"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Kada će izbori? Gosti Stava dana samostalna poslanica Jelena Pavlović i direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Ministarstva odbrane Grčke i Izraela potpisala su u Atini sporazum o nabavci izraelskih raketnih artiljerijskih sistema PULS za grčku vojsku, vredan oko 758 miliona američkih dolara, saopštilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.
Iran i Sjedinjene Države su dobili plan za okončanje neprijateljstava koji bi mogao da stupi na snagu u ponedeljak i da ponovo otvori Ormuski moreuz, preneo je Reuters, pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa predlogom.
Ukrajinske oružane snage pogodile su rudnik Belorečenskaja u Lugansku, na teritoriji koja je pod kontrolom Rusije, a usled nestanka struje zbog oštećenja lokalne trafo-stanice, 41 rudar ostao je pod zemljom, saopštile su regionalne vlasti, navodeći da je akcija spasavanja u toku.
Tehnološki gigant Google predstavio je svoju novu inicijativu, koja bi mogla značajno da produži životni vek starih kompjutera - bili oni desktop ili laptop - i istovremeno smanji količinu elektronskog otpada.
Premijer Mađarske Viktor Orban, koji obilazi početak mađarskog dela gasovoda Turski tok u Kiškundorošmi u oblasti Segedina, izjavio je da je situacija izuzetno ozbiljna i da, za sada, snabdevanje Mađarske gasom nije ugroženo, ali da treba biti oprezan.
Najmanje 15 ljudi je poginulo u Iranu i Izraelu u međusobnim napadima snaga dve zemlje protekle noći, preneli su iranski i izraelski mediji, kao i Crvena Davidova zvezda.
Dve osobe, žena i dete, preminule su nakon što su izvučeni iz reke u Dagestanu, gde su obilne padavine izazvale poplave, probijanje brane i evakuaciju stanovništva, saopštile su ruske službe za vanredne situacije.
Komentari (0)