač je i u višim delovima Banjaluke.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja mira.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u petak uveče razgovarao sa Amerikacima o Naftnoj industriji Srbije i da će u roku od 48 sati izneti više informacija o tome.
Evropsku bezbjednost dodatno opterećuju upozorenja poput onih švedskog načelnika Glavnog štaba, koji tvrdi da je Rusija spremna "testirati" NATO, posebno u baltičkim državama.
Turčalo smatra da je taj rizik realan, ali da je NATO i dalje dovoljno jedinstven da odgovori.
"Hibridni napadi predstavljaju najveći izazov, jer ne aktiviraju nužno član 5. Rusija upravo tu vidi prostor", navodi profesor.
Prema Turčalu, ruske kampanje dezinformacija, političkog uticaja i ekonomskog pritiska ostaju prijetnja za evropske demokratije, a ključni odgovor je jačanje otpornosti institucija i društava.
"Vojni Šengen" će ostati samo na ideji
Plan EU o uspostavljanju "vojnog Šengena" do 2030. godine smatra inicijativom koja će ostati samo na ideju, jer kritična infrastruktura za hitne situacije već postoji.
Iako Kaja Kallas naglašava da plan neće duplicirati NATO strategije, Turčalo ističe da je ključ u koordinaciji već postojeće infrastrukture.
Evropa se nalazi pred generacijskim izazovima, od rata u Ukrajini do rasta globalnih tenzija, ekonomskih pritisaka i unutrašnjih političkih podjela.
Devojčicu muškarac napao u dečijem parku jer nije htela da pokupi izmet iza svog psa. Šta kaže zakon, ko je u kakvom prekršaju? Kakvu političku kampanju možemo da očekujemo za predstojeće izbore? Gosti jutra biće Gordana Čomić I Zoran Vuletić Ebola se širi Afrikom. Postoji sumnja da je stigla u Italiju. Kako se prenosi?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Najmanje četvorica iranskih vojnika poginula su u napadima izraelsko-američkih snaga na iranske brodove u blizini Ormuskog moreuza. Ovi napadi su usledili posle višednevnog prmirja pa je pitanje kako će obnova sukoba uticati na dalji tok pregovora Vašingtona i Teherana. Gosti Stava dana predsednik Društva za promociju vladavine prava Veljko Rakić i diplomata Miodrag Lekić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Učesnik Global Sumud flotile Boba Šundić govori o pokušaju probijanja blokade Gaze, presretanju izraelskih snaga i humanitarnoj katastrofi kojoj svjedoči svijet. U intervjuu otvara pitanja međunarodnog prava, neuspjelih reakcija Ujedinjenih nacija, odnosa Zapada prema ratu i lične motivacije da uprkos rizicima nastavi borbu za solidarnost i pomoć Palestincima.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Život Vasila Vida Pašanjskog promenio se iz korena nakon ujeda krpelja, koji je, kako tvrdi, doveo do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i dugotrajne borbe za dijagnozu.
Na zgradi Osnovne škole "Rastko Nemanjić – Sveti Sava" u Novoj Pazovi u ponedeljak ujutru osvanuli su grafiti uznemirujućeg sadržaja, zbog čega su među roditeljima tokom dana zavladali zabrinutost, pitanja i brojne reakcije.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Republika Hrvatska dobila je jedan od međunarodnih sporova protiv mađarskog MOL, saopštilo je Državno tužilaštvo te zemlje (DORH). Presudom je utvrđeno da MOL treba da isplati Republici Hrvatskoj sudske i administrativne troškove u iznosu od 775.000 evra.
U Podgorici produbljivanje političke krize. Predsednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, podnela je ostavku. Odluku je obrazložila političkim zastojem i nemogućnošću normalnog funkcionisanja lokalnog parlamenta.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika, kojom se traži da bude okončana funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvoren OHR.
Autobus sa učenicima sleteo je sa puta kod Obrovca i tom prilikom tri osobe su povređene i hospitalizovane, a ostali putnici su zbrinuti, saopštila je zadarska policija.
Beživotno telo planinara iz Hrvatske, za kojim je u ponedeljak pokrenuta opsežna potraga i spasavanje, pronađeno je kasno tokom noći na planini Visočica u Bosna i Hercegovina.
Split i okolinu su u popodnevnim satima pogodila dva zemljotresa, u razmaku od desetak minuta, jačine 3,6 i 3,9 stepeni po Rihteru, saopšteno je iz Evro-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Komentari (0)