(FOTO) Od nuklearne katastrofe u Černobilju prošlo 39 godina: "Više od sedam miliona ljudi bilo izloženo radijaciji"
U Černobilju u Ukrajini se na današnji dan, pre 39 godina, dogodila najveća nuklearna katastrofa u istoriji kada je eksplodirao reaktor broj četiri černobiljske nuklearne elektrane.
Izvor: Tanjug
26.04.2025. 14:22
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Katastrofa se dogodila tokom testiranja mogućnosti parne turbine da napaja pumpe za napojnu vodu u slučaju potrebe, odnosno ukoliko istovremeno dođe do prekida napajanja i pucanja cevi za rashladnu tečnost.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obavešteno, uprkos opasnosti.
Ostatak sveta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.
Kako je došlo do katastrofe?
Nakon slučajnog pada snage reaktora na gotovo nulu, operateri su ponovo pokrenuli reaktor pripremajući se za test turbine sa zabranjenom konfiguracijom kontrolne šipke.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Nakon uspešnog završetka testa, reaktor je zatim zatvoren radi održavanja.
Zbog raznih faktora, ova akcija je rezultirala udarom struje u bazi reaktora koji je doveo do pucanja komponenti reaktora i gubitka rashladne tečnosti što je dovelo do eksplozija i topljenja.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije saopštila je da se već osmi dan otklanjaju posledice udara ruskog drona na kupolu zatvorenog četvrtog bloka nuklearne elektrane u Černobilju, gde je utvrđeno da u jednom delu postoji izvor požara koji i dalje "tinja".
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala je saopštenje povodom posledica udara navodnog ruskog drona u krov zaštitnog prostora za oštećeni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobilj, uz napomenu da se uprkos značajnim oštećenjima nivo radijacije u objektu nije promenio.
Potom je usledio požar u jezgru reaktora koji je trajao do 4. maja 1986. godine tokom kojeg je došlo do širenja radioaktivnosti po SSSR-u i Evropi.
Oko 30.000 smrtnih slučajeva povezano s oslobađanjem radijacije
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje da je oko 30.000 smrtnih slučajeva povezano sa ovom katastrofom, dok je više od sedam miliona ljudi bilo izloženo radijaciji nakon incidenta.
Prva žrtva u Černobilju bio je Valerij Kodemčuk, radnik koji je pratio rad vodenih pumpi.
Oko 680.000 vojnika, stručnjaka i dobrovoljaca učestvovalo je u saniranju posledica nesreće, a među njima je bilo i 14 novinara, od kojih je osmoro preminulo.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Radioaktivna prišina iz Černobilja stigla je sve do severa i zapada Evrope, a navodno čak i do istočnog dela SAD.
Procenjuje se da je eksplozija oslobodila najmanje 400 puta više radioaktivnih materija od bombe koju su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu u Japanu 1945. godine.
Grad Pripjat, u kojem su uglavnom živeli radnici nuklearne elektrane sa porodicama, potpuno je evakuisan. Procenjuje se da će biti potrebno da prođe više od 3.000 godina da bi Pripjat ponovo bio bezbedan za život i stanovanje.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Uoči početka primene Zakona o strancima i registraciji vozila, mogući novi parlamentarni izbori na Kosovu. Kako će sve ovo uticati na život Srba u pokrajini? Istekao zakonski rok za prijavu izbornih lista za lokalne izbore u Srbiji. Za koga će sve građani moći da glasaju 29. marta? Gosti emisije biće Jelena Pavlović i Aleksa Grubešić Situacija na Bliskom istoku se ne smiruje. Kakvo je stanje u Dubaiju nakon najnovijih napada Irana i ko je sve zahvaćen sukobom?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JNA OD USPONA DO PADA
Služenje vojnog roka u SFRJ bila je obaveza svih onih koji su završetkom školovanja bili sposobni da nose pušu, žive bez roditelja, ustaju u cik zore, vežbaju na vojnim poligonima I uče kako izgleda život u kome ste prepušteni ličnoj snalažljivosti i opstanku. Jugoslovenska narodna armija je stvorila generacije koje su odsluženje vojnog roka doživljavale kao deo odrastanja I čeličenja. JNA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana nove posleratne Jugoslavije. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača. Nova epizoda DEKADA obrađuje temu kako je jedna od najvećih armija posle rata prošla put od uspona do pada zajedno sa nestankom Jugoslavije.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)