Sastanak lidera u Parizu: Starmer, Zelenski i Šolc saglasni da nije vreme za ukidanje sankcija Rusiji
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je nakon sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i drugim liderima "Koalicije voljnih" u Parizu, da sada nije vreme za ukidanje sankcija Rusiji.
"Apsolutno je jasno da Rusija pokušava da odlaže, da se igra i moramo da budemo potpuno jasni u vezi sa tim", istakao je Starmer, obraćajući se novinarima zajedno sa predsednikom Ukrajine nakon sastanka lidera "Koalicije voljnih" o podršci Ukrajini, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, treba pružiti više podrške Ukrajini kako bi bila u najjačoj mogućoj poziciji.
"Naprotiv, ono o čemu smo razgovarali je kako možemo da pooštrimo sankcije da bismo podržali inicijativu SAD, da bismo doveli Rusiju za sto daljim pritiskom ove grupe zemalja", naglasio je on, preneo je Gardijan.
Foto: Tanjug/AP/Ludovic Marin
Starmer je kazao da se na sastanku razgovaralo i o daljim "vojnim i operativnim" planovima za podršku svakom prekidu vatre i miru u Ukrajini, "bilo na kopnu, u vazduhu ili na moru".
On je, takođe, rekao da su lideri razgovarali o vojnim i operativnim planovima "Koalicije voljnih" za pružanje podrške Ukrajini, preneo je BBC.
Starmer je dodao da veliki broj zemalja stoji uz Ukrajinu "u ovom ključnom trenutku, kao što su to činile više od tri godine" i da će nastaviti da stoje uz nju koliko god bude potrebno.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da je prerano za ukidanje sankcija Rusiji.
Zelenski se zahvalio Starmeru i Francuskoj na podršci, ponavljajući da sankcije ne treba ukidati dok Rusija ne zaustavi rat.
On je rekao da su na stolu novi paketi za podršku Ukrajini i da je postojao "zajednički stav" o tome kako da se potisne Rusija.
Ukrajinski predsednik je naglasio da su "svi" razumeli da Rusija ne želi "bilo kakav mir", ali će nastaviti da pokušavaju.
Dodao je da grupa koja se sastala radi na bezbednosnim garancijama.
Zelenski je naveo da će se dalje raditi na bezbednosnim garancijama za Ukrajinu "u narednim nedeljama i danima".
Foto: Tanjug/AP/Ludovic Marin
I odlazeći nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da bi ukidanje sankcija Rusiji bila "ozbiljna greška".
On je rekao da postoji stalna podrška Ukrajini, pozivajući Rusiju da prihvati ponudu o prekidu vatre koja se nalazi na stolu.
Šolc je kritikovao Moskvu što "uvek dodaje" uslove onome o čemu se razgovara, ističući da ga to navodi da zaključi da Rusija "trenutno nije zainteresovana za pravi mir".
On je, takođe, upozorio da bi ukidanje sankcija Rusiji "bila ozbiljna greška", ističući da sankcije treba da budu zadržane i pooštrene.
"Nema smisla ukidati sankcije pre nego što mir zaista bude postignut", rekao je on i dodao da smo nažalost, još prilično daleko od toga.
Foto: Tanjug/AP/Ludovic Marin
U Parizu je završen sastanak lidera "Koalicije voljnih" posvećen podršci Ukrajini i postizanju pravednog i trajnog mira.
Na skupu su učestvovali predsednici Ukrajine, Francuske, Litvanije, Finske i Kipra, vršilac dužnosti predsednika Rumunije, kancelar Nemačke, kao i premijeri Velike Britanije, Belgije, Bugarske, Danske, Španije, Hrvatske, Estonije, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Letonije, Luksemburga, Norveške, Holandije, Poljske, Portugalije, Češke, Slovenije i Švedske.
Sastanku su prisustvovali i potpredsednik Turske, predsednici Evropskog saveta i Evropske komisije, kao i generalni sekretar NATO.
Austrija, Australija i Kanada predstavljene su na nivou ambasadora.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa očekivala je da će Teheran odgovoriti na vazdušne udare SAD na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, kao i da Tramp ne želi dalje vojno angažovanje u regionu, izjavio je visoki zvaničnik Bele kuće za CNN.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Komentari (0)