(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE ( R )
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN ( R )
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO WEEKLY ( R )
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
Nedavni oglas za prodaju 25 službenih pasa Vojske Srbije izazvao je burne reakcije u javnosti, što zbog termina kojim se opisuje prodaja dojučerašnjih najboljih prijatelja vojnika vodiča, što zbog cene koja se kreće od 400 do 3.000 dinara.
Emilija i Đorđe Ivanišević prevazilaze lošu demografsku sliku Srbije i doprinose poboljšanju nataliteta. Kada su se venčali, Emilija je imala 21 godinu, a Đorđe 24. Sada imaju šestoro dece, dok je sedmo na putu.
Naizgled mirna svakodnevica u sarajevskom naselju Dobrinja prekinuta je ozbiljnim zdravstvenim upozorenjem – potvrđena je pojava leptospiroze, zarazne bolesti koju prenose glodari, najčešće pacovi, a koja se širi putem kontaminirane vode, tla ili hrane.
Protest "Odbranimo univerzitete" koji organizuje inicijativa Pobunjeni univerzitet održan je ispred Vlade Srbije. Prema planu je trebalo da traje do 19 časova, ali je zbog nevremena koje je pogodilo Beograd završen ranije.
Grčka policija uhapsila je 23 osobe osumnjičene za krijumčarenje ilegalnih migranata i falsifikovanje dokumenata, dok se za 26 drugih članova ove kriminalne mreže i dalje traga.
Amerikanac Čejs Maligen izjasnio se krivim da je od najmanje 108 devojčica, starosti između pet i 17 godina, iznudio eksplicitne video-snimke preko interneta, u periodu od četiri godine.
Mađarski premijer Viktor Orban održao je hitan ekonomski sastanak vlade u vezi sa energetskom pretnjom iz Ukrajine i ocenio da je Brisel spreman da pomogne Ukrajini čak i na štetu evropskih porodica.
Cassie Ventura, pjevačica i bivša partnerica muzičkog mogula Seana "Diddyja" Combsa, u potresnom svjedočenju na suđenju u New Yorku iznijela je optužbe koje su potresle javnost, ali i otvorile pitanja o zlostavljanju u vezama gdje moć i slava zamagljuju istinu.
Američka vojska aktivno proučava iskustvo korišćenja dronova tokom vojnih operacija u Ukrajini, izjavio je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i istakao da zadatak vojske nije da širi demokratiju uz pretnju oružjem, već da štiti svoje granice.
Rusija i Ukrajina mogle bi do sredine godine da postignu "nesavršen dogovor" kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, navedeno je u novom izveštaju geopolitičkog centra američke banke JP Morgan Čejs.
Rusija za obaveštajne aktivnosti u Nemačkoj sve više koristi takozvane "agente za jednokratnu upotrebu", a vrbuje ih na društvenim mrežama, upozorava nemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka.
Nemačka bi mogla da razmotri ponovno uvođenje obavezne vojne obaveze već od sledeće godine, ako ne privuče dovoljno dobrovoljaca za svoje oružane snage, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
Komentari (0)