Blizu hrvatskog ostrva Cres snimljena druga najveća vrsta morskog psa na svetu
U moru nedaleko od hrvatskog ostrva Cres snimljena je druga najveća vrsta morskog psa na svetu.
Izvor: Index.hr
22.02.2026. 12:04
Foto: Envato
Institut Plavi svet je dobio snimak, pa su njegovi stručnjaci, uprkos tome što nije sasvim jasan, na osnovu karakterističnog oblika leđnog peraja zaključili da se najverovatnije radi o vrsti Cetorhinus maximus, prenosi Index.hr.
Primećena riba je druga najveća vrsta morskog psa, odmah iza kitopsine, a može da naraste i više od deset metara u dužinu.
Reč je o migratornoj vrsti koja je za ljude potpuno bezopasna jer se hrani isključivo planktonom, filtrirajući more plivajući širom otvorenih usta. Iako se radi o retkoj vrsti, golema psina stalno je prisutna duž istočne obale Jadrana.
Ministarstvo kulture Srbije osudilo je obijanje i pljačku crkava Svete Velikomučenice Nedelje u Gornjoj Gušterici i Svetog Dimitrija u Dobrotinu, ističući da napadi na srpsko duhovno i kulturno nasleđe na Kosovu i Metohiji postaju sve učestaliji i odvijaju se u atmosferi zastrašivanja.
Poslednje svedočanstvo Teslinog života u SAD otkriveno je tek nedavno, zahvaljujući piscu Barbari Dadino, vlasnici kuće na Long Ajlendu u kojoj je jedan od najvećih umova čovečanstva živeo u vreme realizacije svoje grandiozne vizije - izgradnje laboratorije i čuvenog Vordenklifskog tornja.
Iz Instituta ističu da se većina opažanja beleži na severnom Jadranu, uključujući Kvarnerski zaliv.
To je područje poznato kao deo Jadrana sa najvećom biomasom zooplanktona, glavnog izvora hrane ove životinje.
Stručnjaci su ovom prilikom naglasili važnost saradnje sa građanima u praćenju morskog života.
"Učestvovanjem javnosti u prikupljanju podataka dobijamo dragocene informacije koje pomažu naučnicima u istraživanju i zaštiti mora. Svaka fotografija, svaka dojava i svaki unos u aplikaciju doprinos su boljem razumevanju i očuvanju našeg morskog ekosastava", poručili su.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Više od 349.000 komada cigareta i skoro 300 kilograma sitno rezanog duvana zaplenjeno je u akciji carinika u Zagrebu, a protiv jednog hrvatskog državljanina biće podneta krivična prijava zbog sumnje za nedozvoljenu trgovinu, saopštila je hrvatska Carinska uprava.
Policijska uprava Novo Mesto saopštila je da je područje oko romskog sela Dobruška Vas, u opštini Škocjan, proglašeno za područje bezbednosnog rizika, što policajcima omogućava korišćenje dodatnih ovlašćenja prilikom delovanja na terenu.
Vlada Crne Gore na današnjoj sednici dobiće Predlog uslova poravnanja u arbitraži koja se vodi pred međunarodnim sudom u Londonu između Crne Gore i kompanije Adriatic properties zakupca Svetog Stefana, što je finalni korak ka ponovnom otvaranju tog grada-hotela.
Zbog bure na hrvatskom priobalju, koja kod Velebita ima i orkanske udare, zatvorene su pojedine trajektne i brodske linije, a na više putnih pravaca na snazi je zabrana saobraćaja za kamione sa prikolicama, saopštio je Hrvatski autoklub.
Rekonstrukcija najfrekventnije saobraćajnice u Crnoj Gori, od Budve do Tivta biće završena do početka juna, potvrđeno je za Newsmax Balkans televiziju iz crnogorske Uprave za saobraćaj.
Ustavni sud Hrvatske odbacio je ustavnu tužbu Grada Zagreba protiv odluke Vlade kojom je preuzela organizaciju dočeka hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića početkom februara ove godine.
Gotovo 90 odsto hrvatskih učenika barem je jednom probalo alkohol, a skoro polovina s konzumacijom kreće već sa 13 godina, upozorio je pomoćnik direktora za zavisnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) Željko Petković.
Komentari (0)