(VIDEO) Srđan Kerim u Sintezi: Carinski rat je pogrešan odgovor – Amerika je kasno shvatila da zavisi od Kine
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
U svetu koji se sve više oslanja na ekonomski pritisak umesto na diplomatske pregovore, trgovinski ratovi postaju novo oružje globalne politike.
Govoreći o aktuelnim trgovinskim tenzijama između SAD, Kine i Evrope, Kerim ističe da su carinski ratovi pogrešan odgovor na strukturne probleme američke ekonomije.
"Carinski ratovi nikad ništa dobro nisu doneli nikome, pa neće ni sada. Uvođenje carina nije rešenje za trgovinske deficite - to nije dokaz tuđe moći, već sopstvene nemoći", kaže Kerim.
Koronavirus je neke genetičke varijante brže zaražavao. Ipak, to nije oružje koje se može individualizovati kao u filmu, da se napravi virus u odnosu na genetički profil pojedinca, rekao je u SIntezi profesor genetike na Medicinskom fakultetu i načelnik Instituta za sudsku medicinu Oliver Stojković.
O novim tenzijama u globalnim odnosima, posledicama politike američkog predsednika Donalda Trampa i evropskoj potrazi za sopstvenom snagom, u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans televiziji govorio je dr Mihajlo Kopanja, docent Fakulteta bezbednosti.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Kako objašnjava, američka ekonomija pati od dubokih strukturnih slabosti: oslanja se na uvoz gotovih proizvoda i sirovina, dok su lanci snabdevanja već decenijama izmešteni u Aziju, zahvaljujući principima ekonomije obima (economy of scale), koji omogućavaju efikasniju i jeftiniju proizvodnju.
"Rezultat takve politike je skuplja roba. A kad se trošak prenese na potrošača, milioni ljudi postaju kolateralna šteta politike koja ne vodi nikuda", upozorava.
Kina šampion geoekonomije
Na pitanje o tome kako upotreba carina kao geopolitičkog instrumenta menja dosadašnju trgovinsku politiku, Kerim naglašava da su Kinezi mnogo ranije prepoznali značaj geoekonomije.
"Kina je još pre 45 godina, nakon smrti Mao Ce Tunga, shvatila da ne može opstati u modelu izolovane planske privrede. Učila je iz tuđih grešaka -analizirala je pad Sovjetskog Saveza i shvatila da je ključ američke pobede bila ekonomska snaga, a ne nuklearni arsenal", navodi Kerim.
Za razliku od SSSR-a, dodaje, Kina se nije upuštala u geopolitičke sukobe s Amerikom. Umesto toga, gradila je ekonomsku moć i postala nezaobilazan deo globalnih lanaca snabdevanja.
"Danas, Amerikanci kasno shvataju da zavise od Kine, a ne obrnuto. Bez kineskih poluproizvoda, sirovina i prerade, nema ni Epl-a, ni savremene vojne tehnologije", dodaje Kerim.
SAD u šakama kineske industrije
Na pitanje o ekonomskoj međuzavisnosti dve sile, Kerim kaže da je stvar jednostavna:
"Americi će trebati 10 do 15 godina da prestruktuira svoju ekonomiju i postane nezavisna od Kine. Carine su samo palijativna mera koja neće rešiti ništa", dodaje diplomata.
Prema njegovim rečima, pokušaji Donalda Trampa da kroz tarife od 245 odsto ograniči kineski uticaj suštinski su kontraproduktivni.
"Shvatili su da su u kineskim rukama. I sad pokušavaju da manevrišu selektivnim primenjivanjem mera, jer znaju da svaka oštrija odluka može da se vrati kao bumerang", navodi Kerim.
Darmanović: Tramp ima lojalne saradnike
Profesor Fakulteta političkih nauka i bivši crnogorski ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović za Sintezu je govorio o prvih sto dana od početka drugog predsedničkog mandata Donalda Trampa.
"Svedočili smo nizu poteza koji su šokirali ne samo Evropu i svet, već i samu Ameriku", ocenjuje Darmanović.
Prema njegovim rečima, Trampov politički povratak obeležio je izuzetno agresivan i odlučan ritam odluka:
"Ono što je sve iznenadilo, i njegove pristalice i protivnike, jeste intenzitet tih odluka. To je potpuno drugačiji Tramp u odnosu na prvi mandat", navodi Dramanović.
On podvlači da između dva Trampova mandata postoji značajna razlika:
"Tramp 1 je došao kao političko iznenađenje, bez pripremljenog tima, i bio je na neki način primoran na brak s postojećom republikanskom infrastrukturom. Oslanjao se na delove administracije koje nije birao sam, a mandat mu je protekao s manje drastičnih posledica", navodi naš sagovornik.
Međutim, Tramp 2 je, kako kaže, došao kao "politički osvetnik". U novoj američkoj administraciji ima lojalne ljude, koji ga bespogovorno podržavaju.
Svilanović: Rastakanje postojećeg poretka
Nekadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore Goran Svilanović ocenio je u Sintezi da trenutno prisustvujemo razaranju postojećeg poretka, ali da nije siguran do koje mere će on biti razoren odnosno kako će izgledati svet posle toga.
"Utisak u Evropi, posebno Evropskoj uniji, jeste da ne vide samo jednog neprijatelja, u liku predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, već utisak je da se pojavio još jedan. To ozbiljno brine političare u EU pogotovo, zato što se osećaju kao da Rusija i SAD nastoje da razore Uniju na sastavne delove, da je jako oslabe", rekao je Svilanović, ističući da je druga briga NATO.
On je podsetio i na raniji audio snimak američke zvaničnice Viktorije Nuland koja je izgovorila "F*** the EU" i, prema njegovom mišljenju, očigledno je da je nešto dublje postojalo u establišmentu SAD, a što je u novoj administraciji isplivalo na površinu.
Svilanović smatra da se sve svodi na dve reči: nepoverenje - političara u EU prema novoj američkoj administraciji, kao i zbunjenost šta se zaista događa. Niko u stvari ne zna kako će se zaista ponašati SAD, zaključio je naš sagovornik.
Vajgl: Ujedinjene nacije nemoćne
Nekadašnji ministar inostranih poslova Slovenije Ivo Vajgl istakao je u Sintezi da živimo u nesrećnom trenutku kada je reč o funkciji multilateralnih oragnizacija.
"To važi podjednako za Ujedinjene nacije koje su nemoćne kada govorimo o velikim krizima. Nemaju instrumenta, a ni volje ni mogućnosti da efikasno posegnu u događanje na Bliskom istoku, Ukrajini itd", rekao je Vajgl.
Svet kao da nije primetio kako se erodira prvobitna funkcija UN, ocenio je Vajgl.
"Tu slagalicu treba ponovo sastaviti. Da li se može sastaviti kroz neku brzu reformu instrumenata i funkcionalnosti UN, pitanje je za milion dolara", navodi naš sagovornik.
Prema njegovom mišljenju, treba razgovarati o tome kako vratiti poverenje u međunarodno pravo, kao i da EU treba da doživi reformu i transformaciju.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)