Poplave i oluje pogodile više od 400.000 ljudi u Evropi tokom 2024. godine
Evropu su tokom 2024. godine pogodile velike poplave i oluje koje su zahvatile 413.000 ljudi, pokazao je izveštaj o stanju klime u Evropi.
Izvor: Tanjug
15.04.2025. 08:17
Foto: Tanjug/AP/Manu Fernandez
Prema izveštaju Evropske službe za klimatske promene (Kopernikus) i Svetske meteorološke organizacije (WMO), ekstremni vremenski uslovi bili su rezultat povećanja temperature usled globalnog zagrevanja, dok su fosilna goriva doprinela najtoplijoj godini na kontinentu, piše Gardijan.
Poplave su zahvatile 30 odsto evropske rečne mreže, a 12 odsto poplava prešlo je prag "teških" poplava.
Najveće štete izazvale su poplave u centralnoj Evropi u septembru i u istočnoj Španiji u oktobru, koje su prouzrokovale više od 250 od ukupno 335 smrtnih slučajeva usled poplava u Evropi tokom 2024. godine.
Stručnjaci ističu da su te nepogode postale intenzivnije i češće zbog globalnog zagrevanja.
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Najmanje 765.000 ljudi umrlo je u svetu od 1993. do 2022. usled ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskom krizom, pokazuje izveštaj o "Indeksu klimatskog rizika u 2025" koji je danas objavila organizacija za ekologiju i ljudska prava Germanwatch.
Izveštaj takođe ukazuje na rekordni toplotni talas koji je pogodio jugoistočnu Evropu u julu 2024. godine, dok su visoke temperature širom kontinenta doprinele razornim požarima, koji su pogodili 42.000 ljudi.
U Portugalu je u samo jednoj nedelji u septembru izgorelo oko 110.000 hektara.
Klimatski stručnjaci upozoravaju da će nastavak globalnog zagrevanja, koje je trenutno na 1,3 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, dovesti do još ozbiljnijih posledica, uključujući ekstremne vremenske pojave poput poplava, požara i toplotnih talasa.
Evropa se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, a EU planira da postigne nulu emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine.
Klimatski aktivisti pozivaju na hitnu promenu klimatskih ciljeva EU kako bi se obezbedila veća odgovornost fosilnih kompanija i zaustavio razvoj novih zagađujućih projekata.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li praznično putovanje može da bude povoljno? Šta nude evropske metropole šta naši turistički centri?Koje su destinacije najtraženije i zašto?Za emisiju „Tražim reč“ govore direktor nacionalne asocijacije turističkih agencija Aleksandar Seničić i turistički vodič Tanja Grujin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li se ekonomskim sankcijama, informacionim i bezbednosnim pretnjama već vodi novi rat velikih i malih država? Da li je zabluda da Srbija može da bude most između Zapada i Istoka? Šta od nas žele Amerika i države Evropske unije, a šta mi očekujemo od njih? Odgovore tražimo od političara i diplomate Goran Svilanovića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova u Surdulici zaustavili su R. D. (75), koji je upravljao vozilom sa 4,38 promila alkohola u organizmu.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Politika je duboko ušla u pravosuđe. To ne može da se spreči ali se može smanjiti, da ne bude štetno. Prema Zakonu o tužiocima i sudijama, niko od nosilaca tih funkcija ne može da se bavi politikom, to je prekršaj koji povlači mogućnost razrešenja, ali toga nema, rekao je advokat Goran Petronijević.
U Tirani su održani protesti protiv albanske vlade zbog korupcije, a demonstranti su bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade, zahtevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamenice premijera Belinde Baluku zbog korupcije.
Najmanje četiri osobe su povređene, od kojih tri teško, u eksploziji u hemijskom postrojenju u predgrađu francuskog grada Liona, prenose mediji u toj zemlji.
Uspon i propast islandskog bankarskog sektora predstavljaju jedan od najupečatljivijih primera kako mala država, u kratkom vremenskom periodu, može da izgradi finansijski gigant, ali i kako taj gigant može da se uruši gotovo preko noći.
Vrtača (rupa) koja se otvorila na vodenom kanalu u okrugu Šropšir, u zapadnoj Engleskoj, povukla je svu vodu i progutala dva čamca, dok se pojedini nalaze na ivici strme provalije.
Poljoprivrednici koji protestuju u Grčkoj zbog kašnjenja isplata subvencija iz EU, nadoknada koje im država duguje, restrukturiranja duga, nabavke goriva bez poreza i paketa mera za rešavanje teških okolnosti koje su ih zadesile ove godine, nastavili su proteste i četvrtu nedelju uzastopno.
Više od 8.000 dijamanata i 200 bisera, ukupne vrednosti oko 88 miliona evra, ukradeno je tokom pljačke muzeja Luvr u oktobru, otkrivaju novi detalji istrage do kojih je došla televizija BFMTV.
Komentari (0)