(VIDEO) "Uvek zauzimaju pobedničku stranu": Hoće li Rumunija na izborima napraviti oštar zaokret udesno
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Borba za ulazak u drugi krug vodi se između nekoliko najistaknutijih imena.
Sudeći po anketama, najbolje izglede ima Đorđe Simion, lider krajnje desne stranke "Savez za uniju Rumuna", poznat po nacionalističkoj retorici, protivljenju pomoći Ukrajini i otvorenoj kritici Evropske unije i NATO.
Nasuprot njemu je konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Niksor Dan, simbol proevropske opcije.
Tu je i Krin Antonesku, kandidat velike centrističke koalicije koji računa na podršku tradicionalnog biračkog tela.
Izlaznost na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji sat vremena pre zatvaranja birališta premašila je 50 odsto, a svoje biračko pravo iskoristilo je više od devet miliona, od približno 18 miliona birača sa pravom glasa.
U Rumuniji se u nedelju održavaju predsednički izbori, drugi put za pet meseci - jer su prvi poništeni. Favorit je opet jedan proruski desničarski ekstremista, Đorđe Simion, a rivali su mu Krin Antonesku i Nikušor Dan.
Među kandidatima je i Elena Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, poznata po borbi protiv korupcije i protivkandidatkinja Kalina Đorđeskua u izborima u novembru.
"Sukob Zapada sa Zapadom"
Pukovnik u penziji, sociolog Ilija Kajtez je za Newsmax Balkans istakao da ovi izbori imaju jako značenje, ali on smatra da je to značenje pre svega simbolično zato što, prema njegovom shvatanju, tu postoji sukob "zapada sa zapadom".
Pod tim se podrazumeva sukob Donalda Trampa i suverenističke struje na čijem je čelu Tramp, koji je zaštitnik svih tradicionalnih, konzervativnih ideja, ideja porodice, nacije, države, braka, dakle sve one crkve tradicionalne vrednosti, i sa druge strane se nalaze ostaci neoliberalnih, neobajdenovskih struktura u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj.
"Dakle, ovde ćemo videti gde i na koju stranu počinje taj tas da polako prevaže. Najzanimljivije će biti u drugom krugu koji će takođe biti sigurno vrlo tesan. Rumuni su kao narod podeljeni", napomenuo je Kajtez.
Prema njegovim rečima, strah koji imaju Rumuni je opravdan.
"Biti Rumun znači imati u vidu opasnosti koje vrebaju rumunski narod, naciju i vojsku ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba preko Ukrajine sa Rusijom, zato što su oni prva linija odbrane. Tu NATO formira najveću NATO bazu koja je moćnija i snažnija od Rajmštajna. To u prevodu znači nekome, ne daj Bože, zaostalom sukobu, Rumunije nema", naglasio je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Istakao je da su Rumuni svesni opasnosti da od Brisela, Londona, Pariza, Berlina bivaju gurani u prvu liniju odbrane.
"Predizborna obećanja niko ne shvata previše ozbiljno"
Jedan od kandidata koji važi za favorita na izborima Đorđe Simion je tokom predizborne kampanje isticao da se zalaže za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine što uključuje i delove Bugarske i delove Moldavije i Ukrajine.
Sagovornik Newsmax Balkans rekao je da je i Tramp je davao mnogo različitih predizbornih obećanja, ali da to nisu ona obećanja kojih se pobednik mora striktno pridržavati.
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
"Niko to ne uzima previše ozbiljno. Dakle, on ide na emocije, on ide na tradicije, on ide na, uslovno, neku veliku Rumuniju ili Rumuniju na nekim prirodnim granicama. To je u redu i naravno da će Bugarska, Moldavija, Ukrajina da reaguju kako reaguju. To je isto prirodno. Ali ja ovde vidim njegovo nastojanje da bude neka nova Mađarska, neka nova Slovačka i da se tu stvori jedan front protiv Brisela, zato što mnoge članice koje su na obodu Evropske unije, koje su malobrojnije, koje su došle kasnije, koje su došle iz istočnog bloka, nisu zadovoljne ponašanjem Brisela i onim, da kažem, transformisanjem ukrajinskog rata, od koga je Tramp ovih dana na jedan, rekao bih, jako elegantan način počeo da pere ruke", objasnio je Kajtez.
Kako je istakao, Rumuni su kao narod, za razliku od Srba, uvek bili mnogo senzibilniji kada su u pitanju ratni sukobi.
"Mi smo ulazili u našoj istoriji u ratove sa četiri imperije koje su bile u zenitu. Rumuni nisu učestvovali ni u jednom ratu, osim tamo gde su ih prisilili, dakle, nacisti da moraju da idu protiv Sovjetskog saveza. Dakle, oni uvek uzimaju takozvanu pobedničku stranu, nisu preterano raspoloženi da izigravaju neke junake, heroje", podvukao je Kajtez.
Na koju stranu će Rumuni stati?
On je mišljenja da racionalnost rumunskog naroda građanima govori da ne treba da učestvuju u bici koja nije njihova.
