(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo potcenili ulogu ličnog pratioca? Zašto je ova uloga neprocenjiva za dete, roditelja, ali i celo društvo? Koja deca i na koji način ostvaruju pravo na ličnog pratioca i ko se sve može ostvariti u ovoj ulozi punoj izazova? Za emisiju “Tražim reč” govore dugogodišnji lični pratilac i defektolog Anđelka Kaljević, direktor i osnivač HO “Dečje srce” Goran Rojević, otac Sofije Markuljević, devojčice koja će uskoro dobiti svog prvog ličnog pratioca, Stefan Markuljević, narodna poslanica na čiji predlog je u Boru usvojena inicijativa “roditelj-negovatelj” Irena Živković, kao i predstavnici nadležnih ustanova i porodica koje su svakodnevno u kontaktu sa ličnim pratiocima.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
Sjedinjene Američke Države moraju da poseduju Grenland kako bi sprečile Rusiju ili Kinu da ga okupiraju u budućnosti, rekao je američki predsednik Donald Tramp i dodao da će "uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo im se to ili ne".
Komitet za nadzor i reformu vlade američkog Predstavničkog doma najavio je da će bivšeg predsednika Bila Klintona i njegovu suprugu, bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton optužiti za nepoštovanje Kongresa ako se ne pojave na svedočenjima u okviru istrage o Džefriju Epstinu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate situaciju sa protestima u Iranu, kao i da će SAD "snažno udariti" ukoliko vlasti te zemlje počnu da ubijaju učesnike protesta.
Lavina smeća i otpada srušila se na deponiju u selu Binaliv u gradu Sebu, na Filipinima, pri čemu je poginula jedna osoba, desetine povređeno, a 38 ljudi je nestalo
Sjedinjene Američke Države će preraditi i prodati do 50 miliona barela venecuelanske sirove nafte u skladu sa novim sporazumom sa tom zemljom nakon svrgavanja predsednika Nikolasa Madura, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.
Ruski zvaničnici su saopštil da je upotrebljena balistička raketa "orešnik" tokom napada na Ukrajinu, u kojem su samo u glavnom gradu poginule četiri osobe, a 25 povređeno. To je tek drugi put da Moskva koristi ovo oružje, pošto je njom prvi put napala Dnjepar 2024. godine.
Teheranski tužilac Ali Salehi poručio je danas demonstrantima u Iranu da će oni učesnici nereda koji oštete javnu i državnu imovinu i sukobe se sa iranskim snagama reda i bezbednosti "suočavaju sa smrtnom kaznom".
Opozicioni lider i sin poslednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi (65), čije ime skandiraju učesnici antivladinih protesta u Iranu, trebalo je da nasledi iranski Paunov tron, ali je 1979. godine proteran iz zemlje.
Švajcarske vlasti odredile su pritvor Žaku Moretiju, suvlasniku bara "Konstelasion" u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći poginulo 40, a povređeno 116 osoba.
Komentari (0)