Turska namenska industrija kao vid Erdoganove diplomatije
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako je Redžep Tajip Erdogan podigao vojnu industriju Turske i time dobio svoje nove diplomatsko oružje.
Turska je u poslednjih pet godina značajno radila na jačanju i osamostaljenju svog vojno-industrijskog kompleksa. Nekada zavisna od uvoza naoružanja od svojih glavnih NATO saveznica, pre svega Sjedinjenih Država za svoju avijaciju i Nemačke za svoju ratnu mornaricu, 2020. godine je Turska prvi put izvezla više svog naoružanja nego što je kupila stranog. Ovaj rast je pre svega omogućen razvijanjem naprednih domaćih sistema, poput drona Bajraktar TB2, koji su postali jedni od najtraženijih proizvoda na svetskom tržištu oružja.
Povećan obim prodaje je ne samo rezultirao većim profitnim marginama i punijim koferima Ankare, već je omogućio Turskoj da svog „industrijskog mezimca“ stavi pod de facto državnu kontrolu, i iskoristi kao oruđe ( i prut i šargarepu) za ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva, od suprostavljanja ruskom uticaju do projektovanja sopstvene moći širom Bliskog Istoka, severne Afrike i Balkana.
Turska namenska industrija je prethodne godine izvezla naoružanja u vrednosti od rekordnih 7,1 milijardi dolara, što je prestavljalo porast od 30 procenata u poređenju sa 2023. godinom. Tursko naoružanje je postalo globalni fenomen; među njenim najvećim mušterijama su se našli Sjedinjene Države, Češka i Rumunija, ali i Emirati, Pakistan i Katar, dok se ove godine očekuje i veliki proboj na tržište jugoistočne Azije.
Okosnicu ovog proboja i rastuće popularnosti turskog oružja čine dronovi. Popularni „Bajraktari“ su se okitili slavom na nekoliko ratišta u prethodnoj deceniji. Oni su omogućili Azerbejdžanu da odnese prevagu nad Jermenijom 2019. godine i na taj način ultimativno zapečatili sudbinu Nagorno Karabaha, dok su 2020. godine turski dronovi omogućili Erdoganu da osujeti planove Vladimira Putina u Libiji i međunarodno priznatoj Vladi da porazi pobunjenike. Turski dronovi su se ne samo odlično pokazali u ratnim okolnostima, već i iskrojili specifičnu poziciju za sebe na međunarodnom tržištu. Pouzdaniji od kineskih, a daleko jeftiniji od američkih (kao i bez uslova koji su vezani za poštovanje ljudskih prava koje postavlja Vašington), turski dronovi dronovi su pružili siromašnijim državama koje nemaju sopstvenu (ili veoma skromnu) vojnu avijaciju alternativu kada je u pitanju pružanje podrške iz vazduha svojim snagama; po povoljnoj ceni i bez rizika za skupe mlazne lovce i još dragocenije pilote.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom o bilateralnim odnosima dve zemlje, regionalnim i globalnim pitanjima.
Turske vlasti uhapsile su više od 1.100 osoba širom zemlje u proteklih pet dana, od kada traju protesti zbog hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Izvoz turskog oružja često služi kao oblik meke moći ili pokroviteljstva kojim Turska jača svoje veze sa državama na Bliskom istoku i u Africi kroz predstavljanje Ankare kao alternativnog bezbednosnog partnera. Dobar primer ove prakse jeste Somalija, država u kojoj je Turska izgradila svoju najveću prekomorsku vojnu bazu i obučila preko 10.000 somalijskih vojnika, dok je prošle godine potpisala i memorandum o opremanju somalijske mornarice, u zamenu za udeo u pomorskim ekonomskim resursima Somalije.
Slično tome, Turska je postala ključni izvoznik oružja za nekoliko afričkih država koje se bore protiv pobunjeničkih frakcija. Od 2021. godine, zemlje poput Etiopije, Nigerije, Nigera i Maroka kupuju turske dronove i oklopna vozila kako bi se zaštitile od terorista i pobunjenika, bez straha od političke odmazde Ankare zbog načina na koji koriste turske dronove. Turska je odobrila nastavak isporuke njenih dronova Etiopiji, iako su isti bili korišćeni u napadima na civile tokom kontraofanzive Adis Abebe protiv Tigreja.
