Poplave i oluje pogodile više od 400.000 ljudi u Evropi tokom 2024. godine
Evropu su tokom 2024. godine pogodile velike poplave i oluje koje su zahvatile 413.000 ljudi, pokazao je izveštaj o stanju klime u Evropi.
Izvor: Tanjug
15.04.2025. 08:17
Foto: Tanjug/AP/Manu Fernandez
Prema izveštaju Evropske službe za klimatske promene (Kopernikus) i Svetske meteorološke organizacije (WMO), ekstremni vremenski uslovi bili su rezultat povećanja temperature usled globalnog zagrevanja, dok su fosilna goriva doprinela najtoplijoj godini na kontinentu, piše Gardijan.
Poplave su zahvatile 30 odsto evropske rečne mreže, a 12 odsto poplava prešlo je prag "teških" poplava.
Najveće štete izazvale su poplave u centralnoj Evropi u septembru i u istočnoj Španiji u oktobru, koje su prouzrokovale više od 250 od ukupno 335 smrtnih slučajeva usled poplava u Evropi tokom 2024. godine.
Stručnjaci ističu da su te nepogode postale intenzivnije i češće zbog globalnog zagrevanja.
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Najmanje 765.000 ljudi umrlo je u svetu od 1993. do 2022. usled ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskom krizom, pokazuje izveštaj o "Indeksu klimatskog rizika u 2025" koji je danas objavila organizacija za ekologiju i ljudska prava Germanwatch.
Izveštaj takođe ukazuje na rekordni toplotni talas koji je pogodio jugoistočnu Evropu u julu 2024. godine, dok su visoke temperature širom kontinenta doprinele razornim požarima, koji su pogodili 42.000 ljudi.
U Portugalu je u samo jednoj nedelji u septembru izgorelo oko 110.000 hektara.
Klimatski stručnjaci upozoravaju da će nastavak globalnog zagrevanja, koje je trenutno na 1,3 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, dovesti do još ozbiljnijih posledica, uključujući ekstremne vremenske pojave poput poplava, požara i toplotnih talasa.
Evropa se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, a EU planira da postigne nulu emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine.
Klimatski aktivisti pozivaju na hitnu promenu klimatskih ciljeva EU kako bi se obezbedila veća odgovornost fosilnih kompanija i zaustavio razvoj novih zagađujućih projekata.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT I DEO (R)
Ko je bio Milan Stojadinović – korupcioni fašista ili pragmatični državnik? Doktor nauka sa 23 godine, ministar sa 34, čovek koji je Jugoslaviju vodio uoči Drugog svetskog rata. Bira politiku „ni rat, ni pakt“. Da li je pokušavao da sačuva mir – ili je opasno balansirao između velikih sila?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)