Zastoj bez sagovornika: Makedonske evrointegracije između Bugarske i evropskog zamora

Odnosi između Severne Makedonije i Bugarske ostaju ključna prepreka na evropskom putu zemlje, a trenutna politička nestabilnost u Sofiji dodatno komplikuje situaciju.

25.01.2026. 18:22

Zastoj bez sagovornika: Makedonske evrointegracije između Bugarske i evropskog zamora
Foto: Newsmax Balkans

To je u emisiji "Stav regiona" na Newsmax Balkans istakao politički analitičar Marko Trošanovski iz Instituta za demokratiju "Societas Civilis", ukazujući da ostavka bugarskog predsednika Rumena Radeva ne donosi nikakvo olakšanje za Skoplje.

Radev nije bio faktor stabilnosti u odnosima

Prema Trošanovskom, Radev je i tokom svog predsedničkog mandata zastupao rigidne i često negirajuće stavove prema Severnoj Makedoniji, posebno kada je reč o identitetskim pitanjima.

"On ni kao predsednik nije bio olakšavajuća okolnost za Makedoniju, a eventualni povratak u političku arenu, naročito bez stabilne partijske infrastrukture, dodatno bi otežao odnose", ocenjuje Trošanovski.

Iako Radev uživa visok rejting u Bugarskoj, sagovornik smatra da se taj rejting teško može preslikati u borbu za izvršnu vlast, naročito u uslovima jake konkurencije i fragmentirane političke scene.

Bez vlasti u Sofiji – nema ni pregovora

Trošanovski naglašava da je za Makedoniju uvek bolje imati sagovornika sa druge strane, čak i ako je reč o „teškom partneru“.

"U situaciji u kojoj Bugarska nema stabilnu vladu, ne postoji niko sa kim se može razgovarati o ublažavanju uslova, protokolima ili čak tehničkim pitanjima. To je najgori mogući scenario", kaže on.

Ipak, dodaje da ni eventualna Radevljeva vlada ne bi donela suštinski pomak, već bi vrlo verovatno zadržala status kvo ili dodatno pogoršala odnose.

Greške prethodne vlade i problem protokola

Govoreći o odgovornosti Skoplja, Trošanovski ocenjuje da je prethodna vlada napravila ozbiljne greške prihvatanjem pregovaračkog okvira i potpisivanjem bilateralnog protokola sa Bugarskom.

"Najveći problem je bilateralizacija procesa proširenja i unošenje identitetskih i istorijskih pitanja kao kriterijuma za članstvo u EU. To nikada nije smelo biti prihvaćeno", ističe on.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da je protokol, koji stvara međunarodne obaveze, usvojen bez ratifikacije u Sobranju, čime je zaobiđena institucionalna kontrola i izostao širi politički konsenzus.

Foto: Newsmax Balkans

Ustavne izmene nisu jedini problem

Trošanovski naglašava da samo unošenje Bugara u Ustav nije suštinski problem.

"Pravi problem su sve obaveze koje slede nakon toga i koje mogu poslužiti kao osnov za nove blokade. Bez repregovaranja tih elemenata, Severna Makedonija će ostati zaglavljena na evropskom putu", upozorava on.

Garancije iz EU – gotovo nemoguća misija

Kada je reč o očekivanjima od Evropske unije, Trošanovski je skeptičan da Severna Makedonija može dobiti čvrste garancije.

"U današnjoj geopolitičkoj situaciji, proširenje nije prioritet EU. Fokus je na Ukrajini, a Zapadni Balkan je gurnut u drugi plan", ocenjuje on.

Iako u Briselu postoji svest o manjkavostima pregovaračkog okvira, sagovornik smatra da trenutno ne postoji politička volja da se on menja.

Unutrašnji mehanizmi kao jedina zaštita

U odsustvu sagovornika u Sofiji i odlučnosti u Briselu, Trošanovski smatra da se Severna Makedonija mora okrenuti unutrašnjim zaštitnim mehanizmima.

On predlaže jasno definisanje broja pripadnika bugarske zajednice na osnovu popisa, kao i razmatranje ustavnih izmena sa odloženim dejstvom ili tzv. "sunset klauzulama", koje bi sprečile zloupotrebe u budućnosti.

Istorijska komisija bez metodologije

Kao jedan od ključnih problema Trošanovski navodi i rad zajedničke istorijske komisije.

"Ako je to evropsko pitanje, onda mora postojati evropska metodologija rada, zasnovana na multiperspektivnosti, kao u francusko-nemačkim ili nemačko-polјskim komisijama", ističe on.

Prema njegovim rečima, prihvatanje različitih tumačenja istorije jedini je održiv put ka dugoročnom pomirenju.

Reforme kao domaći zadatak

Na kraju, Trošanovski poručuje da, bez obzira na sve spoljne prepreke, Severna Makedonija mora ispuniti sopstvene obaveze.

"Borba protiv korupcije i sprovođenje reformske agende ostaju ključni test. Prva polovina godine će pokazati da li je Vlada zaista spremna da isporuči rezultate", zaključuje on.

Emisiju "Stav regiona" pogledajte u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)