(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Kakav je status srpskog jezika u Crnoj Gori i koje su nove prepreke u odnosima Podgorice i Zagreba, pitamo narodnog poslanika Vladimira Dobričanina. Predsednik Saveta Grada Skoplja Dame Dimitrovski analizira potencijalna rešenja za problem zagađenja vazduha u Skoplju. Elmir Merdžanić i Aldin Mešana, studenti koji su smešteni u Studentskom centru Sarajevo komentarišu uslove u domovima - curenje plina, loše instalacije, oronule zidove, lošu ponudu hrane u menzi.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili suštinu slave? Da li je to porodični ili verski praznik? Na koji način nas preterivanje u slavlju udaljava od vere? Za emisiju „Tražim reč“ govore sveštenici Boško Savić i Dušan Erdelj i etnolog Saša Srećković.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dve osobe uhapšene su u Pančevu zbog sumnje da su omogućili stavljanje u promet mesa zaraženog trihinelozom i na taj način ugrozili zdravlje zasad 18 osoba, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Telo utopljenika pronađeno je na obali reke Veliki Rzav kod Arilja, odakle su ga izneli pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Arilje, saznaje portal Newsmax Balkans.
U narednih sedam dana će najveća maloprodajna cena evrodizela biti 196 dinara za litar, a benzina 179 dinara, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Kolona putničkih i teretnih vozila pred graničnim prelazom Bajakovo u smeru ka Srbiji duga je oko osam kilometara, a vreme čekanja procenjeno je na osam časova, saopštio je Hrvatski autoklub (HAK).
Oko 18.000 ljudi moglo bi da pogine u najgorem scenariju ako Tokio postane epicentar jakog zemljotresa, koji ima 70 odsto verovatnoće da se dogodi u narednih 30 godina, navodi se u izveštaju japanske vlade.
Ministarstvo pravde SAD otkrilo je hiljade dokumenata iz dosijea Džefrija Epstina, prve koji su izašli na videlo u skladu sa novim zakonom koji je potpisao predsednik Donald Tramp, a kojim se nalaže njihovo objavljivanje.
Grad Frankfurt u Nemačkoj omogućio je ženama da noću koriste taksi unutar grada po subvencionisanoj ceni od šest evra, prenosi nemački javni emiter WDR.
Najmanje tri osobe su poginule, a devet je povređeno kada je muškarac naoružan nožem i dimnom bombom napao danas građane u Tajpeju, saopštile su gradske vlasti.
Pripadnici turske policije za borbu protiv terorizma uhapsili su tokom protekle dve nedelje ukupno 170 osumnjičenih za veze sa terorističkom organizacijom Islamska država, saopštio je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Ali Jerlikaja.
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će Bela kuća biti domaćin takmičenja "Patriot Games" (Patriotske igre), koje će okupiti mlade sportiste iz svih saveznih država i teritorija, u okviru proslave 250. godišnjice SAD sledeće godine.
Francuski parlament nije uspeo da postigne dogovor o budžetu za 2026. godinu, a rasprava o ovoj ključnoj temi je odložena za početak sledeće godine, što dodatno povećava fiskalnu neizvesnost u toj zemlji.
Školski domar (61) proglašen je krivim za seksualno zlostavljanje supruge u njihovom porodičnom domu, snimanje tih dela i potom deljenje snimaka na internetu bez znanja žrtve. Osuđen na osam godina i šest meseci zatvora nakon suđenja pred sudom u Ahenu, u zapadnoj Nemačkoj.
Više od 1.000 pacijenata umrlo je u Gazi od jula 2024. do kraja novembra ove godine, čekajući na medicinsku evakuaciju, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Komentari (0)