(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Do 13 časova po lokalnom vremenu na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji glasalo je 4.399.722 birača, odnosno 24,46 odsto od ukupnog broja registrovanih birača, saopštila je Stalna izborna komisija (AEP).
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
AMERIČKI SAN NA SRPSKI NAČIN
Upoznajte naše ljude koji su krenuli u nepoznato i sa druge strane Atlantika ostvarili svoj američki san. Lične ispovesti Srba o životu u Americi, o napornom radu, hrabrosti, upornosti i veri u sebe. Kako su svoje snove ostvarili danas uspešni naučnici, umetnici, advokati, lekari, preduzetnici i humanitarci.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
DOKUMENTARNI FILM - KRUG TUGE
Ovaj dokumentarac je više od filma – to je svedočanstvo bola, ali i snage da se govori o nezamislivom. “Krug tuge” vas poziva da u tihom dijalogu sa roditeljima žrtava pronađete sopstveni krug podrške i razumevanja.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
Doktor Dragan Dinčić sa Vojnomedicinske akademije (VMA) koji učestvuje godinama u lečenju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, naveo je da se Vučić vratio iz SAD zbog povišenog pritiska.
Masakr u OŠ Vladislav Ribnikar mogao je da bude sprečen da su roditelji dečaka vodili računa o promenama u ponašanju deteta koje su morali da vide. Znali su šta je gledao i kako se pripremao gledajući filmove o sličnim ubistvima, rekao je Anđelko Aćimov, otac devojčice ubijene u "Ribnikaru".
U sudaru autobusa i automobila na auto-putu A3 u Hrvatskoj kod Popovače, stradale su dve osobe, a 31 je povređena. Oba vozila su registarskih oznaka iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj ka Srbiji je uspostavljen, a ka Zagrebu se vozi obilazno i kolona je duga 15 kilometara.
U Libanu se u nedelju 5. aprila održavaju prvi lokalni izbori u zemlji posle skoro jedne decenije, mesecima nakon što je postignuto primirje koje je, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, okončalo rat između Izraela i Hezbolaha.
Najmanje jedna osoba je ubijena, a 13 je ranjeno, od kojih su neke u kritičnom stanju, u pucnjavi koja se dogodila na porodičnoj zabavi u Hjustonu u američkoj državi Teksas, saopštila je policija.
U napadu jemenskih Huta balističkom raketom na područje oko aerodroma Ben Gurion u Tel Avivu ranjeno je najmanje šest osoba, preneli su izraelski mediji.
Kineski predsednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj poseti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsednika Vladimira Putina, saopšteno je iz Kremlja, a to je potvrdio portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova.
Do 13 časova po lokalnom vremenu na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji glasalo je 4.399.722 birača, odnosno 24,46 odsto od ukupnog broja registrovanih birača, saopštila je Stalna izborna komisija (AEP).
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da što pre pređe na prekid vatre ukoliko Rusija preduzme slične korake ka uspostavljanju potpunog prekida sukoba u trajanju od najmanje 30 dana.
Izraelska vojska izdala je pozive za mobilizaciju više hiljada rezervista kako bi proširila napade na Pojas Gaze, preneo je Rojters pozivajući se na izraelske medije.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Komentari (0)