Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Izvor: Tanjug
08.03.2026. 17:32
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
U video rubrici "Korisno je da znate" na temu efekata inflacije na domaćinstva sa različitom strukturom potrošačke korpe, objavljenoj na sajtu NBS, istaknuto je da je tokom najizraženijih inflatornih pritisaka, posebno 2022. i prve polovine 2023. godine, inflacija relativno više pogađala domaćinstva sa nižom potrošnje i da je ona bila veća za ovu grupu domaćinstava od inflacije kod domaćinstava koja su više trošila.
Istraživač u Sektoru za ekonomska istraživanja i statistiku Konstantin Sorak pojasnio je da su u analizi korišćeni podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava, koja su podeljena u pet jednakih grupa prema visini potrošnje, tzv. kvintila.
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
U Španiji su u 2024. godini muškarci zarađivali u proseku 5.158 evra više od žena, pokazuju podaci sindikata objavljeni na Dan jednakih plata, koji se od 2011. u toj zemlji obeležava 22. februara, prenosi RTVE.
"Prvi kvintil obuhvata 20 odsto domaćinstava s najnižom potrošnjom, a peti kvintil 20 odsto domaćinstava s najvišim nivoom potrošnje", rekao je on i dodao da je analiza rađena za period od 2020. zaključno sa prošlom godinom, koji je karakterisala povećana globalna neizvesnost i veći broj šokova koji su pogodili globalnu ekonomiju i prenosili se i na Srbiju.
Zašto inflacija pogađa domaćinstva sa malom potrošnjom?
Prema njegovim rečima, osnovni razlog za to što je inflacija više pogađala domaćinstva sa manjom potrošnjom, jeste struktura izdataka ove grupe domaćinstava.
"Hrana i komunalne usluge čine veći deo budžeta domaćinstava iz prvog kvintila, a upravo su cene u tim kategorijama najviše rasle. To je bila posledica globalnih poremećaja na tržištima energenata i hrane, oporavka tražnje nakon pandemije i eskalacije geopolitičkih tenzija", neveo je on.
Dodao je da su sa druge strane, rasle i cene transporta, ugostiteljstva i rekreacija, koje imaju veći udeo u potrošnji domaćinstava sa višom potrošnjom, što je delovalo u smeru ublažavanja jaza između mere inflacije za one koji troše najmanje i onih sa najvećom potrošnjom.
Najveći jaz sredinom 2023. godine
Sorak je naveo da je najveći jaz između inflacije prvog i petog kvintila zabeležen sredinom 2023. godine i iznosio je oko 2,6 procentna poena, što znači da je za toliko bila veća inflacija za kategorije stanovništva sa nižim nivoom dohotka i potrošnje.
U analizi se ističe da je od početka 2024. godine inflacija počela da usporava, čemu su, kako se navodi, doprineli zaoštravanje monetarne politike i efekat visoke baze.
"Kako se usporavanje u znatnoj meri odnosilo na stabilizaciju cena hrane, međugodišnja inflacija je, relativno posmatrano, brže usporavala kod domaćinstava sa nižom potrošnjom. Takva dinamika kretanja inflacije nastavljena je i tokom najvećeg dela 2025. godine, čemu je u poslednjem tromesečju doprinelo uvođenje uredbe o ograničenju marži, koja se odrazila na pad cena hrane", rekao je on.
Kao izuzetak je naveo period od maja do avgusta, kada su, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, cene hrane, pre svega voća i povrća, prilično rasle.
Poseban deo analize odnosio se na procenu uticaja inflacije na realni rast zarada domaćinstava, pa je uočeno da su 2022. godine skoro sve grupe zabeležile realnu stagnaciju ili pad zarada, pri čemu je pad bio najizraženiji kod domaćinstava sa najnižim dohotkom.
