(FOTO) Od nuklearne katastrofe u Černobilju prošlo 39 godina: "Više od sedam miliona ljudi bilo izloženo radijaciji"
U Černobilju u Ukrajini se na današnji dan, pre 39 godina, dogodila najveća nuklearna katastrofa u istoriji kada je eksplodirao reaktor broj četiri černobiljske nuklearne elektrane.
Izvor: Tanjug
26.04.2025. 14:22
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Katastrofa se dogodila tokom testiranja mogućnosti parne turbine da napaja pumpe za napojnu vodu u slučaju potrebe, odnosno ukoliko istovremeno dođe do prekida napajanja i pucanja cevi za rashladnu tečnost.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obavešteno, uprkos opasnosti.
Ostatak sveta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.
Kako je došlo do katastrofe?
Nakon slučajnog pada snage reaktora na gotovo nulu, operateri su ponovo pokrenuli reaktor pripremajući se za test turbine sa zabranjenom konfiguracijom kontrolne šipke.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Nakon uspešnog završetka testa, reaktor je zatim zatvoren radi održavanja.
Zbog raznih faktora, ova akcija je rezultirala udarom struje u bazi reaktora koji je doveo do pucanja komponenti reaktora i gubitka rashladne tečnosti što je dovelo do eksplozija i topljenja.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije saopštila je da se već osmi dan otklanjaju posledice udara ruskog drona na kupolu zatvorenog četvrtog bloka nuklearne elektrane u Černobilju, gde je utvrđeno da u jednom delu postoji izvor požara koji i dalje "tinja".
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala je saopštenje povodom posledica udara navodnog ruskog drona u krov zaštitnog prostora za oštećeni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobilj, uz napomenu da se uprkos značajnim oštećenjima nivo radijacije u objektu nije promenio.
Potom je usledio požar u jezgru reaktora koji je trajao do 4. maja 1986. godine tokom kojeg je došlo do širenja radioaktivnosti po SSSR-u i Evropi.
Oko 30.000 smrtnih slučajeva povezano s oslobađanjem radijacije
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje da je oko 30.000 smrtnih slučajeva povezano sa ovom katastrofom, dok je više od sedam miliona ljudi bilo izloženo radijaciji nakon incidenta.
Prva žrtva u Černobilju bio je Valerij Kodemčuk, radnik koji je pratio rad vodenih pumpi.
Oko 680.000 vojnika, stručnjaka i dobrovoljaca učestvovalo je u saniranju posledica nesreće, a među njima je bilo i 14 novinara, od kojih je osmoro preminulo.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Radioaktivna prišina iz Černobilja stigla je sve do severa i zapada Evrope, a navodno čak i do istočnog dela SAD.
Procenjuje se da je eksplozija oslobodila najmanje 400 puta više radioaktivnih materija od bombe koju su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu u Japanu 1945. godine.
Grad Pripjat, u kojem su uglavnom živeli radnici nuklearne elektrane sa porodicama, potpuno je evakuisan. Procenjuje se da će biti potrebno da prođe više od 3.000 godina da bi Pripjat ponovo bio bezbedan za život i stanovanje.
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Sarački zanat je star preko hiljadu godina, i vekovima je predstavljao spoj praktične potrebe i umeća ručne obrade kože. Danas ćemo zaviriti u radionicu u kojoj se, bez žurbe i industrijskih mašina, kožni kaiš i dalje pravi rukama – korak po korak, baš kao nekada, i videćemo šta je još moguće praviti ručno od ovog univerzalnog materijala. Potom, gledamo jedan zanimljiv prilog za decu i roditelje. Predstavljamo tihu knjigu, narpavljenu od mekanih materijala, čiji je cilj da se deca i roditelji edukuju i zabave u isto vreme. Ovaj didaktički proizvod kod dece razvija motoriku, logiku i maštu, a pruža mogućnost i roditeljima da se malo odmore, jer je cilj tihe knjige da se deca nauče da se zaigraju sama. U trećem prilogu gledamo kako nastaju ručno pravljene cipele, u jednoj porodičnoj radionici sa tradicijom. Kako se od komada sirove kože, uz precizne mere, strpljenje i godine iskustva, rađa par cipela koji je namenjen da traje godinama – fazu po fazu, bez tajni ovog zanata.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Vlasnik švajcarskog bara u Kran-Montani, u kojem je tokom proslave Nove godine poginulo 40 ljudi, izjavio je istražiteljima da su vrata za pomoć gostima bila zaključana iznutra.
Nobelov komitet je saopštio da se nagrada za mir ne može "deliti, opozvati ili prenositi", nakon što je ovogodišnja dobitnica i liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado rekla da bi želela da nagradu dodeli američkom predsedniku Donaldu Trampu.
U noći 3. januara, američke specijalne snage izvršile su munjevit napad na Karakas, glavni grad Venecuele. Operacija, koju je Pentagon nazvao “Operacija Sloboda”, rezultirala je hapšenjem predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
Milijarder i filantrop Bil Gejts je uplatio skoro osam milijardi dolara privatnoj fondaciji svoje bivše supruge, Melinde Frenč Gejts, pokazuju poreske prijave, prenose američki mediji.
Američka imigraciona služba (Immigration and Customs Enforcement - ICE), često kolokvijalno nazivana "la migra", savezna je policijska agencija koja se nalazi u samom središtu imigracionog sistema Sjedinjenih Američkih Država i sporova koji ga prate.
Komentari (0)