(FOTO/VIDEO) Predsednički izbori u Hrvatskoj: Milanović i Primorac u drugom krugu
Prema preliminarnim rezultatima predsedničkih izbora u Hrvatskoj koje je Državna izborna komisija (DIP) objavila na osnovu obrađenih 99,91 odsto biračkih mesta, aktuelni predsednik Zoran Milanović osvojio je 49,10 odsto, a kandidat HDZ Dragan Primorac 19,35 odsto glasova.
Nikša Peronja (SDP), koja je podržala Milanovića rekao je za hrvatsku RTL da je nakon prvih izlaznih anketa u izbornom štabu zavladalo oduševljenje, da je Milanović dobro raspoložen i da ga očekuju posle 21.30.
Mirela Ahmetović (SDP) je zahvalila svim građanima koji su izašli na izbore, a posebno onima koji su svoj glas dali Zoranu Milanoviću.
Foto: Newsmax Balkans
"Građani su dali glas Milanoviću i potvrdili da podržavaju njegovu neprikosnovenu politiku", rekla je Ahmetović za HRT i istakla da ankete dosad još nisu pogrešile, ali da ipak treba pričekati službene rezultate.
Orsat Miljanić (SDP) je rekao da nije iznenađen rezultatom izlaznih anketa i da je on na tragu njihovih nadanja.
Da li će biti drugog kruga?
Očekuje se da predsednik Republike neće biti izabran u prvom biračkom krugu, već da će to biti u drugom krugu, koji će biti održan za 14 dana, odnosno 12. januara.
Prema prvim podacima izlaznih anketa, Zoran Milanović (SDP) osvojio je 51,48 odsto, što bi, ako se ispotave tačnim, to bila njegova pobeda u prvom krugu predsedničkih izbora.
Prema istim podacima kandidat HDZ Dragan Primorac ima podršku 19,29 odsto, a nezavisni kandidat Marija Selak Raspudić 8,84 odsto, kandidat Možemo Ivana Kekin 8,33 odsto.
Takođe, nezavisni kandidat Tomislav Jonjić ima podršku 3,99 odsto, Mostv Miro Bulj 3,48 odsto, Branka Lozo iz DOMiNO 2,56 odsto i Niko Tokić Kartelo, nezavisni kandidat 0,80 odsto.
Imali smo svega nekoliko dojava o kršenju tišine na društvenim mrežama i na pojedinim portalima, rekla je potpredsednica Hrvatske izborne komisije (DIP) Gordana Jalšovečki, prenosi Hina.
Kako je navela, tvrdi se da je na "portalu" jedne predsedničke kandidatkinje u periodu izborne tišine objavljen promotivni video.
Jalšovečki je potvrdila je da je do DIP stigla prijava i da se na pojedinim biračkim mestima u Zagrebu na glasačkim listićima za glasanje koristi grafitna, a ne hemijska olovka, što je jedino u skladu sa zakonom.
Do 16.30 izašlo 36,09 odsto birača
Državna izborna komisija (DIP) saopštila je da je do 16.30 na izbore za predsednika Hrvatske izašlo 36,09 odsto birača, javlja HRT.
Odziv na izbore je manji nego pre pet godina, kada je do nedelje poslepodne na birališta izašlo 38,82 odsto birača.
Izašlo manje birača nego pre pet godina
Hrvatska izborna komisija u podne je objavila prve podatke o izlaznosti na predsedničkim izborima, pa je na nivou cele države do 11.30 sati izašlo 14 odsto birača, preneo je Indeks.
Na izbore za predsednika izašlo je gotovo 460 000 birača, odnosno 14 odsto, što je nešto manje nego pre pet godina, a nešto više nego pre deset godina, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Najviše birača izašlo je u Varaždinskoj županiji (17,40 odsto), Karlovačkoj (15,47 odsto) i Primorsko-goranskoj (15,18 odsto).
Osim u Hrvatskoj, glasa se u inostranstvu, u 38 država - devet manje nego pre pet godina, a biračako pravo ima ukupno 3.762.224 glasača, prenosi Hina.
Svoje pravo birači će u Hrvatskoj moći da ostvare na više od 6.500 redovnih biračkih mesta i 123 posebna, na kojima glasuju zatvorenici, posade brodova i birači u ustanovama socijalne zaštite.
