U ovim zemljama izmereno je u proseku najviše izgubljenih godina života usled aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, navodi se u izveštaju EEA, prenosi agencija Srna.
Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizika od toplotnih talasa povezanih sa klimom.
Nebezbedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, preneo je Juronjuz.
U izveštaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha "znatno" iznad preporuka Svetske zdravstvene organizacije.
Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usled zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slede Poljska i Nemačka.
Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabeleženi su u zemljama na severu i severozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.
Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)