EES pravila ugrozila rad srpskih vozača kamiona: "Sa 12 radnih dana u Evropi ne možemo da opstanemo"
Profesionalni vozači kamiona i autobusa u Srbiji našli su se u ozbiljnom problemu nakon što su zemlje Evropske unije počele primenu sistema EES (Entry/Exit System) za ulazak u Šengenski prostor, upozorava predsednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić.
"Ovaj režim, koji se zasniva na pravilima starim četiri decenije, vozače iz Srbije praktično ograničava na svega desetak radnih dana mesečno u EU", objašnjava Mandić.
U sistemu bezviznog ulaska u EU državljani Srbije i dalje mogu da borave najviše 90 dana u toku šest meseci. Za većinu građana koji putuju turistički, to je dovoljno. Međutim, za profesionalne vozače ovaj režim znači gotovo nemoguć rad - jer zakon ne pravi razliku između turista i onih kojima je prelazak evropskih granica sastavni deo posla.
Visoki zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, kao i savetnici za nacionalnu bezbednost Francuske, Britanije i Nemačke razgovarali su u Ženevi o nacrtu američkog plana za okončanje rata u Ukrajini. Tramp očekuje da je realno da Nacrt mirovnog sporazuma bude poznat već u četvrtak.
Prevremeni predsednički izbori održani su u Republici Srpskoj, manje od godinu dana pre opštih izbora u BiH, kada se biraju predstavnici na svim nivoima vlasti u RS, Federaciji BiH, kao i zajedničkih institucija na nivou BiH.
Za tri nedelјe na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara i Bulevara crvene armije otkriveno je 3.700 prekršaja prekoračenja brzine, što je prosečno dnevno 176 prekršaja. Zbog velikog broja prekršaja, do kraja godine očekuje nas usvajanje izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Mandić podseća da su pravila Šengenskog sporazuma stara 40 godina i da su doneta u sasvim drugačijim okolnostima.
"Šengenski sporazum napravile su Nemačka, Francuska, Belgija, Holandija i Luksemburg. Mi smo tada do tih pet zemalja gubili dosta vremena da bismo uopšte ušli u njihov prostor, ali smo u njemu boravili kratko - dan ili dva, maksimalno tri. Dok se vratimo prema Srbiji, mi te dane nismo ni stizali da potrošimo", istakao je on u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax BalkansNeđo Mandić
Sagovornik naše televizije naglašava da je danas situacija potpuno drugačija - Šengen se proširio sve do srpskih granica.
"Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Bugarska - sve su to zemlje Šengena. Onog momenta kada krenemo, mi smo već ušli u šengenski prostor. Zato sada tih 90 dana potrošimo mnogo ranije i dolazimo u situaciju da vozač može da provede samo 15 dana mesečno u EU, a realno - zbog načina računanja punih dana - to je maksimalno 12 dana", kaže Mandić.
Prema njegovim rečima, sa 12 dana rada mesečno nijedna srpska transportna firma ne može biti konkurentna, niti može da isplati vozača kao da je radio pun mesec.
Firmama već nedostaju vozači, a sada im preti gašenje
Mandić ističe da je manjak vozača u Srbiji već ogroman, a novi režim granica dodatno pogoršava stanje.
"Danas nijedno preduzeće u Srbiji nema dovoljan broj vozača. Imaju više kamiona nego vozača. Uvođenjem ovih strožih kontrola više ne možemo da se provučemo bez evidentiranja ulaska -jednostavno, ne možemo da uđemo. A vozač ne želi da rizikuje zabranu na godinu ili dve. Zato napuštaju preduzeće", upozorava naš sagovornik.
Po njegovim rečima, pojedine firme već razmatraju premeštanje sedišta u zemlje EU - Mađarsku, Hrvatsku ili Sloveniju.
Ali ni to nije jednostavno: vozači bi morali da se sele sa firmama, da prijave boravak, dobiju radne vize, što je, kaže Mandić, "naporno, komplikovano i dovodi u pitanje opstanak naših kompanija".
Dodatni problem je to što evropske firme nemaju granične niti carinske barijere, prelaze hiljade kilometara bez čekanja, dok srpski prevoznici često gube i po nekoliko dana na carinskim terminalima i prelazima.
"Mi manje pređemo kilometara, manje naplatimo, a vozaču moramo da damo platu kao da je vozio sve vreme. Ako mu ne damo - on ode u Evropu. Već smo u teškoj situaciji. Ovo je sada pitanje opstanka srpskih preduzeća", ističe Mandić.
EU neće menjati sporazum, ali postoji nada
Iako je Udruženje profesionalnih prevoznika godinama upozoravalo evropske institucije, slalo dopise i držalo prezentacije u Briselu, odgovor je bio jasan: sporazum se neće menjati.
Voditeljka Ivana Majstorović pitala je Mandića da li to znači da se vozačima status neće promeniti, te da problemi tek dolaze.
"Ne možemo reći da nema nagoveštaja. Evropa je svesna da ovo utiče na lance snabdevanja. Velika količina robe ide iz regiona u EU i obrnuto. Postoji interes da se problem reši, ali ne izmenom sporazuma", odgovara on.
Prema njegovim rečima, jedino realno rešenje su profesionalne vize - dugoročne, višegodišnje, bez ograničavanja broja dana.
"To bi bilo rešenje. Niko ne mora da menja sporazum, a vozači bi imali status profesionalne grupe. To je jedina realna nada koju trenutno imamo. Kada dođe 10. april i kada se sve počne primenjivati - mi ćemo bukvalno stati", kaže Mandić.
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Nutricionisti i kuvari navode da zamrznuta hrana ima brojne prednosti u odnosu na svežu, a kako objašnjavaju, te prednosti nisu samo nutritivne, već i praktične.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Transnafta Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, a ponude se mogu poslati do 5. februara, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Elektrodistribucije Srbije (EDS) je saopštila da je broj korisnika koji samostalno prijavljuju stanje brojila dostigao 600.000, od čega oko 70 odsto koristi aplikaciju EDS, a preostali dostavljaju podatke Kontaktom centru, imejlom, na sajtu elektrodistribucija.rs i šalterima.
Komentari (0)