U vremenu ubrzanih globalnih promena, region Zapadnog Balkana ponovo se suocava sa rastucim politickim tenzijama i sve izrazenijim drustvenim podelama. Da li su ove podele posledica unutrasnjih dinamika ili uticaja spoljnog faktora? Koliku ulogu u svemu tome imaju drustvene mreze, koje sve vise oblikuju javno mnjenje i politicki diskurs? U vecerasnjoj emisiji analiziramo da li zemlje regiona biraju jasan spoljnopoliticki pravac ili nastavljaju politiku balansiranja izmedu različitih globalnih centara moci. Poseban fokus bice na Srbiji - ima li država konzistentnu i prepoznatljivu spoljnopoliticku strategiju ili se nalazi izmedju razlicitih interesa i pritisaka? O ovim i drugim kljucnim pitanjima razgovaramo sa Vladimirom Dobrosavljevicem analiticarem.
specijal
14:00
RAZUMNO
Dom naroda Parlamenta BiH je u blokadi, zakoni na čekanju a reforme zaboravljene. Stranke se uveliko spremaju za predizbornu kampanju I već izlaze sa imenima. Nekoliko važnih posjeta zabilježeno je u BiH a gdje odlaze naši političari? O akcizama, Južnoj plinskoj interkonkeciji, blokadama, niskim udarcima, zaustavljenom EU putu. Politički presjek stanja analiziramo sa Draganom Močevićem, političkim komentatorom.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Gde mladi najlakše dolaze do narkotika i koliko su društvene mreže i aplikacije promenile način prodaje droge? Šta je najveći problem nakon lečenja i da li društvo stigmatizuje bivše zavisnike i time ih gura nazad u problem? Koliko je smena generacija roditelja dovela do normalizacije upotrebe narkotika i da li smo od zemlje tranzita postali zemlja konzumenata i proizvođača? Za emisiju “Traži reč” govore bivši šef odseka za narkomaniju MUP-a Srbije Lambe Đorelijevski, osnivač Centra za podršku bivšim zavisnicima RESTART Boris Štrbac i predsednik Udruženja građana za borbu protiv narkomanije i ostalih vidova zavisnosti “Preobraženje” Božidar Dragutinović.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MILAN TUCOVIĆ
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Otvaramo pitanje ozbiljnih ekoloških rizika povezanih sa deponijom nekadašnjeg industrijskog giganta „Jugohrom“, uključujući i potencijalnu opasnost po izvor Rašče, glavni izvor pitke vode za Skoplje. U fokusu su izazovi u primeni postojećih strategija, potreba za većim ulaganjima i jačom institucionalnom koordinacijom u rešavanju dugogodišnjih ekoloških problema. Gost Filip Ivanov, ekspert za životnu sredinu.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji kompanije NIS i budućim odnosima u kompaniji nisu laki i da postoje crvene linije koje ne možemo da pređemo.
Hrvatski JANAF dobio je novu licencu od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAK) kojom se do 16. juna odobrava učešće u aktivnostima koje su Neophodne za transport nafte u okviru ugovora sa kompanijom Naftna industrija Srbije (NIS).
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je za godinu dana isplaćeno za poljoprivredu više od 131 milijarde dinara, što je rekordan iznos.
Ukupno 21 domaći projekat razvijaće i testiraće tehnologije koje će tokom 93 dana specijalizovane izložbe Ekspo 2027 u Beogradu biti primenjene u realnom okruženju, saopšteno je iz preduzeća EXPO 2027 Beograd.
Srbija je odnela pobedu u arbitražnom sporu vrednom 175 miliona evra pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova, koji je pokrenula švajcarska kompanija APG SGA u vezi sa koncesijom za bilborde u Beogradu.
Predstavnici Narodne banke Srbije prisustvovali su sastanku Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta (International Monetary and Financial Committee - IMFC) u Vašingtonu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla jeda je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 16. juna.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašingtonu da se nada najboljim vestima do kraja dana od američkog OFAK za produžetak operativne licence Naftnoj industriji Srbije. Naveo je da su pri kraju pregovori MOL, ADNOC i Gaspromnjefta o preuzimanju ruskog udela u NIS.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela i benzina ostaće iste kao i prošle nedelje - cena dizela biće 217 dinara, a cena benzina 191 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne politike.
Komentari (0)