Predsednički izbori u Rumuniji - drugi put za pet meseci: Favorit ponovo proruski desničarski ekstremista
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Izvor: DW
03.05.2025. 20:44
Foto: AP/Andreea Alexandru
Priča o tome kako je došlo do ovih prolećnih ponovoljenih predsedničkih izbora u Rumuniji, čini se napola slučajnom, napola neizbežnom. U prvom krugu regularnih predsedničkih izbora 24. novembra 2024. iznenađujuće je pobedio Kalin Đorđesku, sa 23 odsto glasova. Druga je bila Elena Laskoni koja je dobila nešto više od 19 odsto glasova i koja se ponovo kandidovala, piše Dojče vele.
Zašto su izbori poništeni?
Ustavni sud je poništio izbore u Rumuniji neposredno pred drugi krug 8. decembra. Razlog - ilegalno finansiranje kampanje i mešanje iz inostranstva, navodno iz Rusije, u korist Đorđeskua.
Dokazano je samo ilegalno finansiranje kampanje.
A onda je marta 2025. Đorđesku potpuno isključen iz kandidature na ovim ponovljenim izborima.
Ko je Kalin Đorđesku?
Đorđesku (62) je doktorirao agronomiju, radi kao docent na Univerzitetu. Političku karijeru je započeo 1991. kao šef Kancelarije za životnu sredinu rumunskog parlamenta. Tokom naredne dve decenije stekao je ugled i u UN kao stručnjak za održivi razvoj.
Još 2011. i 2012. povremeno je pominjan kao potencijalni premijer.
Od 2013 do 2021. živeo je u Austriji.
Oženjen je i ima troje dece.
Foto: AP/Vadim GhirdaKalin Đorđesku
Njegova reputacija je ozbiljno poljuljana kada je veličao rumunskog diktatora Jona Antoneskua i druge fašiste iz 1930-ih i 1940-ih. Državno tužilaštvo je zbog toga protiv njega pokrenulo istragu.
Đeorđesku ne veruje da su ljudi bili na Mesecu, za Putina kaže da je „čovek koji voli svoj narod". Obećavao je obustavljanje rumunske vojne pomoći Ukrajini i proruski kurs.
Kako je Đorđesku mogao da pobedi?
Jedan od nekoliko važnih razloga za to bio je što je on - u društvu koje u velikoj meri ne prati tradicionalne medije - vešto koristio društvene mreže, posebno TikTok.
Dublji razlog bila je frustracija rumunskog društva zbog stanja u zemlji. Zemljom decenijama vladaju političke klike koje među sobom dele resurse, služe svojoj klijenteli, kontrolišu pravosuđe i druge državne institucije i sprečavaju svako odgovorno upravljanje.
Tu su, s jedne strane, bivši komunisti, koji se samo zovu socijaldemokrate (PSD) a nastupaju kao nacionalistički tradicionalisti. S druge strane, tu su nacionalni liberali (PNL), koji nemaju gotovo ništa zajedničko sa klasičnim političkim i ekonomskim liberalizmom. Treća u grupi je stranka mađarske manjine (UDMR), koja je postala privezak mađarskog premijera Viktora Orbana u Rumuniji.
Te tri snage već dugo vladaju zemljom u različitim konstelacijama. Nakon parlamentarnih izbora u decembru 2024. formiraju tročlanu koaliciju.
Negativna uloga bivšeg predsednika Johanisa
Veoma negativnu ulogu u sadašnjem razvoju događaja imao je i predsednik Klaus Johanis, koji je bio na funkciji od 2014. a pod prtiskom se povukao u februaru 2025. pošto mu je mandat već bio istekao u decembru.
Obećavao je korenite reforme. Međutim, deset godina je proveo skriven u predsedničkoj palati u Bukureštu, za javnost uglavnom vidljiv samo tokom finansijski skupih putovanja i sumnjivih događaja kao što je otvaranje golf terena tokom pandemije korona virusa.
Vrhovni sud Rumunije odbacio je žalbu desničarskog kandidata za predsednika Kalina Đorđeskua da se kandiduje na ponovljenim izborima u maju, preneo je Rojters.
Rumunska Centralna izborna komisija (CIK) donela je odluku da odbije kandidaturu nezavisnog desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na predsedničkim izborima, javio je portal Digi24.
Nezavisni kandidat na poništenim novembarskim izborima za predsednika Rumunije Kalin Đorđesku izjavio je, nakon što je saslušan u državnom tužilaštvu da će se "sigurno kandidovati za predsednika" i na novim izborima.
Međutim, Johanis se aktivirao oko izbora prošle jeseni: upozorio je na strano mešanje u prvi krug izbora, a to isto je učnio i pred drugi krug. Objavio je izveštaje obaveštajnih službi prema kojima je Kalin Đeorđesku od sumnjivih IT firmi dobio značajnu finansijsku podršku za širenje TikTok videa i manipulaciju algoritmima.
Ko je favorit - Đorđe Simion?
Đorđe Simion (38) je favorit na izborima. On je najpoznatiji rumunski desničarski ekstremista. Po obrazovanju je istoričar.
Političku karijeru započeo je kao aktivista, zalažući se za ujedinjenje Rumunije i Moldavije među bukureštanskim fudbalskim huliganima. 2019. osnovao je stranku Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR). Na parlamentarnim izborima 1. decembra 2024. AUR je sa oko 18 procenata postala druga najjača snaga. Zajedno sa dve druge stranke, desničarski ekstremisti imaju oko 35 procenata mesta u rumunskom parlamentu.