"Ja da sam Rumun, ne bih uopšte imao dilemu da ne glasam za Simiona, zato što glasa se za onu stranu na čijoj su sada strani i Tramp i Putin i Si. Pa ili ima jača strana ili bolja strana? Ima li dobitnija strana od te? Ako su Tramp i Putin u dogovoru, tad je Rumunija sigurno zaštićena", istakao je.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Sa druge strane, kako je naveo, ako se Tramp izvlači, a Ukrajinci na čelu sa Zelenskim i eurofanaticima iz Brisela forsiraju rat koji je već izgubljen, tu Rumunija može da, ni kriva ni dužna, mnogo postrada.
"Dakle, ako nekom moraju da se zamere, bolje da se zamere kao Orban i Fico Briselu, koji je u padu, nego ovim centrima moći plus Si. Ja mislim da taj neki racionalizam koji Rumuni uvek imaju, i treba podsetiti, mi sa Rumunima imamo neverovatno dobre odnose, to su jedan od druga dva naroda su Rusi i Grci s kojima nikad nismo ratovali, i mi rumunskom narodu koji je za nas bratski narod, pravoslavni narod, želimo da izabere najbolje, a meni se čini da izbor Simiona će u stvari biti izbor za mir, a ne za potpaljivanje rata", zaključio je Kajtez.
Tifus, kolera, malarija, besnilo, španska groznica, tuberkuloza i velike boginje ubijale su stanovništovo Srbije i bili jedan od najvećih neprijatelja koji je odneo više stotina hiljada života. Borba protiv nevidljivih protivnika za Srbiju je postala u Prvom svetskom ratu jedna od najvažnijih bitaka koju je morala da dobije kako bi narod opstao i preživeo. Dokumentarni serijal "Dekade" razotkriva kako su se Srbi lečili i koliko su verovali vakcinama koje su bile jedino rešenje.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027 (R)
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-BRESTOVAČKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
14:00
RAZUMNO (R)
Prvaci oporbe i vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak (PDP) i Srđan Mazalica (SNSD), sučelili su stavove o gorućim temama u BiH u emisiji Razumno sa Borisom Brezom. Govorili su o non paperu koji ne ide u korist Republici Srpskoj, optužbama za izdaju, sankcijama, navodima o izolaciji Republike Srpske, navodnom kriminalu i korupciji, te o budućnosti BiH. Otvorile su se brojne žučne teme, poput non-papera, optužbama za izdaju, Dodikovom govoru o prirodnim resursima, sankcijama, te onsinuacijama o kriminalu u projektu "Srpska open". Igor Crnadak i Srđan Mazalica imali su različite poglede na najnoviji njemačko-francuski non-paper. Poslanik PDP-a smatra kako je to nastavak izolacije rukovodstva Republike Srpske i cijelog entiteta, dok poslanik SNSD-a poručuje kako se to moglo i očekivati, jer SNSD ne želi preći ispod svojih stavova. Igor Crnadak je otrkio kako će na sljedećem Kolegiju Narodne skupštine zatražiti pojavljivanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na kojem će mu predstavnici oporbe dati savjete i modele kako da se povuče sa vlasti. U emisiji se povela rasprava o višemilionskom projektu "Srpska open" kada je Banjaluka, zahvaljujući Novaku Đokoviću, bila domaćin ovog prestižnog ATP natjecanja. Duel Igora Crnatka i Srđana Mazalice: Dodikovi potezi, Srednji vijek, izdaja, kriminal...
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvojica tinejdžera, starosti 19 i 17 godina, poginula su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Ugrinovci, na putu Batajnica–Busije, saznaje Newsmax Balkans.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp zatražila je od ruskog predsednika Vladimira Putina, u pismu koje mu je američki predsednik Donald Tramp uručio tokom samita na Aljasci, da "zaštiti nevinost dece", ističući da on može već danas "da ostvari tu viziju jednim potezom pera".
Generalni štrajk u Izraelu započeo je istovremeno kada i protest porodica talaca koje demonstriraju zbog odluke izraelske vlade da proširi rat u Pojasu Gaze kampanjom za osvajanje grada Gaze, umesto sklapanja sporazuma za povratak talaca.
Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da su jutros izvršile napad na elektranu u Jemenu u blizini glavnog grada, Sane, koju koriste jemenski pobunjenici Huti.
Guverner američke savezne države Zapadna Virdžinija Patrik Morisi razmestiće 300 do 400 pripadnika Nacionalne garde u okrug Kolumbija na zahtev predsednika Donalda Trampa, saopšteno je iz kancelarije guvernera.
Motor aviona Boing 757-300 nemačke avio kompanije Kondor zapalio se iznad aerodroma na Krfu, nekoliko minuta posle poletanja, a nakon toga preusmeren je za Italiju, prenose grčki mediji.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da su razgovori predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na Aljasci dali novi podsticaj u naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Veliki šumski požar, koji je izbio u oblasti Livadi Kalavrita u grčkom regionu Ahaja, i dalje gori, a brojne vatrogasne ekipe nastoje da ga ugase uz pomoć devet aviona i helikoptera za gašenje, prenose grčki mediji.
Kompanija Er Kanada je obustavila sve operacije jer je tokom jutarnjih časova, nakon što je prošao rok za postizanje dogovora, više od 10.000 stjuardesa stupilo u štrajk ostavljajući putnike širom sveta u haosu.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je sastanak u Kremlju nakon razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, ocenivši da je samit na Aljasci bio blagovremen i veoma koristan.
Komentari (0)