(FOTO) Marš domorodaca u Braziliji poziva na klimatske akcije i očuvanje Amazonije
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Oko 8.000 starosedelaca iz amazonske prašume i Pacifika okupilo se u glavnom gradu Brazila da zahteva jednaka prava koja imaju i političari, kada ova zemlja bude domaćin ovogodišnje klimatske konferencije UN.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Brazilski starosedeoci učestvuju u maršu pod nazivom: "Mi smo odgovor" tokom godišnjeg "Kampa slobodne zemlje" gde raspravljaju o pravima, teritorijalnoj zaštiti i svojoj ulozi u COP30 koji će se održati u Amazoniji.
Najmanje 765.000 ljudi umrlo je u svetu od 1993. do 2022. usled ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskom krizom, pokazuje izveštaj o "Indeksu klimatskog rizika u 2025" koji je danas objavila organizacija za ekologiju i ljudska prava Germanwatch.
Ekstremne vrućine, nastale kao posledica klimatskih promena, mogle bi da izazovu više od 2,3 miliona smrtnih slučajeva u evropskim gradovima do kraja veka, a gradovi u Italiji su među onima koji će biti najteži pogođeni, pokazuju rezultati studije Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Autohtoni lideri žele isti uticaj kao i svetski lideri na pregovorima UN o klimimatskim promenama.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Članovi oko 200 autohtonih zajednica sa latinoameričkih i pacifičkih teritorija, uključujući australijanske Aboridžine, učestvovali su na godišnjem skupu starosedelačkih naroda u Braziliji.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Farbanih tela, noseći tradicionalnu odeću jarkih boja, insistirali su da se domorodačkim liderima da "jednak glas i moć" kao svetskim liderima na konferenciji UN COP30 koja će se održati u amazonskom gradu Belem u novembru.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Oni su takođe tražili direktna sredstva za zaštitu životne sredine i projekte koji će pomoći autohtonim zajednicama da se prilagode posledicama klimatskih promena.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Uprkos tome što žive odvojeno, domorodački narodi Amazonije i Okeanije žive na prvim linijama globalnog zagrevanja, sa porastom nivoa mora koji preti da potopi nisko ležeća pacifička ostrva poput Fidžija.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
U Južnoj Americi, rekordna suša prošle godine stvorila je uslove za posebno tešku sezonu požara.
Samo u Brazilu, požari su izbrisali skoro 18 miliona hektara amazonske prašume, prema platformi za praćenje MapBiomas.
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Slučaj tinejdžerke Lore En Ejm (17) iz američke savezne države Juta ubijene pre više od 50 godina konačno je zatvoren nakon što su vlasti u sredu saopštile da DNK dokazi potvrđuju da je bila žrtva ozloglašenog serijskog ubice Teda Bandija.
Komentari (0)