Zastoj bez sagovornika: Makedonske evrointegracije između Bugarske i evropskog zamora
Odnosi između Severne Makedonije i Bugarske ostaju ključna prepreka na evropskom putu zemlje, a trenutna politička nestabilnost u Sofiji dodatno komplikuje situaciju.
To je u emisiji "Stav regiona" na Newsmax Balkans istakao politički analitičar Marko Trošanovski iz Instituta za demokratiju "Societas Civilis", ukazujući da ostavka bugarskog predsednika Rumena Radeva ne donosi nikakvo olakšanje za Skoplje.
Radev nije bio faktor stabilnosti u odnosima
Prema Trošanovskom, Radev je i tokom svog predsedničkog mandata zastupao rigidne i često negirajuće stavove prema Severnoj Makedoniji, posebno kada je reč o identitetskim pitanjima.
"On ni kao predsednik nije bio olakšavajuća okolnost za Makedoniju, a eventualni povratak u političku arenu, naročito bez stabilne partijske infrastrukture, dodatno bi otežao odnose", ocenjuje Trošanovski.
Iako Radev uživa visok rejting u Bugarskoj, sagovornik smatra da se taj rejting teško može preslikati u borbu za izvršnu vlast, naročito u uslovima jake konkurencije i fragmentirane političke scene.
Penzioneri sa penzijom do 56.834 dinara koji nisu koristili banjsku rehabilitaciju u poslednjih šest godina mogu se prijaviti za besplatnu desetodnevnu rehabilitaciju do 28. januara.
Trošanovski naglašava da je za Makedoniju uvek bolje imati sagovornika sa druge strane, čak i ako je reč o „teškom partneru“.
"U situaciji u kojoj Bugarska nema stabilnu vladu, ne postoji niko sa kim se može razgovarati o ublažavanju uslova, protokolima ili čak tehničkim pitanjima. To je najgori mogući scenario", kaže on.
Ipak, dodaje da ni eventualna Radevljeva vlada ne bi donela suštinski pomak, već bi vrlo verovatno zadržala status kvo ili dodatno pogoršala odnose.
Greške prethodne vlade i problem protokola
Govoreći o odgovornosti Skoplja, Trošanovski ocenjuje da je prethodna vlada napravila ozbiljne greške prihvatanjem pregovaračkog okvira i potpisivanjem bilateralnog protokola sa Bugarskom.
"Najveći problem je bilateralizacija procesa proširenja i unošenje identitetskih i istorijskih pitanja kao kriterijuma za članstvo u EU. To nikada nije smelo biti prihvaćeno", ističe on.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da je protokol, koji stvara međunarodne obaveze, usvojen bez ratifikacije u Sobranju, čime je zaobiđena institucionalna kontrola i izostao širi politički konsenzus.
Foto: Newsmax Balkans
Ustavne izmene nisu jedini problem
Trošanovski naglašava da samo unošenje Bugara u Ustav nije suštinski problem.
"Pravi problem su sve obaveze koje slede nakon toga i koje mogu poslužiti kao osnov za nove blokade. Bez repregovaranja tih elemenata, Severna Makedonija će ostati zaglavljena na evropskom putu", upozorava on.
Garancije iz EU – gotovo nemoguća misija
Kada je reč o očekivanjima od Evropske unije, Trošanovski je skeptičan da Severna Makedonija može dobiti čvrste garancije.
"U današnjoj geopolitičkoj situaciji, proširenje nije prioritet EU. Fokus je na Ukrajini, a Zapadni Balkan je gurnut u drugi plan", ocenjuje on.
Iako u Briselu postoji svest o manjkavostima pregovaračkog okvira, sagovornik smatra da trenutno ne postoji politička volja da se on menja.
Unutrašnji mehanizmi kao jedina zaštita
U odsustvu sagovornika u Sofiji i odlučnosti u Briselu, Trošanovski smatra da se Severna Makedonija mora okrenuti unutrašnjim zaštitnim mehanizmima.
On predlaže jasno definisanje broja pripadnika bugarske zajednice na osnovu popisa, kao i razmatranje ustavnih izmena sa odloženim dejstvom ili tzv. "sunset klauzulama", koje bi sprečile zloupotrebe u budućnosti.
Istorijska komisija bez metodologije
Kao jedan od ključnih problema Trošanovski navodi i rad zajedničke istorijske komisije.
"Ako je to evropsko pitanje, onda mora postojati evropska metodologija rada, zasnovana na multiperspektivnosti, kao u francusko-nemačkim ili nemačko-polјskim komisijama", ističe on.
Prema njegovim rečima, prihvatanje različitih tumačenja istorije jedini je održiv put ka dugoročnom pomirenju.
Reforme kao domaći zadatak
Na kraju, Trošanovski poručuje da, bez obzira na sve spoljne prepreke, Severna Makedonija mora ispuniti sopstvene obaveze.
"Borba protiv korupcije i sprovođenje reformske agende ostaju ključni test. Prva polovina godine će pokazati da li je Vlada zaista spremna da isporuči rezultate", zaključuje on.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
U Crnoj Gori nema nestašice naftnih derivata i trenutno ne postoji rizik od poremećaja u snabdevanju tržišta. To je poručeno sa sastanka Saveta za obezbeđenje sigurnog snabdevanja tržišta naftnim derivatima.
U tri hrvatske kasarne, u Kninu, Slunju i Požegi, ulaze prvi polaznici, njih oko 800, na temeljno vojno osposobljavanje koje će trajati dva meseca i za koje će primati platu od oko 1.100 evra neto, a priznavaće im se i dva meseca radnog staža.
Vlada Hrvatske ponovo je uvela regulaciju najviše maloprodajne cene goriva, te će utorka, 10. marta, i u sledeće dve nedelje, osnovni benzin biti skuplji za četiri evrocenta, a dizel za sedam evrocenti po litru.
U Ozlju je uhapšen hrvatski državljanin (32) zbog sumnje da je ubio državljanina Uzbekistana (44). Policija je intervenisala nakon što je osumnjičeni ometao pokušaj reanimacije Hitne pomoći.
Crnogorski sudovi mogu da odgovore na ključne izazove, a postupke u slučajevima organizovanog kriminala i visoke korupcije često je nemoguće završiti za tri godine. To je za Newsmax Balkans TV saopštila predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.
Komentari (0)