Predsednik se bira većinskim sistemom
Na ovogodišnjim izborima nema posebnih biračkih mesta u Oružanim snagama Hrvatske, čiji pripadnici glasaju u svojim mestima prebivališta.
Hrvatski predsednik bira se većinskim izbornim sistemom, pri čemu je potrebno da dobije većinu glasova svih birača koji su glasali.
Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug, koji se održava za 14 dana, 12. januara 2025.
Prvi rezultati u 20 časova
Prve izborne rezultate DIP će objaviti u 20 sati.
Izbore prati oko 13.400 domaćih i pet stranih posmatrača, po dva iz SAD i Litvanije i jedan iz Gruzije.
U osnovnoj školi "Prečko" u Zagrebu tinejdžer (19) je nožem napao učiteljicu i još nekoliko đaka. Ministarka zdravlja potvrdila je da je sedmogodišnje dete preminulo, petoro teško povređenih učenika je van životne opasnosti, dok je učiteljica operisana. Napadač (19) je u stabilnom stanju.
Među njegovim najozbiljnijim izazivačima ističe se Dragan Primorac, kandidat koga podržava HDZ i koalicioni partner te stranke na vlasti Domovinski pokret.
Foto: Tanjug/AP/Darko Bandić
Sledi nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić, bivši funkcioner Mosta.
Na izborima učestvuju i kandidat stranke Možemo! Ivana Kekin, Miro Bulj kao predsednički kandidat stranke Most, koji je svoju kampanju gradio na porukama koje uključuju deportaciju ilegalnih migranata, raspisivanje referenduma o poreklu imovine i uređenje države koje bi hrvatskim građanima omogućilo ostanak u domovini, ali i uvođenje reda u status nacionalnih manjina, posebno srpske.
Na desnom političkom spektru posebno se ističe Branka Lozo iz parlamentarne stranke DOMiNO nastale rascepom Domovinskog pokreta.
foto: Tanjug/HINA/TANJUG/Admir Buljubašić
Kao verni sledbenik politike tog pokreta i gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, koji je uslovio HDZ i premijera Plenkovića formiranjem vlasti bez Srba, Lozo zahteva, između ostalog, ukidanje finansiranja hrvatskog nedeljnika Novosti, koji izdaje Srpsko narodno veće.
U izbornoj trci učestvuju i nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Naš prvi prilog je praktično eksurzija kroz zubotehničku laboratoriju. Videćete kako, u kojim uslovima i od kojih materijala nastaju zamenski zubi, a kroz razgovor sa stručnim licem i demonstraciju stičemo uvid koliko je veštine potrebno za ovakve poduhvate, od tehničkog znanja do primenjene umetnosti. Drugi prilog nas vodi u svet ulične mode. Gledamo proces kako nastaje jedan unikatan duks, koji je deo rastućeg trenda urbanog izražaja mladih ljudi i koji polako prelazi u mainstream. Videćemo poseban način ručnog iscrtavanja, rad sa specijalnim bojama i saznažemo više o ovom izazovnom umetničkom pozivu. Treći prilog takođe veliča vešte ruke i unikatne radove. Ako niste čuli za pirografiju, tehniku iscrtavanja drveta pomoću užarenih predmeta, ovo je pravi trenutak za to. Gledamo početak nastanka ptice Feniks na šper ploči i izbliza učimo kako sama tehnika funkcioniše.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Siniša Karan novi je predsednik Republike Srpske, prema objavljenim konačnim rezultatima izbora koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Nekadašnji predsednik Slovenije i direktor Instituta "Prijatelji zapadnog Balkana" Borut Pahor ocenio je da će mir na Balkanu biti trajan tek kada sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije i istakao da je uključivanje celog Zapadnog Balkana u EU jedini stabilan put napred.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ohrabruju poruke administracije američkog predsednika Donalda Trampa da budućnost BiH treba da se gradi na dogovoru predstavnika tri naroda.
Na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, građani Zete ubedljivom većinom izjasnili su se protiv realizacije ovog projekta.
Ogromna većina građana Zete usprotivila se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na referendumu je 98,4 odsto izašlih birača, odnosno 7.834 građana, glasalo je protiv realizacije ovog projekta, saopštio je predsednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Komentari (0)