Tramp: Malo je verovatno još jedno odlaganje recipročnih carina
Predsednik SAD Donald Tramp je rekao je da je malo verovatno još jedno odlaganje viših, takozvanih recipročnih carina, koje planira da uvede velikom broju zemalja, čime je podigao pritisak na te države da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa njegovom administracijom, preneo je Blumberg.
Takođe je naglasio da neće ukinuti carine na uvoz iz Kine, druge po veličini svetske ekonomije, izuzev ako Peking ne ponudi "nešto značajno zauzvrat".
Američki predsednik je napomenuo da veruje da se finansijska tržišta prilagođavaju njegovoj tarifnoj politici, umanjujući volatilnost koja je pogodila tržišta akcija i obveznica ovog meseca, nakon što je najavio planove da uvede veće carine na uvoz iz oko 60 država, američkih trgovinskih partnera, dodaje Blumberg.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doneo je odluku da se uvođenje novih carina odlaže za 90 dana, i to se odnosi na sve trgovinske partnere koji nisu uzvratili carinama prema SAD.
Tramp je rekao, kada je reč o ustupcima koje bi želeo da vidi od Pekinga, da bi voleo da Kina otvori svoju ekonomiju, ali i da nije siguran da će to biti tema u okviru pregovora o carinama.
Podsetimo, Tramp je 9. aprila pauzirao najavljene ogromne takozvane "recipročne carine".
Odložio ih je 90 dana kako bi zemlje mogle da pregovaraju sa Belom kućom, iako je prvo rekao da se o tarifama neće pregovarati.
Trampovi zvaničnici su rekli da je oko 90 do 100 zemalja pozvalo da se postigne dogovor o carinama, tako da su pregovarači pod velikim vremenskim pritiskom da posao završe u datom roku.
Šesti dan sukoba na Bliskom istoku - situacija na terenu se sve više komplikuje i čini se da se rat sa Bliskog istoka polako širi ka Evropi. Imaju li direktno umešane strane svoje crvene linije? Da li je Bliski istok na ivici velikog regionalnog rata koji bi mogao da promeni globalni poredak, ili još postoji prostor da se sukob u nekom skorijem roku zaustavi diplomatskim putem? Gosti Stava dana: bivši ambasador Palestine u Srbiji Mohamed Nabhan i dr Slobodan Janković sa Institut za medjunarodnu politiku i privredu Tokom emisije uključićemo kolege iz Amerike i Francuske- Antonija Kovačevića i Nikolu Letića.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
U susret protestima koji su zakazani za petak u Sarajevu, Elmin Plećan, advokat vozača tramvaja koji je učestvovao u nedavnoj nesreći u Sarajevu govori o istrazi i snimcima za koje tvrdi da će rešiti slučaj. Građanski i ekološki aktivista Vuk Vujisić koji se bori protiv "eko-kriminala", komentariše najnovije slučajeve "šumske mafije". U Botunu je zapaljena mašina koja izvodi radove na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda - mogu li protesti ugroziti realizaciju tog ekološkog projekta? Prof. Siniša Naumovski analizira finansijske implikacije u S. Makedoniji usled krize na Bliskom istoku. Tokom poslednje dve geopolitičke krize, ta zemlja je imala kumulativno 30% inflacije. Da li je S. Makedonija naučila lekcije?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Citizens of Serbia, North Macedonia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia, who were evacuated from Israel, arrived in Belgrade around two o’clock after midnight on a special Air Serbia flight from Sharm El Sheikh, organized by the Government of Serbia and the Ministry of Foreign Affairs.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da ruskim državljanima savetuje da se uzdrže od putovanja u, kako se navodi, "srpsku autonomnu oblast Kosovo", s obzirom na visok bezbednosni rizik.
Jačanje neprijateljstava širom Bliskog istoka dovelo je do značajnih migracija stanovništva, primoravši preko 330.000 ljudi na prisilno raseljavanje, uglavnom unutar sopstvenih zemalja, saopštila je Agencija UN za izbeglice (UNHCR).
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je trenutna situacija na Bliskom Istoku direktna posledica erozije međunarodnog prava, za šta je optužila velike sile koje deluju jednostrano.
Rat u Ukrajini bio je izgovor za širenje panične atmosfere koja je zavladala Evropom. Nemačka je napravila ozbiljan zaokret u spoljnoj politici i napustila tradiciju kakvu pamtimo iz kraja šezdesetih, pa sve do devedesetih godina prošlog veka, rekao je u Sintezi diplomata Milovan Božinović.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da nije zabrinut zbog pretnji smrću koje mu je, kako tvrdi, uputio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Orbana je prethodno Zelenski nazvao 'određenom osobom' čiju će adresu dati oružanim snagama ako nastavi da opstruiše zajam EU Ukrajini.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će ministarka unutrašnje bezbednosti SAD Kristi Noem podneti ostavku krajem meseca nakon nešto više od godinu dana na funkcij.
Oko 20.000 pomoraca i 15.000 putnika zarobljeno je u Persijskom zalivu zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, saopštila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana posle ubistva ajatolaha Alija Hamneija, ocenjujući da je njegov sin Modžtaba Hamnei, koji se pominje kao glavni naslednik, "neprihvatljiv" za Vašington.
Vojni transportni avion srušio se odmah nakon poletanja sa vojne baze Bufarik, nedaleko od Alžira i tom prilikom su poginula dva člana posade, dok su četiri osobe povređene, saopštilo je alžirsko Ministarstvo odbrane.
Komentari (0)