Prosečna plata u Crnoj Gori u februaru 1.025 evra: Najviše zarade zabeležene u finansijskim delatnostima i osiguranju
Foto: Envato
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore Monstat, prosečna neto zarada bez poreza i doprinosa u februaru je iznosila 1.025 evra. To je za evro manje nego u januaru. Najveća prosečna zarada zabeležena je u sektoru finansijskih delatnosti i osiguranja 1.623 evra.
Izvor: RTCG
01.04.2026. 16:27
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Iz Monstata je saopšteno da je prosečna bruto zarada u februaru iznosila 1.225 evra.
"Prosečna neto zarada u februaru 2026. godine u odnosu na januar zabeležila je pad od 0,1 odsto, dok je prosečna neto zarada u februaru u odnosu na isti mesec prethodne godine zabeležila rast od 2,3 procenta. Ako se ima u vidu da su potrošačke cene u februaru 2026. godine u odnosu na januar zabeležile rast od 0,2 procenta, proizilazi da su realne zarade za isti period zabeležile pad od 0,3 odsto", navodi se u izveštaju Monstata.
Od 19 posmatranih delatnosti, zarade su porasle u osam, pale u deset, dok su u jednoj (stručne, naučne i tehničke delatnosti) ostale nepromenjene.
Novo poskupljenje goriva u Crnoj Gori. Litar evrodizela košta evro i 68 centi, što je rast od 25 odsto u poslednjih 20 dana. Sagovornici Newsmax Balkans, saglasni da sledi nova inflacija, i pozivaju Vladu Crne Gore da preduzme dodatne korake kako bi zaštitila građane.
Vlada Đorđe Meloni suočava se sa rastućim nezadovoljstvom italijanskih kompanija, nakon što je loše upravljanje ključnim programom podrške ostavilo mnoge firme bez očekivanih sredstava, piše britanski Financial Times.
Policija je uhapsili jednu osobu zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti na štetu jevrejske zajednice i ugrožavanje sigurnosti na štetu predsednika Republike Srbije.
Najveći doprinos ukupnom blagom padu dali su sektori sa velikim brojem zaposlenih u kojima je zabeležen pad kao što su trgovina, zdravstvo, administrativne usluge, dok je najveći rast zarada zabeležen u manjim sektorima kao što su energetika, rudarstvo.
Najveća prosečna zarada u februaru je isplaćena u sektoru finansijskih delatnosti i osiguranja 1.623 evra.
Prate je snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 1.456 evra, informisanje i komunikacije 1.314 evra, poslovanje nekretninama 1.206 evra i vađenje ruda i kamena 1.169 evra.
Rast beleže energetika, vađenje ruda i finansijske delatnosti
"Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (2,5 odsto), vađenje ruda i kamena (1,0 odsto), obrazovanje (0,8 odsto), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (0,4 odsto), saobraćaj i skladištenje (0,4 odsto), prerađivačka industrija (0,3 odsto), informisanje i komunikacije (0,3 odsto), finansijske delatnosti i delatnost osiguranja (0,2 odsto) i poslovanje nekretninama (0,2 odsto)", piše u izveštaju Monstata.
Prosečna plata u sektorima sa najvećim brojem zaposlenih, odnosno u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti bila je 1.040 evra, a u obrazovanju 955 evra.
Najniža prosečna neto zarada je u sektoru administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 844 evra, nešto iznad su zarade u umetničkim, zabavnim i rekreativnim delatnostima 898 evra.
Foto: Envato
Najveći pad zarada u odnosu na januar beleže sektori: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gde je prosečna plata 909 evra.
Prosečna bruto zarada izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mesecu deli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate.
Zaradu bez poreza i doprinosa čini bruto zarada umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.
Indeks realne prosečne zarade bez poreza i doprinosa predstavlja odnos između indeksa nominalne prosečne zarade bez poreza i doprinosa i indeksa potrošačkih cena.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Poslanici Skupštine Srbije razmatraju izmene izbornih zakona. Šta se menja i da li predložene izmene zaista ispunjavaju preporuke ODIHR ili ih samo formalno preuzimaju bez suštinskog unapređenja izbornog procesa? Gosti Stava dana: advokat i narodni poslanik u Skupštini Srbije Branko Pavlović i advokat Dragoslav Ljubičanović.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i Newsmax Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Primena EES sistema Evropske unije izazvala je velike gužve na graničnim prelazima, posebno prema Grčkoj, koja je tradicionalno najpopularnija letnja destinacija za građane Severne Makedonije.
U Višem sudu u Beogradu je za 10. jun zakazano iznošenje završnih reči u ponovljenom suđenju Miljani i Vladimiru Kecmanoviću, roditeljima dečka K. K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara skole.
Službenici Odeljenja bezbednosti Podgorica lišili su slobode šesnaestogodišnju maloletnicu iz Zete zbog sumnje da je izvršila krivična dela zlostavljanje, neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa, na štetu druge maloletnice.
Temperatura u Zagrebu pala je za više od 11 stepeni u svega sat vremena, dok je snažno olujno nevreme zahvatilo šire područje grada i više hrvatskih županija.
Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius na kom se pojavio smrtonosni hantavirus, trenutno se nalazi u karantinu u Holandiji, nakon što su sa broda evakuisani putnici i sprovedene pojačane zdravstvene kontrole.
Različita tumačenja u Federaciji Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ali zaključak isti. Mandat visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita obeležio je niz "paradoksa" zbog kojih neće nedostajati političarima u Bosni i Hercegovini.
U jutarnjim satima sprovedena je opsežna i precizno koordinisana policijska akcija u kojoj su pripadnici Uprave policije Crne Gore lišili slobode tri osobe osumnjičene za najteža krivična dela, čime je razbijena aktivna ćelija jednog visokorizičnog organizovanog kriminalnog klana.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da bi funkcionisanje Bosne i Hercegovine nakon odlaska visokog predstavnika Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije.
Komentari (0)