(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
"Evropa ipak ukida carine na industrijsku robu iz Amerike, u zamenu za manje carine na izvoz automobila Prestaje li trgovinski rat Brisela i Vašingtona i da li je Evropska unije uopšte više trgovinska sila? Koristi li Tramp vojnu i tehnološku prednost u vođenju carinske politike? Da li će biti rezultata njegove politike i na duže staze Gosti: prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta i Filip Rodić, kolumnista Euronews-a"
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako se promenio redosled autoriteta u učionici i gde se izgubilo poštovanje u odnosu roditelja, dece i nastavnika? Koji su najčešći izazovi u toj saradnji i kako ih prevazići? Jesu li nam deca postala bahatija? Za emsiju “Tražim reč” govore: profesor Andreja Pavlović, Gordana Plenić, Udruženje Roditelj, psiholog Jelena Vukičević i učiteljica Zorica Vukajlović.
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
"Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Govorićemo o sveprisutnoj temi – genetskoj manipulaciji i tzv. Dizajnerskim bebama — što već godinama izaziva ogromnu pažnju i polemike. Od istraživanja u Silicijumskoj dolini, gde se bogati okreću stvaranju svojevrsne "genetske elite", do međunarodnih apela da se zabrani menjanje ljudskih embriona, jasno je da nauka sve brže otvara vrata mogućnostima koje donose i nadu i strah. Sagovornik na te teme bio nam je profesor Oliver Stojković. Početku školske godine posvetili smo malo više pažnje. Da li se u školama dovoljno pažnje posvećuje pitanjima bezbednosti đaka? Kada će roditelji osnovaca u Nišu dobiti po 20.000 dinara, kao pomoć na početku nove školske godine. Ovo je prvi put da grad daje takozvane "besplatne udžbenike"."
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Šta se očekuje od evroazijskog samita u Kini? Počela primena novih marži za trgovce. Kakav će to uticaj imati na tržište i budžet Srbije? Na početku školske godine razgovaramo o tome da li srednja škola treba da bude obavezna?
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Rumunska koaliciona vlada preživela je četiri uzastopna glasanja o poverenju, što joj je omogućilo da sprovede povećanje poreza i smanjenje javnih izdvajanja, mere koje su izazvale nezadovoljstvo među zaposlenima u javnom sektoru i podstakle mogućnost štrajkova.
Liderka francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) u parlamentu Marin Le Pen pozvala je danas na raspuštanje Skupštine, rekavši da je spremna na velike "žrtve" kako bi dovela svoju stranku na vlast.
Italijan Karlo Akutis, koji je 2006. godine preminuo od leukemije u 15. godini, proglašen je za prvog sveca iz milenijumske generacije, na ceremoniji koju je u Vatikanu predvodio papa Lav, u prisustvu više hiljada mladih vernika.
U Briselu je održan protest u znak podrške Palestincima u Gazi i protiv izraelske vlade i akcija, a prema podacima organizatora na ulicama glavnog grada Belgije bilo je više od 110.000 ljudi, dok je policija procenila broj učesnika na oko 70.000.
Rejting predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa povećan je u avgustu za dva procentna poena u odnosu na jul i iznosi 44 odsto, pokazuju rezultati ankete koju je sproveo CBS News.
Glavnokomandujući ukrajinskih Oružanih snaga, Aleksandar Sirski, izjavio je da su ukrajinske trupe na dva pravca vratile pod svoju kontrolu pet puta veću teritoriju nego što su izgubile, prenose ukrajinski mediji.
Programski direktor organizacije Novi Treći Put Dimitrije Milić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira dokle je stigla evropska diversifikacija snabdevanjem naftom u odnosu na Rusiju.
Izraelske snage su u roku od nekoliko sati dva puta izvršile upad u izbeglički kamp Favar, južno od Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, prenosi Al Džazira.
Komentari (0)