EES pravila ugrozila rad srpskih vozača kamiona: "Sa 12 radnih dana u Evropi ne možemo da opstanemo"
Profesionalni vozači kamiona i autobusa u Srbiji našli su se u ozbiljnom problemu nakon što su zemlje Evropske unije počele primenu sistema EES (Entry/Exit System) za ulazak u Šengenski prostor, upozorava predsednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić.
"Ovaj režim, koji se zasniva na pravilima starim četiri decenije, vozače iz Srbije praktično ograničava na svega desetak radnih dana mesečno u EU", objašnjava Mandić.
U sistemu bezviznog ulaska u EU državljani Srbije i dalje mogu da borave najviše 90 dana u toku šest meseci. Za većinu građana koji putuju turistički, to je dovoljno. Međutim, za profesionalne vozače ovaj režim znači gotovo nemoguć rad - jer zakon ne pravi razliku između turista i onih kojima je prelazak evropskih granica sastavni deo posla.
Visoki zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, kao i savetnici za nacionalnu bezbednost Francuske, Britanije i Nemačke razgovarali su u Ženevi o nacrtu američkog plana za okončanje rata u Ukrajini. Tramp očekuje da je realno da Nacrt mirovnog sporazuma bude poznat već u četvrtak.
Prevremeni predsednički izbori održani su u Republici Srpskoj, manje od godinu dana pre opštih izbora u BiH, kada se biraju predstavnici na svim nivoima vlasti u RS, Federaciji BiH, kao i zajedničkih institucija na nivou BiH.
Za tri nedelјe na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara i Bulevara crvene armije otkriveno je 3.700 prekršaja prekoračenja brzine, što je prosečno dnevno 176 prekršaja. Zbog velikog broja prekršaja, do kraja godine očekuje nas usvajanje izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Mandić podseća da su pravila Šengenskog sporazuma stara 40 godina i da su doneta u sasvim drugačijim okolnostima.
"Šengenski sporazum napravile su Nemačka, Francuska, Belgija, Holandija i Luksemburg. Mi smo tada do tih pet zemalja gubili dosta vremena da bismo uopšte ušli u njihov prostor, ali smo u njemu boravili kratko - dan ili dva, maksimalno tri. Dok se vratimo prema Srbiji, mi te dane nismo ni stizali da potrošimo", istakao je on u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax BalkansNeđo Mandić
Sagovornik naše televizije naglašava da je danas situacija potpuno drugačija - Šengen se proširio sve do srpskih granica.
"Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Bugarska - sve su to zemlje Šengena. Onog momenta kada krenemo, mi smo već ušli u šengenski prostor. Zato sada tih 90 dana potrošimo mnogo ranije i dolazimo u situaciju da vozač može da provede samo 15 dana mesečno u EU, a realno - zbog načina računanja punih dana - to je maksimalno 12 dana", kaže Mandić.
Prema njegovim rečima, sa 12 dana rada mesečno nijedna srpska transportna firma ne može biti konkurentna, niti može da isplati vozača kao da je radio pun mesec.
Firmama već nedostaju vozači, a sada im preti gašenje
Mandić ističe da je manjak vozača u Srbiji već ogroman, a novi režim granica dodatno pogoršava stanje.
"Danas nijedno preduzeće u Srbiji nema dovoljan broj vozača. Imaju više kamiona nego vozača. Uvođenjem ovih strožih kontrola više ne možemo da se provučemo bez evidentiranja ulaska -jednostavno, ne možemo da uđemo. A vozač ne želi da rizikuje zabranu na godinu ili dve. Zato napuštaju preduzeće", upozorava naš sagovornik.
Po njegovim rečima, pojedine firme već razmatraju premeštanje sedišta u zemlje EU - Mađarsku, Hrvatsku ili Sloveniju.
Ali ni to nije jednostavno: vozači bi morali da se sele sa firmama, da prijave boravak, dobiju radne vize, što je, kaže Mandić, "naporno, komplikovano i dovodi u pitanje opstanak naših kompanija".
Dodatni problem je to što evropske firme nemaju granične niti carinske barijere, prelaze hiljade kilometara bez čekanja, dok srpski prevoznici često gube i po nekoliko dana na carinskim terminalima i prelazima.
"Mi manje pređemo kilometara, manje naplatimo, a vozaču moramo da damo platu kao da je vozio sve vreme. Ako mu ne damo - on ode u Evropu. Već smo u teškoj situaciji. Ovo je sada pitanje opstanka srpskih preduzeća", ističe Mandić.
EU neće menjati sporazum, ali postoji nada
Iako je Udruženje profesionalnih prevoznika godinama upozoravalo evropske institucije, slalo dopise i držalo prezentacije u Briselu, odgovor je bio jasan: sporazum se neće menjati.
Voditeljka Ivana Majstorović pitala je Mandića da li to znači da se vozačima status neće promeniti, te da problemi tek dolaze.
"Ne možemo reći da nema nagoveštaja. Evropa je svesna da ovo utiče na lance snabdevanja. Velika količina robe ide iz regiona u EU i obrnuto. Postoji interes da se problem reši, ali ne izmenom sporazuma", odgovara on.
Prema njegovim rečima, jedino realno rešenje su profesionalne vize - dugoročne, višegodišnje, bez ograničavanja broja dana.
"To bi bilo rešenje. Niko ne mora da menja sporazum, a vozači bi imali status profesionalne grupe. To je jedina realna nada koju trenutno imamo. Kada dođe 10. april i kada se sve počne primenjivati - mi ćemo bukvalno stati", kaže Mandić.
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)