"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju? Odgovore tražimo od novinara i pisca Vanje Bulića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Sabina Šahman Salihbegović iz ministarstva okoliša Federacije BiH o Trgovskoj gori i Varešu gdje je kod stanovnika pronađeno olovo u krvi. Ministarstvo je naložilo hitnu inspekciju. Dokle se stiglo sa nalazima. Ko je odgovoran za ovaj nemar i šta je uzrok? Šef kluba Odbornika Nove srpske demokratije u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić o riješenju za Botun - da li je to oslabilo koaliciju u Glavnom gradu, šta se dešava sa budžetom ako ne počnu radovi? Aleksandar Stoilevski, pomoćnik za informatiku i telekomunikacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova S. Makedonije predstavlja nova vozila i novi sistem „Safe City“, kao i predstojeću nabavku novih dronova za MUP.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Na sto Vladimira Putina stiže mirovni plan koji je Volodimir Zelenski usaglasio sa američkom delegacijom — obiman, ambiciozan i pun spornih tačaka. Četiri dokumenta nude bezbednosne garancije, prekid vatre i ekonomski paket bez presedana, ali ostavljaju otvorena pitanja teritorije i kontrole nad nuklearnom elektranom Zaporožje. Moskva poručuje da plan vidi tek kao polaznu osnovu i najavljuje ozbiljne izmene. Da li je ovo prvi stvarni korak ka miru ili još jedan dokument koji će se slomiti na realnosti rata? Čeka se odgovor… Večeras u Stavu dana politikolozi: Vladimir Kljajić I Branimir Đokić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
Pentagon napao islamsku državu u Nigeriji zbog progona hrišćana. Rusija demantuje pisanje Blumberga da menja američko-ukrajinski mirovni plan. Zašto Makron nudi razgovor s Putinom? Gost Portala je istoričar Stanislav Sretenović.
Pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, identifikovali su izvršioca krivičnog dela teško ubistvo u pokušaju od 6. decembra 2025. godine kada je u restoranu u Novom Beogradu iz vatrenog oružja ispaljeno više projektila prema muškarcu (30).
Deo potrošača u beogradskim opštinama Vračar, Čukarica i Surčin ostaće bez vode u petak, 26. decembra, saopštilo je Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Vlada Crne Gore je na sednici donela zaključke kojima je, zbog oduzimanja dozvole za rad, privremeno obustavila priznavanje obrazovnih isprava stečenih na beogradskom Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije, u nedelju, 28. decembra, u ranim jutarnjim časovima, izvršiće uklanjanje, transport i uništavanje avio-bombe iz Drugog svetskog rata, pronađene na gradilištu Beograda na vodi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Žičara sa oko 80 ljudi zaustavila se na planini Zahar Berkut u selu Volosjanka u Ukrajini i u toku je akcija spasavanja, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin nagovestio je mogućnost da prihvati razmenu dela teritorije koju kontrolišu ruske snage u Ukrajini, ali je ponovio da Moskva želi ceo Donbas, objavio je Komersant.
U fabrici gumenih proizvoda Jokohama u gradu Mišima, u prefekturi Šizuoka u središnjem Japanu, u napadu nožem je povređeno 15 ljudi, koji su pritom i poprskani još neidentifikovanom tečnošću, a napadač, koji je nosio masku, uhapšen je pod sumnjom na pokušaj ubistva, prenose japanski mediji.
Južnokorejski specijalni tužilački tim danas je zatražio kaznu od deset godina zatvora za bivšeg predsednika te zemlje Jun Suk Jeola, zbog ometanja pravde i drugih optužbi koje su vezane za njegovo kratkotrajno uvođenje vanrednog stanja u decembru 2024. godine.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pokrenule "moćne i smrtonosne" napade protiv snaga terorističke organizacije Islamska država u Nigeriji, nakon što je prethodno nedeljama optuživao vladu te afričke zemlje da nije uspela da obuzda progon hrišćana.
Specijalizovani brod "Oušn infiniti" uputio se ka zapadnoj obali Australije kako bi nastavio potragu za putničkim avionom Boing 777 na letu MH370 kompanije Malezija erlajns, koji je nestao 2014. godine sa 227 putnika i 12 članova posade.
Godinu dana nakon pada režima bivšeg sirijskog predsednika Bašara al Asada i bekstva njegovih vodećih ljudi u inostranstvo, bivši sirijski generali iz egzila u Rusiji i Libanu rade na planiranju oružane pobune, pokazuje istraživanje "Njujork tajmsa".
Potrošnja domaće rakije u Bugarskoj nastavlja da opada, dok se mlađe generacije sve više distanciraju od alkohola, pokazala je najnovija studija udruženja "Spirits Bulgaria".
Komentari (0)