Snabdevanjem dronova, obukom i ugovorima o zajedničkoj proizvodnji širom Bliskog istoka i Afrike, Ankara širi svoj „strateški kišobran“ kroz generisanje suficita dobre volje koji se potom transformiše u podršku Ankari od strane ovih država na međunarodnim forumima i omogućava Erdoganu da Tursku predstavlja kao „zaštitnika“ svih muslimana u regionu.
Turska nije zaboravila ni na Zapadni Balkan: 2022. godine je Albanija kupila tri TB-2, godinu danas kasnije i Priština i Bosna i Hercegovina, koristeći sredstva koja je Turska obezbedila putem zajma. Ankara je u finišu prošle godine potpisala i niz bezbednosnih ugovora sa sa Severnom Makedonijom, Albanijom i Kosovom, što je dovelo do alarma u Atini i Beogradu. Ovim sporazumima Erdogan pre svega gleda da zaobiđe kontrolu koji turski parlament ima nad tenderima ove prirod, ali i da postavi temelje za prisniju saradnju između Turske i ovih država. Ekspanzija turskog oružja Zapadnim Balkanom neće naići na nezadovoljstvo unutar Alijanse s obzirom da se istim održava khrki status quo u BiH i na Kosovu, ali može se očekivati da Grčka iskoristi svoje veze sa SAD i Francuskom kako bi ograničila ovo širenje.
Od 2019. do 2024. godine, Turska je transformisala svoju odbrambenu industriju u krucijalni instrument svoje spoljnopolitičke strategije. Obim izvoza oružja je naglo porastao i pomerio se ka visokotehnološkim sistemima poput dronova, korveta i projektila, odraz rastuće važnosti Turske i inovativnosti njenog vojnoindustrijskog sektora.
Više od pukih ekonomskih transakcija, giganti turske namenske industrije deluju uz jasnu podršku države i omogućavaju Turskoj da unapredi svoju poziciju u svom komšiluku. Na Balkanu, tursko oružje i vojni instruktori su pomogli Vladama koje su naklonjene Ankari da učvrste i unaprede svoje vojne kapacitete, a za uzvrat su proširili uticaj Turske u regionu kojim su nekada dominirale druge sile.
Na Bliskom istoku i u Severnoj Africi, izvoz oružja je podržao turske težnje ka ostvarivanju pozicije regionalnog hegemona – kroz jačanje saveznika i osujećivanje rivala; stvorivši od Ankare nezaobilaznog aktera kada je reč o bezbednosnim pitanjima od Persijskog zaliva do Libije. A duž istočnog krila NATO-a, turski doprinosi odbrambenim naporima Ukrajine i Baltičkih država su ojačali jedinstvo NATO-a protiv zajedničkih pretnji, i istovremeno poboljšali položaj Turske među evropskim partnerima. U vremenima kada Evropa otpočinje izgradnju sopstvene bezbedonosne arhitekture, posebna uloga očekuje Tursku.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona? Odgovore tražimo od profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Dragana Lončara. Sinteza u Spektru Luke Mičete
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Evropska komisija saopštila je da ispituje da li je ChatGPT, popularni četbot koji je razvila kompanija OpenAI, premašio zakonski prag korisnika koji bi ga svrstao u kategoriju velikih onlajn platformi (VLOP), čime bi potpao pod stroža pravila Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
Žena stara 88 godina postala je žrtva krađe u četvrti Park rivijer u Bordou kada joj je sa vrata otrgnuta ogrlica ukrašena dragim kamenjem, vredna 15.000 evra, saopštila je policija.
Vrata Luvra od srede ujutru ponovo su otvorena za posetioce, prvi put od pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi primirje u Gazi, u kome posreduje Vašington, moglo da "otvori" veći diplomatski zamah za Izrael na Bliskom istoku i dovede do novih regionalnih saveza.
Dobitnici ovogodišnje nagrade Saharov za slobodu mišljenja pritvoreni novinar Andržej Pocobot iz Belorusije i novinarka Mzija Amaglobeli iz Gruzije, objavila je predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.
NATO je saopštio da su nedavni odgovori alijanse na ruske povrede vazdušnog prostora poslali jasnu poruku Moskvi, ali su istovremeno naglasili da očekuje da Rusija i dalje testira granice saveza.
Sanae Takaiči, koju je japanski parlament u utorak izabrao za novu premijerku, čime je postala prva žena na čelu vlade u istoriji te zemlje, privlači pažnju svojim neuobičajenim muzičkim afinitetima dok politički komentatori ističu njenu čeličnu konzervativnu politiku i porede je sa Margaret Tačer.
Komentari (0)