(FOTO) Unošenjem kovčega u baziliku završena ceremonija sahrane pape Franje kojoj je prisustvovalo 250.000 ljudi
Foto: Tanjug/AP/Antonietta Baldassarre
Rimokatolička crkva i vernici oprostili su se od pape Franje koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak, 21. aprila, u 89. godini. Ceremonija sahrane je počela u 10 sati i trajala je nešto više od dva časa kada je povorka sa kovčegom krenula ka bazilici Sveta Marija velika, mestu gde će počivati.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Šta je dosad poznato:
- Papa Franja preminuo je na Uskršnji ponedeljak, 21. aprila, u 89. godini u vatikanskoj rezidenciji Santa Marta.
- Sahrana pape je tradicionalno složen proces, ali je papa Franja nedavno odobrio planove da ceo postupak njegove sahrane bude pojednostavljen. Franja će, takođe, biti prvi papa posle više od jednog veka koji će biti sahranjen izvan Vatikana - njegovi posmrtni ostaci biće položeni u bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papske bazilike u Rimu.
- Papa Franja je bio 266. poglavar Rimokatoličke crkve, odnosno biskup Rima od marta 2013. godine pošto se njegov prethodnik, papa Benedikt XVI mesec dana ranije povukao sa pozicije.
- Bio je Argentinac i prvi papa sa američkog kontinenta, i to sa južne hemisfere zemljine lopte. Rođen je kao Horhe Mario Bergoljo, decembra 1936. u Floresu, delu Buenos Ajresa.
- Papa je u rimsku bolnicu primljen 14. februara, nakon što je nekoliko dana imao poteškoća u disanju. Tada mu je dijagnostikovana obostrana upala pluća, koja je dodatno komkplikovala lečenje poglavara Rimokatoličke crkve.
Foto: Tanjug/AP/Francisco Seco
13.19 - Kovčeg unet u baziliku, privatna ceremonija završava sahranu
Kovčeg sa telom pokojnog papa Franje stigao je u baziliku, gde će biti sahranjen na privatnoj ceremoniji.
Sahrani će moći da prisustvuju samo najbliži, a njegov kovčeg je dočekan uz crkvena zvona.
12.53 - Kovčeg sa telom pape stigao do bazilike Svete Marije velike
Kovčeg pokojnog pape Franje koji je prevožen "papamobilom" stigao je oko pola sata nakon završetka pogrebne mise.
Foto: Tanjug/AP/Gregorio Borgia
Povorka se kretala sporo kako bi svi građani i katolični vernici koji su se okupili na putu od Trga Svetog Petra do bazilike Svete Marije velike odali počast preminulom poglavaru.
12.37 - Oko 250.000 ljudi prisustvovalo misi
Prema izvorima iz Vatikana, pogrebnom ispraćaju pape Franje prisustvovalo je oko 250.000 ljudi.
Misi u Vatikanu, prema zvaničnim podacima Svete Stolice, prisustvovalo je 170 stranih delegacija, a ceo proces pratilo je oko 2.700 akreditovanih novinara.
12.16 - Završena pogrebna misa, povorka krenula sa papinim kovčegom
U Rimu je završena pogrebna misa poglavaru Rimokatoličke crkve papa Franji koju je predvodio kardinal Đovani Batista Re, a pogrebna povorka sa papinim kovčegom krenula je ka bazilici Santa Marija Mađore u Rimu u kojoj će papa biti sahranjen.
Foto: Tanjug/AP/Luca Bruno
Na kraju mise, tokom koje je okadio i poprskao svetom vodicom kovčeg u kome se nalazi pokojni papa, kardinal Re dao je poslednju pohvalu papi i "predao papinu dušu Bogu", tražeći utehu za Rimokatoličku crkvu.
12.04 - Pričest na sahrani, rukovanje u znak mira
U završnici mise na ceremoniji sahrane pape Franje u Rimu, sveštenici dele svetu pričest prisutnima na Trgu Svetog Petra, koji su pozvani da se rukuju sa osobom do sebe - u znak mira.
Sveštenici najpre kardinalima, a potom i što većem broju prisutnih ljudi, dele hleb i vino, koji predstavljaju telo i krv Isusa Hrista.
