Dekan FPN u Sarajevu: Zoran Milanović igra dvostruku igru, Ukrajina ostaje bez američke podrške u nastavku rata

Od prijetnje ruske agresije i intenziviranja hibridnih napada, preko potrebe za modernizacijom odbrambene infrastrukture, do sve snažnijeg kineskog uticaja na Balkanu, evropska sigurnosna arhitektura trpi pritisak sa svih strana.

U takvom ambijentu, izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji tvrdi da EU više nije mirovni projekt, a NATO više nije odbrambeni savez, izazvale su snažnu reakciju u cijeloj regiji.

O ovim stavovima i njihovim implikacijama razgovarali smo sa Seadom Turčalom, redovnim profesorom i dekanom Fakulteta političkih nauka UNSA.

Profesor Turčalo ističe da Milanovićev narativ odražava "dvostruku igru": s jedne strane, koristi retoriku koja se dopada dijelu biračkog tijela u Hrvatskoj, a posebno u Evropi, skeptičnom prema NATO-u i evropskim integracijama; s druge strane, Hrvatska ostaje duboko ugrađena u sve ključne strukture EU i NATO-a.

Turčalo naglašava da članica NATO-a ne može sebi priuštiti potkopavanje zajedničke sigurnosne politike.

EU i NATO pred strateškim lomovima

Na pitanje da li se NATO udaljio od svoje izvorne misije, Turčalo objašnjava da se Alijansa transformisala jer se promijenio karakter prijetnji.

"NATO danas mora odgovoriti na hibridne, cyber i energetske izazove. To nije udaljavanje, već prilagođavanje", istakao je naš sagovornik.

Što se tiče Milanovićeve tvrdnje da EU više ne funkcioniše kao mirovni projekt, Turčalo ističe da EU i dalje ima ključnu ulogu, ali da joj nedostaje jedinstvo i brzina reakcije.

"Najveća slabost EU je politička fragmentacija. Bez jasne strateške vizije, teško je graditi zajedničku odbrambenu politiku", napomenuo je dekan.

Foto: Tanjug/HINA/Lana Slivar DominićZoran Milanović

Milanovićeva ocjena o "nedostatku političke agende" u EU, prema Turčalu, više govori o percepciji nego o stvarnim procesima.

"Hrvatska ne može biti u vakuumu dok je dio dva najvažnija saveza na svijetu. Međutim, takva retorika može uticati na to kako partneri vide Hrvatsku kao pouzdanog saveznika, posebno u kontekstu Zapadnog Balkana", napomenuo je sagovornik emisije "Puls planete".

Trumpov plan za Ukrajinu

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je detalje mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Plan sadrži 28 tačaka i predviđa potvrdu suvereniteta Ukrajine, ali uz ustupke teritorija i posebne sigurnosne garancije. 

Foto: AP/Alex Brandon

Prema planu, Ukrajina će uvesti odredbu u Ustav kojom odbija članstvo u NATO i zadržava nenuklearni status. Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruske teritorije, dok se front u Hersonu i Zaporožju "zamrzava". Također, bit će zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Plan predviđa i ograničenje ukrajinskih oružanih snaga na 600.000, sigurnosne garancije od SAD-a, pravo Ukrajine na članstvo u EU, fondove za obnovu zemlje i reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju. 

Uključeni su i humanitarni programi, razmjena zarobljenika, amnestija i održavanje izbora u roku od 100 dana. Sporazum će biti pravno obavezujući, nadgledaće ga Mirovni savjet pod Trampovim vodstvom, a prekid vatre stupit će odmah na snagu.

Turčalo smatra da bi se ovim planom nagradila ruska agresija na jednu evropsku i suverenu državu, ali da Ukrajina očigledno  gradualno ostaje bez američke podrške u nastavku rata s Rusijom. 

Rusija spremna testirati Zapad?

Evropsku bezbjednost dodatno opterećuju upozorenja poput onih švedskog načelnika Glavnog štaba, koji tvrdi da je Rusija spremna "testirati" NATO, posebno u baltičkim državama.

Turčalo smatra da je taj rizik realan, ali da je NATO i dalje dovoljno jedinstven da odgovori.

"Hibridni napadi predstavljaju najveći izazov, jer ne aktiviraju nužno član 5. Rusija upravo tu vidi prostor", navodi profesor.

Prema Turčalu, ruske kampanje dezinformacija, političkog uticaja i ekonomskog pritiska ostaju prijetnja za evropske demokratije, a ključni odgovor je jačanje otpornosti institucija i društava.

"Vojni Šengen" će ostati samo na ideji

Plan EU o uspostavljanju "vojnog Šengena" do 2030. godine smatra inicijativom koja će ostati samo na ideju, jer kritična infrastruktura za hitne situacije već postoji. 

Iako Kaja Kallas naglašava da plan neće duplicirati NATO strategije, Turčalo ističe da je ključ u koordinaciji već postojeće infrastrukture. 

Evropa se nalazi pred generacijskim izazovima, od rata u Ukrajini do rasta globalnih tenzija, ekonomskih pritisaka i unutrašnjih političkih podjela. 

Komentari (0)