(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Foto: Newsmax Balkans
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je građanima važan datum izbora kao što je to političarima? U kojoj meri ankete pružaju realnu sliku raspoloženja u biračkom telu? Da li na političku situaciju utiču samo domaća ili i svetska kriza? Odgovore tražimo od novinara i izvršnog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Nakon ostavke, Kristijan Šmit podnosi svoj šestomesečni izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a o stanju u BiH. U poseti Crnoj Gori je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, a u Severnoj Makedoniji na vojnom poligonu Krivolak najveća vežba specijalnih snaga Alijanse - "Trojanski otisak 26". U Podnovlju kod Doboja gradi se kompleks od 100 solarnih elektrana, na zemljištu koje meštani i aktivisti smatraju otuđenom državnom imovinom. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet - o tome govori pravna savetnica Aarhus centra u BIH, Nina Kreševljaković. Kako makedonski biznismeni iz dijaspore, uspešni milioneri pomažu privrednicima u matičnoj zemlji? O najvećem ekonomskom samitu u S. Makedoniji, Nikica Mojsoska Blaževska, predsednica organizacije „Makedonija 2025“. Pravnik i nekadašnji generalnu sekretar Vlade Crne Gore Boris Marić o pravnim procedurama za eventualno povlačenje priznanja Kosova - koliko je to realna mogućnost?
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Primena EES sistema Evropske unije izazvala je velike gužve na graničnim prelazima, posebno prema Grčkoj, koja je tradicionalno najpopularnija letnja destinacija za građane Severne Makedonije.
U Višem sudu u Beogradu je za 10. jun zakazano iznošenje završnih reči u ponovljenom suđenju Miljani i Vladimiru Kecmanoviću, roditeljima dečka K. K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara skole.
Pristupni put do aerodroma u Briselu potpuno je zatvoren zbog curenja gasa, a aerodrom je privremeno nedostupan automobilima i pešacima, saopštila je aerodromska služba.
Pilot u penziji Stevan Ignjatović kaže da su piloti tokom službe nailazili na neobične svetlosne pojave koje nisu mogli da identifikuju, ali ističe da nikada nije video dokaz o vanzemaljcima i da deo priče o NLO vidi kao političko skretanje pažnje.
Zbog moguće infekcije hantavirusom 12 zaposlenih u bolnici Radbaud u holandskom gradu Najmegenu smešteno je u karantin zbog neadekvatnih bezbednosnih mera, preneli su danas holandski mediji.
Rekordni požari od početka godine zahvatili su više od 150 miliona hektara širom sveta, a naučnici upozoravaju da bi situacija mogla dodatno da se pogorša tokom leta zbog klimatskih promena i efekta El Ninja.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se raduje predstojećoj poseti Kini i susretu sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, navodeći da će "velike stvari" proizaći iz razgovora dve zemlje.
Novi mađarski premijer Peter Mađar zatražio je hitan pisani izveštaj od ministara odlazeće vlade Viktora Orbana o svim odlukama i obavezama koje su preduzete nakon 16 časova u subotu.
Komentari (0)