Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je da neće doći do privatizacije Apotekarske ustanove Beograd, već da je potreban partner kako bi se našlo održivo rešenje.
U budžetu Beograda će za 2026. godinu biti izdvojeno više od 48 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali uprkos tome neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, poručio je predsednik sindikata "Centar - GSP Beograd" Ivan Banković.
Nakon višemesečnih kašnjenja, probijenih zakonskih rokova i žalbi opozicije koje su u međuvremenu usvojene, u Zaječaru je konačno formiran privremeni organ.
Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su budžet za 2026. godinu u iznosu od 205,387 milijardi dinara. Za budžet je glasalo 58 odbornika, a protiv je bilo 22. Od ukupnih sredstava, za budžet Grada je predviđeno 190,215 milijardi, a za budžete gradskih opština 15,172 milijarde dinara.
Pokrajinska vlada će sa 56,4 miliona dinara finansirati radove na sanaciji krovne kupole na objektu Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu, odlučeno je na sednici kojoj je predsedavala predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.
Francuski parlament nije uspeo da postigne dogovor o budžetu za 2026. godinu, a rasprava o ovoj ključnoj temi je odložena za početak sledeće godine, što dodatno povećava fiskalnu neizvesnost u toj zemlji.
Narodna skupština Republike Srpske je na 17. redovnoj sednici usvojila budžet Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku u iznosu od 7,409 milijardi KM.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da su budžetom predviđena sredstva za sve varijante za rešavanje pitanja Naftne industrije Srbije, kao i za eventualno preuzimanje te kompanije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 11 osoba zbog sumnje da su počinili delo poreska utaja i poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i krivična dela pranje novca.
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacaković ocenio je da je najvažnije da se pitanje Naftne industrije Srbije reši, dodajući da bi nastavak sankcija ovoj kompaniji dodatno opteretio državni budžet za sledeću godinu.
Oko pola miliona radnika, penzionera i građana učestvovalo je u više od pedeset protesta širom Italije u znak podrške generalnom štrajku koji je sindikat CGIL organizovao u svim sektorima zbog nezadovoljstva vladinim budžetskim planom.
Od izbora u junu u Zaječaru nije konstituisana vlast, što otežava funkcionisanje grada. Finansijska situacija biće još gora ako se ne usvoji budžet za narednu godinu, ali je pitanje ko izrađuje ovaj važan dokument i ko će ga usvojiti ako Skupština grada ne postoj.
Poreska uprava saopštila je da je uhapšen muškarac iz Ždrela, opština Petrovac na Mlavi, zbog sumnje da je poreskom prevarom i utajom oštetio budžet Srbije za više od 8,4 miliona dinara.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
Ukoliko ne bude novog odlaganja, za dve nedelje na KiM počinje puna primena dva zakona - o strancima i vozilima. Iako školstvo i zdravstvo, jedine preostale sprske institucije, nisu formalno obuhvaćene spornim propisima, upravo će ta dva sektora pretrpeti najveću štetu.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.