Stručnjaci o odlazećem visokom predstavniku u BiH: "Šmitov učinak paradoksalan, političarima neće nedostajati"

Stručnjaci o odlazećem visokom predstavniku u BiH: "Šmitov učinak paradoksalan, političarima neće nedostajati"
Foto: AP/Paul Vernon

Različita tumačenja u Federaciji Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ali zaključak isti. Mandat visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita obeležio je niz "paradoksa" zbog kojih neće nedostajati političarima u Bosni i Hercegovini.

Izvor: RTS

11.05.2026. 20:57

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo tvrdi da je Šmitova ostavka rezultat pritiska nove američke administracije, a da je njegov učinak u BiH "paradoksalan".

I prodekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dimitrije Ćeranić govoreći za RTS koristi izraz "paradoks".

Tvrdi da je Šmitov petogodišnji "nelegitimni mandat" obeležilo "nasilje nad pravom i pravnom logikom" koje će se izučavati u udžbenicima.

Svoju odluku je opravdao ličnim razlozima i poručio da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak na evro-atlantskom putu".

U saopštenju OHR, u kojem se potvrđuje ostavka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita, navodi se da je tokom njegovog mandata "ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija u BiH".

I dok u Federaciji BiH za sada nema većih reakcija na Šmitovu ostavku, u Republici Srpskoj je drugačije.

Milorad Dodik je na platformi Iks ovu vest povezao sa pesmom "Padaj silo i nepravdo", a predsednik Skupštine RS Nenad Stevandić je otvoreno poručio da je ostavka Šmita "jedna od pobeda Republike Srpske".

Naslednik stiže iz Italije?

Smatra da će se sada u fokusu naći pitanje njegovog naslednika jer taj kandidat podjednako treba da bude prihvatljiv i Moskvi i Vašingtonu.

"Nova borba oko novog visokog predstavnika je borba oko političke kontrole institucija kancelarije visokog prestavnika. Dolazimo do drugog paradoksa da je Šmit uglavnom delovao taktički, da je uspeo nametnuti stratešku transformaciju. I to je ono što će ostati njegovo nasleđe. Bez obzira što on govori o ličnim razlozima, razlozi nisu lični, razlozi su pritisak koji traje već od samog dolaska nove administracije i već se znalo da se razmatraju ideje o njegovom odlasku, ali je bilo problema sa kim ga zameniti", naglašava Turčalo, piše RTS.

Kaže da se do sada spekulisalo da bi kandidat mogao da dođe iz Mađarske ili Italije, ali da je sa promenom vlasti u Budimpešti propao pokušaj "orbanizacije" visokog predstavnika. 

"U igri je italijanski diplomata koji je na zalasku svoje diplomatske karijere, ali ima iskustva u regiji", otkriva Turčalo.

Ostavka kao "oproštajno pismo"

S druge strane, prodekan za naučno-istraživački rad Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Dimitrije Ćeranić smatra da je ostavka Šmita zapravo "oproštajno pismo" nekoga ko se lažno predstavljao da je visoki predstavnik za BiH.

"Ovo je pokušaj samoobmanjivanja kako njega, tako i njegovih političkih sledbenika koji su verovali da je on visoki predstavnik", kaže Ćeranić.

Uveren je da će se "zaostavština" Kristijana Šmita izučavati u udžbenicima kao primer "bezakonja i pravne anarhije".

"Bezakonje i pravna anarhija koja je vladala prethodnih pet godina na prostorima BiH bila je sve samo nije bila pravo. Čini mi se da se on ponašao kao Luj XIV - država to sam ja", tvrdi Ćeranić.

Kaže da je Šmit to pokazao donoseći izmene Ustava Federacije BiH, izmenama izbornog i krivičnog zakona BiH.

"I nizom drugih protivustavnih odluka kojima je nametao svoju volju kao da je izvor prava. To se nije moglo činiti ni u srednjem veku, a kamoli u 21. veku u jednoj državi koja je članica UN".

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)