Pripreme za izbor novog pape: Konklava još nije počela, a ishod neizvesniji nego ikada
Pripreme za izbor novog pape su u toku, a ishod je neizvesniji nego ikada pre, pri čemu će za mnoge kardinale koji će učestvovati u konklavi to biti prvi put, piše britanski Gardijan.
U konklavi koja će izabrati novog papu učestvuje 135 kardinala koji će se naredne sedmice okupiti u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali naslednika pape Franje.
Jedan broj kardinala koji će glasati imenovao je u konklavu sam papa u proteklih 12 godina, a 20 zvaničnika je steklo zvanje kardinala tek u decembru prošle godine. Među njima je i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet.
Mnogi od njih se ranije nikad nisu sreli.
Prema pisanju Gardijana, još pre zvaničnog početka konklave i zatvaranja u tajnost, u toku su razgovori i lobiranja u hodnicima, trpezarijama i vrtovima Vatikana.
Još uvek nije poznato kada će proces izbora novog pape početi. Kardinali će u ponedeljak u devet sati održati peti sastanak od papine smrti, posle čega se očekuje da će objaviti datum konklave.
Dan nakon sahrane pape Franje, veliki broj vernika došao je da poseti njegov grob, a u večernjim časovima stigli su i kardinali koji su nakon obilaska grobnice održali večernju molitvu.
Rimokatolička crkva i vernici oprostili su se od pape Franje koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak, 21. aprila, u 89. godini. Ceremonija sahrane je počela u 10 sati i trajala je nešto više od dva časa kada je povorka sa kovčegom krenula ka bazilici Sveta Marija velika, mestu gde će počivati.
Kovčeg pape Franje zapečaćen je tokom liturgijskog obreda u bazilici Svetog Petra, pre sahrane koja će biti održana u subotu, dok je oko 250.000 vernika odalo počast poglavaru Rimokatoličke crkve, saopšteno je iz Vatikana.
Poznavaoci prilika u Vatikanu navode da je više od 20 kardinala označeno za kandidate za budućeg vrhovnog poglavara Rimokatoliče crkve.
Mali je, međutim, broj onih koji važe za glavne kandidate koji prođu kroz više krugova glasanja.
Horhe Mario Bergoljo, kako je pravo ime pape Franje, 2013. nije bio smatran za jednog od glavnih kandidata, ali je ipak na kraju glasanja izabran za poglavara Rimokatoličke crkve, podseća Gardijan.
Među kardinalima od kojih se očekuje da će podržati konzervativnog naslednika pape Franje su Rejmond Berk, američki biskup koji je pristalica predsednika Donalda Trampa, kao i nemački kardinal Gerhard Miler.
Foto: AP/Gregorio Borgia
Kako piše britanski medij, u taboru koji će podržati progresivnog kandidata su kardinali Žan Klod Holerih iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Engleske i Majkl Černi iz Kanade.
Papa Franja je izabrao za konklavu stotinak kardinala, a nastojao je da oni dolaze iz veoma malih katoličkih sredina kao što su Iran, Alžir i Mongolija.
On se takođe trudio da se snizi starosna granica za izbor kardinala, pa je tako sedam njih koji su imenovani u decembru bilo mlađe od 60 godina.
U 2013. više od polovine kardinala u konklavi bili su iz Evrope, a sada je taj procenat pao na 39 posto, dok ih je 18 procenata iz Azije, takođe 18 odsto je iz Latinske Amerike i Kariba, a 12 posto iz podsaharske Afrike.
Kako se bira papa?
Papu tradicionalno biraju viši zvaničnici katoličke crkve, kardinali-elektori, u tajnom izbornom procesu koji korene vuče još iz srednjevekovnih vremena.
U teoriji, bilo koji muški kršteni katolik može da bude izabran za papu, ali u praksi je ova dužnost uvek dodeljena nekom od kardinala.
Širom sveta ima 252 kardinala, ali neće svi učestvovati u izboru novog poglavara.