U ovom delu poslednjeg oproštaja, kardinal Đovani Batista Re preporučiće papinu dušu Bogu i zamoliće za utehu za Rimokatoličku crkvu.
Foto: Tanjug/AP/Alessandra Tarantino
Biće pročitano još molitvi, a papin kovčeg će potom biti poprskan svetom vodom i tamjanom.
Deo mise bio je služen i na starogrčkom jeziku, koji su izgovorili pravoslavni crkveni velikodostojnici, pojući molitve posvećene Hristovom vaskrsenju.
11.15 - Molitva na sedam jezika
Molitva je tokom mise, u jednom trenutku, izrečena na sedam jezika - italijanskom, francuskom, arapskom, portugalskom, poljskom, nemačkom i mandarinskom kineskom.
Ovo je prvi put da je mandarinski jezik korišćen na papskoj sahrani, što ima duboko simboličko značenje, jer je tokom svog pontifikata papa Franja izražavao želju da poseti Kinu, ali do toga nije došlo.
Foto: Tanjug/AP/Markus Schreiber
Tokom mise je pred vernicima simbolično prelomljen hleb.
Misa je počela pojanjem koje prati proces donošenja hleba i vina na oltar za koje hrišćani veruju da su telo i krv Isusa Hrista.
10.49 - "Želeo je da bude blizak svima"
Kardinal Đovani Batista Re, koji je predvodio misu za upokojenog papu Franju je u propovedi odao počast njegovom "pastirskom vođstvu", koje je, kako je naveo, održao zahvaljujući svojoj odlučnoj ličnosti.
Foto: Tanjug/AP/Alessandra Tarantino
"Uspostavio je direktan kontakt sa pojedincima i narodima, željan da bude blizak svima, sa izraženom pažnjom prema onima u teškoćama, dajući sebe bez mere, posebno marginalizovanima, najmanjima među nama", kazao je Batista i nastavio:
"Bio je papa među ljudima, otvorenog srca prema svima. Bio je i papa pažljiv na znake vremena i ono što je Sveti Duh budio u Crkvi".
Nakon čitanja propovedi usledila je univerzalna molitva.
10.03 - Počela ceremonija sahrane pape Franje
U Vatikanu se održava pogrebna misa poglavaru Rimokatoličke crkve papa Franji, tokom koje se čitaju Dela apostolska, odnosno ključni deo mise tokom koga se čitaju delovi Starog i Novog zaveta.
Kovčeg pape Franje zapečaćen je tokom liturgijskog obreda u bazilici Svetog Petra, pre sahrane koja će biti održana u subotu, dok je oko 250.000 vernika odalo počast poglavaru Rimokatoličke crkve, saopšteno je iz Vatikana.
Gledanost filma "Konklava" koji govori o procesu izbora novog pape i u kojem glavnu ulogu igra Ralf Fajns, porasla je za 283 odsto na striming servisima, preneo je Njujork Tajms, pozivajući se na podatke portala koji prati gledanost na striming servisima Luminejt.
Ovi delovi čitaju su na engleskom i španskom jeziku, jer je papa Franja poreklom Argentinac.
09.54 - Veliki broj svetskih lidera i zvaničnika
Sahrani prisustvuje veliki broj svetskih lidera, među kojima su pristigli predsednik SAD Donald Tramp, premijerka Italija Đorđa Meloni, princ od Velsa Vilijam.
Srbiju na sahrani pape Franje predstavlja premijer Đuro Macut.
Prisutni su i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, Franucke Emanuel Makron, Argentine Havijer Milei, zatim premijer Velike Britanije Kir Starmer, predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i mnogi drugi.
09.37 - Službu predvodi kardinal Re
Sahrana će početi kada se kovčeg položi na trg ispred bazilike Svetog Petra. Službu će predvoditi dekan Kardinalskog koledža, kardinal Đovani Batista Re.
Foto: Tanjug/AP/Alessandra Tarantino
Služba će trajati oko pola sata do 45 minuta, čime se ceremonija sahrane pape Franje završava, kada će spora povorka koja nosi papin kovčeg krenuti ka njegovom poslednjem počivalištu - bazilici Santa Marija Mađore.
09.25 - Tramp: Došao sam iz poštovanja prema papi, bez sastanaka na marginama
Predsednik SAD Donald Tramp sa suprugom Melanijom doputovao je u Rim kako bi prisustvovao sahrani pape Franje.
