(VIDEO) Američki veteran za Puls planete: Kako je Bajden ostavio Afganistan u tami

Tri godine kasnije, povratak Talibana na vlast preobrazio je zemlju, urušavajući ionako krhku ekonomiju, zatvarajući biznise i namećući drakonska ograničenja afganistanskim ženama i djevojčicama.

U ekskluzivnom intervjuu, Emir Hadžić, američki vojni veteran koji je služio u Afganistanu, nudi sirov i neustrašiv pogled na rat, povlačenje i njegove trajne posljedice.

Misija koja se raspala

Hadžić je poslan u Afganistan s jasnim osjećajem svrhe: razbiti terorističke mreže i podržati mladu demokratiju.

"Vjerovali smo da gradimo nešto trajno", prisjeća se, "obučavali smo afganistanske snage, osiguravali sela, pomagali djeci da idu u školu."

"Gledati kako Kabul pada za nekoliko dana; to je bilo kao udarac u stomak. Godine krvi i znoja, a sve se srušilo brže nego što je iko mogao zamisliti".

Tokom služenja, Hadžić je osjetio krhkost afganistanske vlade i vojske.

"Bilo je hrabrosti, naravno, ali i korupcije i zavisnosti", kaže.

"Neke jedinice se nisu pomjerale bez američke zračne podrške ili logistike. Obučavali smo ih, ali osjećale su se pukotine."

On ukazuje na nedostatak kohezivnog rukovodstva kao znak upozorenja da afganistanska država možda neće opstati bez američke podrške.

Povlačenje: Je li moglo biti drugačije?

Bajdenova administracija branila je povlačenje kao neophodno i zakašnjelo, ali Hadžić vjeruje da je sigurniji izlaz bio moguć.

"Postepeno, uvjetno smanjenje prisustva vezano za poštovanje Talibana moglo je kupiti vrijeme", tvrdi.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Umjesto toga, napustili smo baze poput Bagrama preko noći, ostavljajući opremu i saveznike. Bilo je to prenagljeno, i platili smo cijene".

Kao ključne propuste navodi lošu obavještajnu službu i planiranje, ističući da je brzina napredovanja Talibana iznenadila rukovodstvo.

"Podcijenili smo njihov zamah i precjenili afganistansku odlučnost".

Ljudska cijena

Za Hadžića, najteža je bila ljudska cijena povlačenja. Ostao je u kontaktu s afganistanskim tumačima i vojnicima s kojima je ratovao. Izdaja boli, ne samo za afganistanske saveznike, već i za američke veterane koji osjećaju da su njihove žrtve umanjene, kaže za Newsmax Balkans.

"Ne krivim momke na terenu", pojašnjava Hadžić.

"Ovo je bio propust politike, od vrha".

Patnje afganistanskih žena i djevojčica, koje su sada isključene iz obrazovanja i javnog života pod talibanskim drakonskim zakonima o "poroku i vrlini", progone ga. 

Posljedice povlačenja protežu se i izvan Afganistana. Hadžić vjeruje da je to uzdrmalo moral u američkoj vojsci.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Momci koji su služili osjećaju da njihove misije nisu značile ništa", kaže. 

Hadžić se bori s kompleksnim naslijeđem.

"Ponosan sam na svoju službu, na braću s kojom sam se borio. Ali ponos ne briše bol što je sve završilo ovako", kaže.

Za njega, Afganistan nije samo zatvoreno poglavlje, već podsjetnik na neispunjena obećanja, i poziv da se osigura da se ovo nikada ne ponovi.

Povratak Talibana na vlast omogućio je Al Kaidi i drugim terorističkim grupama da ponovo ojačaju, dok su afganistanske žene i djevojčice lišene osnovnih sloboda koje su imale tokom dvije decenije zapadno podržane vlade nakon invazije predvođene SAD-om 2001. godine.

Talibani će u augustu obilježiti treću godišnjicu vlasti

Žene i djevojčice trpe ogromne patnje pod talibanskim režimom. Novi zakon o "poroku i vrlini" zabranjuje im obrazovanje, javni život, čak i da se njihov glas čuje.

Roza Otunbayeva iz UN-a nazvala je ove mjere "nepodnošljivim ograničenjima", upozoravajući na mračnu budućnost Afganistana.

Komentari (0)