Simion je poslednjih godina bio poznat po izuzetno agresivnom ponašanju i fizičkim obračunima u parlamentu. U februaru 2022. fizički je napao ministra za govornicom. Jednoj bivšoj stranačkoj koleginici je u decembru 2023. na plenarnom zasedanju viknuo: "Seksualno ću te napastvivati, krmačo jedna!". Njegovi TikTok i Fejsbuk video snimci uglavnom su u tipičnom nasilnom jeziku rumunskih uličnih kriminalaca.
Simion je osumnjičen da ima veze sa ruskom obaveštajnom službom FSB i ruskim ultranacionalistima, uključujući ideologa rusko-evroazijskog fašizma, Aleksandra Dugina. Zabranjen mu je ulazak u Ukrajinu i Moldaviju.
U izbornoj kampanji Simion se ponašao znatno mirnije. Predstavlja se kao pristalica Trampa i kao "spasilac rumunske demokratije". Skepticičan je prema EU i NATO, protivi se vojnoj pomoći Ukrajini. Simion se takođe zalaže za otkup rumunskih naftnih resursa od austrijske kompanije OMV i povratak granica iz perioda pre Drugog svetskog rata.
Krin Anotnesku - kandidat vladajuće koalicije
Drugo mesto u anketama dele bivši nacional-liberalni političar Krin Antonesku (65) i bukureštanski gradonačelnik Nikusor Dan (55), pri čemu Antonesku u većini anketa blago prednjači.
Krin Antonesku je pre ulaska u politiku radio je kao profesor istorije. Ima dvoje dece, a njegova supruga, Adina Velean, je bivša evropska komesarka za transport.
On je zajednički kandidat vladajuće tročlane koalicije iz PSD, PNL i UDMR. Bio je centralna politička figura u državnoj krizi 2012. kada je cilj bio oslabiti borbu protiv korupcije.
Bio je predsednik Nacionalnoj liberalnoj partiji (PNL) od 2009. do 2014. i obavljao je više visokih državnih funkcija, uključujući i mesto predsednika Senata Rumunije. Tokom političke krize 2012. kratko je bio i vršilac dužnosti predsednika Rumunije, nakon suspenzije tadašnjeg predsednika Trajana Baseskua.
U svojoj kampanji, Antonesku se zalagao za povećanje budžeta za odbranu, podršku Ukrajini i uvođenje civilnih unija za istopolne parove, dok istovremeno ističe važnost članstva Rumunije u EU i NATO savezu.
Neki rumunski mediji ga ironično nazivaju „čovekom iz prošlosti koji želi da Rumuniju vodi napred", aludirajući na naziv njegovog izbornog saveza „Rumunija napred". Antonesku pre svega predstavlja prošlost klijentelizma i korupcije.
Nikušor Dan - gradonačelnik Bukurešta
Rumuniju bi zaista mogao unaprediti bukureštanski gradonačelnik Nikušor Dan, progresivno-liberalni, nezavisni političar, koji je stekao ime kao aktivista protiv bukureštanske mafije nekretnina i suosnivač zeleno-liberalne protestne stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR).
Dan je doktorirao matematiku i važi za poštenog, nekorumpiranog, ali i ne previše uspešnog u svojoj funkciji gradonačelnika Bukurešta, jer se sam bori protiv moćnog aparata. Dan živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom ima dvoje dece.Zalaže se za bezuslovnu podršku Ukrajini.
Dan važi za razumnog, racionalnog političara, koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rešenjima. Takođe važi za bliskog narodu: na primer, otvorio je za građane glavni ulaz bukureštanske gradske uprave, koji je decenijama korišćen samo za određene ceremonije.
Verovatno drugi krug
Prema anketama, koje su u Rumuniji prilično nepouzdane, Đorđe Simion može da računa na oko 30 odsto glasova, Krin Anotnesku na oko 22 odsto, Nikušor Dan oko 20 odsto i Elena Laskoni na oko 8 odsto glasova.
Izbori u nedelju najverovatnije neće biti odlučeni u prvom krugu, jer je za to potrebna apsolutna većina koju verovatno nijedan kandidat neće postići. Drugi krug izbora je planiran za 18. maj 2025.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Na području Župe svetog Filipa i Jakova u Grobniku kod Rijeke zabeležen je slučaj osobe koja se lažno predstavlja kao sveštenik, te obilazi kuće nudeći blagoslov doma, saopštila je Riječka nadbiskupija.
Vlasnik švajcarskog bara u Kran-Montani, u kojem je tokom proslave Nove godine poginulo 40 ljudi, izjavio je istražiteljima da su vrata za pomoć gostima bila zaključana iznutra.
Nobelov komitet je saopštio da se nagrada za mir ne može "deliti, opozvati ili prenositi", nakon što je ovogodišnja dobitnica i liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado rekla da bi želela da nagradu dodeli američkom predsedniku Donaldu Trampu.
U noći 3. januara, američke specijalne snage izvršile su munjevit napad na Karakas, glavni grad Venecuele. Operacija, koju je Pentagon nazvao “Operacija Sloboda”, rezultirala je hapšenjem predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
Milijarder i filantrop Bil Gejts je uplatio skoro osam milijardi dolara privatnoj fondaciji svoje bivše supruge, Melinde Frenč Gejts, pokazuju poreske prijave, prenose američki mediji.
Američka imigraciona služba (Immigration and Customs Enforcement - ICE), često kolokvijalno nazivana "la migra", savezna je policijska agencija koja se nalazi u samom središtu imigracionog sistema Sjedinjenih Američkih Država i sporova koji ga prate.
Komentari (0)