Prema izveštaju Evropske službe za klimatske promene (Kopernikus) i Svetske meteorološke organizacije (WMO), ekstremni vremenski uslovi bili su rezultat povećanja temperature usled globalnog zagrevanja, dok su fosilna goriva doprinela najtoplijoj godini na kontinentu, piše Gardijan.
Poplave su zahvatile 30 odsto evropske rečne mreže, a 12 odsto poplava prešlo je prag "teških" poplava.
Najveće štete izazvale su poplave u centralnoj Evropi u septembru i u istočnoj Španiji u oktobru, koje su prouzrokovale više od 250 od ukupno 335 smrtnih slučajeva usled poplava u Evropi tokom 2024. godine.
Stručnjaci ističu da su te nepogode postale intenzivnije i češće zbog globalnog zagrevanja.
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Najmanje 765.000 ljudi umrlo je u svetu od 1993. do 2022. usled ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskom krizom, pokazuje izveštaj o "Indeksu klimatskog rizika u 2025" koji je danas objavila organizacija za ekologiju i ljudska prava Germanwatch.
Izveštaj takođe ukazuje na rekordni toplotni talas koji je pogodio jugoistočnu Evropu u julu 2024. godine, dok su visoke temperature širom kontinenta doprinele razornim požarima, koji su pogodili 42.000 ljudi.
U Portugalu je u samo jednoj nedelji u septembru izgorelo oko 110.000 hektara.
Klimatski stručnjaci upozoravaju da će nastavak globalnog zagrevanja, koje je trenutno na 1,3 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, dovesti do još ozbiljnijih posledica, uključujući ekstremne vremenske pojave poput poplava, požara i toplotnih talasa.
Evropa se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, a EU planira da postigne nulu emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine.
Klimatski aktivisti pozivaju na hitnu promenu klimatskih ciljeva EU kako bi se obezbedila veća odgovornost fosilnih kompanija i zaustavio razvoj novih zagađujućih projekata.
Serijal otkriva ključne trenutke socijalizma, kulture i politike koji su oblikovali generacije, pružajući dubok i sveobuhvatan istorijski uvid.
dokumentarni
01:00
PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da su pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), koji su pripremali specijalnu operaciju "Mreža" u kojoj su dronovima napadnuta četiri ruska vojna aerodroma, brzo povučeni sa ruske teritorije.
Pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov saopštio je da se na bolničkom lečenju nalazi 55 povređenih u železničkoj nesreći u Brjanskoj oblasti, do koje je došlo nakon eksplozije koja je izazvala urušavanje mosta.
Oko 17.000 ljudi evakuisano je iz kanadske provincije Manitoba zbog požara koji se šire zemljom. Vojni avioni i helikopteri korišćeni su za evakuaciju stanovnika u udaljenim oblastima.
Više od 1.100 migranata stiglo je u Veliku Britaniju nakon što su u subotu prešli Lamanš, što je najveći broj zabeležen u jednom danu do sada ove godine.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Princ Hari je tražio savet od brata svoje majke, grofa Čarlsa Spensera, u vezi sa mogućnošću promene svog prezimena u "Spenser", objavio je britanski list "Dejli mejl".
Komentari (0)