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
Tramp je novinarima posle sletanja u Rim rekao da dolazi "iz poštovanja" prema papi.
Iako je najavio moguće sastanke sa svetskim liderima na marginama događaja, Tramp je u avionu rekao da bi sastanci tokom papine sahrane bili "nepoštovanje", ali je dodao da će "videti mnogo ljudi".
08.56 - Počelo okupljanje na Trgu Svetog Petra
Očekuje se da će stotine hiljada ljudi prisustvovati sahrani pape Franje na Trgu Svetog Petra, među kojima su svetski lideri, katolički zvaničnici i vernici iz celog sveta, koji su počeli da se okupljaju pred zvaničan početak ceremonije sahrane u 10 sati.
Prema predviđanjima, očekuje se da će sahrana na otvorenom trajati oko sat i po.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Seksualno nasilje i silovanje u braku i dalje predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih društvenih tabua na Balkanu, gdje se pod plaštom tradicije i takozvanih "bračnih dužnosti" nerijetko normalizuje prisila. Gošće emisije "Tražim reč", među kojima su aktivistica Minja Marđonović, advokatica Aleksandra Milošević, novinarka Sofija Vukajlović i pravnica Nataša Kovačević, najoštrije su osudile nedavne javne istupe pojedinih pravnika koji negiraju postojanje ovog krivičnog djela. One upozoravaju da svaki intimni odnos bez jasnog i dobrovoljnog pristanka predstavlja akt nasilja, te da opravdavanje takvih postupaka u javnom prostoru direktno ugrožava ionako krhku sigurnost žena u regionu.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RUDARSKI BLUZ
Rudari su u SFRJ bili simbol radničke klase, oni su bili značajan faktor funkcionisanja ekonomije, ali i simbol socijalističke države u kojoj se vrednovala jednakost svih radnika. Njihov posao je bio rizičan, uvek je postojala opasnost da se može dogoditi nesreća u rudniku. Dokumentarni serijal "Dekade" donosi priču o Aleksinačkom rudniku koji danas više nije u funkciji upravo zbog velike nesreće iz 1989. godine koja je do danas najveća rudarska nesreće koja se dogodila u Srbiji. Epizoda "Rudarski bluz" donosi svedočenja fotografa Hadži Miodraga Miladinovića koji je odlazio sa rudarima u jame i fotografisao njihov težak život.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Za razliku od prošle godine, kada je ispred Vlade Srbije održan zajednički protest više organizacija, reprezentativni sindikati u Srbiji ovogodišnji Međunarodni praznik rada obeležavaju odvojenim skupovima na više lokacija u Beogradu.
Iranski parlament spreman je da usvoji zakon kojim bi se odredila nova pravila za plovidbu kroz Ormuski moreuz, objavila je iranska državna televizija Pres TV.
Porodica i fondacija iranske aktivistkinje za ljudska prava i dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi saopštili su da je Mohamadi uskraćen odgovarajući tretman i da se nije oporavila otkako je prebačena iz zatvora u bolnicu u Teheranu nakon što je doživela srčani udar.
Katolička nadbiskupija Njujorka pristala je da plati 800 miliona dolara u nagodbi sa 1.300 žrtava seksualnog zlostavljanja, što je u Sjedinjenim Američkim Državama jedna od najvećih isplata u nizu tužbi zbog seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici.
Stanovnici Pojasa Gaze, razorenog ratom, suočavaju se sa ozbiljnom zdravstvenom krizom zbog najezde pacova, lasica i drugih štetočina i parazita koje šire bolesti, dok humanitarne organizacije upozoravaju na hitnu potrebu za sistemskim merama, javlja BBC.
Austrijska policija saopštila je da je uhapsila muškarca (39) osumnjičenog za povezanost sa slučajem ubacivanja otrova za pacove u tegle hrane za bebe nemačkog proizvođača HiPP.
Meksiko Siti tone za skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, što ga čini jednim od najbrže tonućih velikih gradova na svetu.
U ovonedeljnoj emisiji Puls planete autorke Ike Ferrer Gotić govorimo o geopolitičkom "plesu" velikih sila i uticaju na male regione kao što je Zapadni Balkan.
Komentari (0)