(FOTO) Marš domorodaca u Braziliji poziva na klimatske akcije i očuvanje Amazonije
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Oko 8.000 starosedelaca iz amazonske prašume i Pacifika okupilo se u glavnom gradu Brazila da zahteva jednaka prava koja imaju i političari, kada ova zemlja bude domaćin ovogodišnje klimatske konferencije UN.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Brazilski starosedeoci učestvuju u maršu pod nazivom: "Mi smo odgovor" tokom godišnjeg "Kampa slobodne zemlje" gde raspravljaju o pravima, teritorijalnoj zaštiti i svojoj ulozi u COP30 koji će se održati u Amazoniji.
Najmanje 765.000 ljudi umrlo je u svetu od 1993. do 2022. usled ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskom krizom, pokazuje izveštaj o "Indeksu klimatskog rizika u 2025" koji je danas objavila organizacija za ekologiju i ljudska prava Germanwatch.
Ekstremne vrućine, nastale kao posledica klimatskih promena, mogle bi da izazovu više od 2,3 miliona smrtnih slučajeva u evropskim gradovima do kraja veka, a gradovi u Italiji su među onima koji će biti najteži pogođeni, pokazuju rezultati studije Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Autohtoni lideri žele isti uticaj kao i svetski lideri na pregovorima UN o klimimatskim promenama.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Članovi oko 200 autohtonih zajednica sa latinoameričkih i pacifičkih teritorija, uključujući australijanske Aboridžine, učestvovali su na godišnjem skupu starosedelačkih naroda u Braziliji.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Farbanih tela, noseći tradicionalnu odeću jarkih boja, insistirali su da se domorodačkim liderima da "jednak glas i moć" kao svetskim liderima na konferenciji UN COP30 koja će se održati u amazonskom gradu Belem u novembru.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Oni su takođe tražili direktna sredstva za zaštitu životne sredine i projekte koji će pomoći autohtonim zajednicama da se prilagode posledicama klimatskih promena.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Uprkos tome što žive odvojeno, domorodački narodi Amazonije i Okeanije žive na prvim linijama globalnog zagrevanja, sa porastom nivoa mora koji preti da potopi nisko ležeća pacifička ostrva poput Fidžija.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
U Južnoj Americi, rekordna suša prošle godine stvorila je uslove za posebno tešku sezonu požara.
Samo u Brazilu, požari su izbrisali skoro 18 miliona hektara amazonske prašume, prema platformi za praćenje MapBiomas.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Komentari (0)