Lord, send Your Holy Spirit to guide the Cardinals in the conclave. Grant them wisdom to choose a Pope who will faithfully lead Your Church.
Amen. pic.twitter.com/rEmTtQ1G8z
— Saint Adaugoijele ✝️ (@JustAdaugoijele) April 26, 2025
Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Kardinali koji učestvuju u ovom procesu, koji se oko 800 godina održava gotovo nepromenjen, zovu se elektori.
Oni će tokom ovog procesa glasati četiri puta dnevno dok jedan kandidat ne obezbedi dvotrećinsku većinu.
Sastaju se u u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gde polažu zakletvu na tajnost i izoluju se od spoljnog sveta.
Poput svetovnih političkih procesa, izolovani kardinali mogu raspravljati o zaslugama verovatnih kandidata i na taj način privoleti druge kardinale da glasaju za određenog kandidata.
Rezultat glasanja će narodu saopštiti tradicionalno puštanjem dima iz dimnjaka. Ukoliko je dim crne boje, papa još uvek nije izabran, a kada on postane beo, to će značiti da je Rimokatolička crkva dobila novog poglavara.
Da li ste čuli za advokata osuđenog po nalogu Tita samo zato što je profesionalno branio Dražu Mihailovića? Otkrijte kako su sudstvo i tužilaštvo bili izuzetno „partizovani“ i kako je zapisnik sa Dražinog streljanja kružio među ministrima kao trofej - pre nego što je misteriozno nestao… Zavirite u pozadinu Staljinovih optužbi protiv Komunističke partije - potez osmišljen da bi se obračunao sa Titom. Prvi put javno, saznajte istinu o patološkom mučenju u režiji Državne bezbednosti! Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i prof. dr Boško Bojović, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta se dešava kada hrana postane neprijatelj? Zašto ćutimo o poremećajima u ishrani, iako pogađaju hiljade mladih? Kako izgleda dan osobe koja se bori sa anoreksijom ili bulimijom? Za emisiju "Tražim reč" govorili su Kristina Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani Hestija, Bojana Radenković - devojka koja se borila sa anoreksijom i bulimijom, dijetetičar–nutricionista Milka Raičević i psiholog i psihoterapeut Centra za dečiju psihologiju Danijela Posedi.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Jesu li izbori o kojima je govorio predsednik Vučić rešenje za trenutnu društveno-političku situaciju? Da li je Srbija spremna za nuklearnu elektranu i koji će biti glavni zadaci novoosnovane komisije? Šta znači u praksi "država bez keša" koju planira albanski premijer Edi Rama?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Vatrogasci i ostale službe za vanredne situacije još se bore sa šumskim požarima koji besne u delovima severozapadne Turske, a najteže je pogođen region oko grada Čanakale.
Ruski predsednik Vladimir Putin složio se u petak tokom sastanka sa američkim liderom Donaldom Trampom na Aljasci da SAD daju Ukrajini “snažne bezbednosne garancije” u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma, izjavio je visoki američki izaslanik Stiv Vitkof.
U Boliviji se održavaju izbori za novog predsednika i poslanike parlamenta, a ankete ukazuju da bi levičarska partija MAS, koja je dugo na vlasti, mogla da doživi poraz, kao i da desnica pobedi prvi put nakon dve decenije.
Virtuelni sastanak lidera država i vlada članica "Koalicije voljnih", glavnih evropskih saveznika Ukrajine, završen je, a učesnici su potvrdili jedinstvenu posvećenost nastavku podrške Kijevu.
Papa Lav XIV proveo je poslednji dan svog letnjeg odmora u druženju sa više desetina izbeglica, beskućnika i siromašnih, kao i volonterima crkve koji im pomažu, za koje je organizovao ručak.
Muškarac naoružan sa nekoliko noževa uhapšen je ispred policijske stanice u 9. pariskom arondismanu, nakon što je lakše povredio trojicu policajaca, prenose francuski mediji.
Komentari (0)