(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Foto: Newsmax Balkans
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Nova runda pregovora Amerike i Irana – da li će doći do dogovora? Šta smo do sada videli na prolećnom zasedanju Skupštine Srbije? Oslikava li parlament stanje u društvu? Gosti jutra biće Vladimir Vuletić i Zoran Vuletić Šta donosi predlog Zakona o sprečavanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Analiziramo situaciju nakon parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Gosti Stava dana: Marko Matić, Centar za odgovorne medije, Nikolaj Urstev, novinar iz Slovenije i Dragan Milosavljević, autor emisije Perspektiva.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Iskusni nizozemski ratni dopisnik Marcel van der Steen, s više od dve decenije rada u kriznim zonama, ponovo je u fokusu javnosti zbog svojih svedočanstava iz Libana i Sirije, gde dokumentuje posledice sukoba na civile, gost je Pulsa planete s Ikom Ferrer Gotić. U petak su cene nafte pale nakon što je Iran najavio ponovno otvaranje Hormuškog prolaza. U Evropi slabi desnica nakon političkog pada Viktora Orbana. Naši reporteri iz Vašingtona i Minhena izveštavaju.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Predsednik SAD Donald Tramp dao je iranskim vlastima rok od nekoliko dana da se ujedine oko pregovaračke pozicije i vrate mirovnim razgovorima, uz upozorenje da bi u suprotnom produženi prekid vatre mogao da bude okončan, objavio je portal Aksios, pozivajući se na američke zvaničnike.
Američki Federalni istražni biro (FBI) pokrenuo je zvaničnu istragu nakon niza smrtnih slučajeva i nestanaka naučnika povezanih sa osetljivim državnim projektima, uključujući i četiri slučaja iz Kalifornije.
Španski matador Morante de la Puebla teško je povređen nakon što ga je bik ubo tokom borbe u areni La Maestranza, a lekari navode da je reč o jednoj od najtežih povreda u njegovoj karijeri.
Produžićemo primirje dok Iran ne iznese jedinstven predlog, poručio je predsednik Donald Tramp, navodeći da je odluka doneta na zahtev Pakistana i zbog unutrašnjih podela u Teheranu.
Iris Haim, majka izraelskog taoca Jotama Haima, kojeg je greškom ubila izraelska vojska nakon bekstva iz zatočeništva Hamasa u Gazi, izjavila je da oseća nadu i ponos nakon odluke suda u Berševi.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens odložio je planiranu posetu Pakistanu i umesto toga prisustvuje sastancima o politici u Beloj kući, saopštili su predstavnici administracije.
U Ukrajini se i dalje, kao posledica nuklearne katastrofe u Černobilju, u posteljicama trudnica otkrivaju radionuklidi, izjavio je generalni direktor Sveukrajinskog centra za materinstvo i detinjstvo Nacionalne akademije medicinskih nauka Ukrajine Jurij Antipkin.
Verujem da ćemo doći do velikog dogovora i da Iran nema izbora, poručio je predsednik SAD Donald Tramp, ocenjujući da je Vašington u snažnoj pregovaračkoj poziciji u odnosu na Teheran.
Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol je izjavio da je sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izazvao najveću energetsku krizu sa kojom se svet suočio.
Komentari (0)