"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
Koliku ulogu igra crno zlato u sporu između Vašingtona i Karakasa? Šta privođenje Federike Mogerini znači za evropski front za Ukrajinu? O susretu Putina, Vitkofa i Kušnera u Kremlju, Volodimiru Zelenskom koji se okrenuo Evropi, i Evropi koja se protivi mogućem američko-ruskom dogovoru razgovaramo s diplomatom Milovanom Božinovićem.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
Kako akademski pokret menja političku komunikaciju u Srbiji? I da li će se konačno ostvariti ona stara: „Nije teško biti fin“ pitamo Tijanu Perić Deligenski? A da li je tačna tvrdnja da u regionu imamo “previše istorije po glavi stanovnika” i kako mladi ljudi utiču na to, istražujemo kroz razgovor sa poznatom istoričarkom, Dubravkom Stojanović. GrađaNIN sa Timofejevim.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Dečak star 13 godina izvršio je smrtnu kaznu nad muškarcem osuđenim za ubistvo članova njegove porodice, a javna egzekucija je organizovana pred punim stadionom.
Evropska komisija kaznila je društvenu mrežu "X" u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.
Brod koji se nalazio oko 30 kilometra zapadno od Jemena prijavio je da je došlo do razmene vatre nakon što je uočio oko 15 malih čamaca na udaljenosti od 185 metara do 370 metara, saopštila je Britanska služba za pomorsku trgovinu (UKMTO).
Sjedinjene Američke Države planiraju da prošire broj zemalja obuhvaćenih zabranom putovanja na više od 30, rekla je američka ministarka za unutrašnju bezbednost Kristi Noem.
Zabranjuju se društvene mreže za mlađe od 16 godina i ne, nije reč o Srbiji. Jedna velika država je već presekla: od 10. decembra, tinejdžeri tamo više ne mogu da otvore Instagram, TikTok, Fejsbuk, Jutjub ili SnepČet. Da li je to put ka zaštiti dece?
Komentari (0)