"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Foto: AP/Alessandra Tarantino
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
Jedno službeno lice. Jedna tajna koja nikada nije smela da izađe na videlo. Ko zaista zna gde je sahranjen Draža Mihailović — i zašto se o tome ćutalo decenijama? U novoj epizodi otkrivamo skrivene veze moći, od Tita i velikih sila, do najmračnijih političkih odluka koje su oblikovale našu istoriju. Istina koja je zakopana… ili pažljivo sakrivena?
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Koliko agencije mogu da povećaju cenu aranžmana i da li će one zavisiti od rata na Bliskom istoku, razgovaramo sa Aleksandrom Seničićem i Danicom Misojčić. Predsednica Skupštine najavila novu sednicu o nepoverenju vladi za 7 do 10 dana. O tome da li ovo znači povratak dijaloga u skupštinske klupe razgovaramo sa Vladanom Glišićem i Gordanom Čomić. Ko blokira Novi Sad i kako postupa policija? Šta je uzrok pada skele u centru ovog grada, ali i kada će biti otvoreno novo stajalište za vozove? Gost emisije ''Otvori oči'' gradonačelnik Žarko Mićin.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
Novopazarac K. K. (20) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 23.20 časova u mestu Biljanovac, u blizini Ušća, potvrđeno je iz policije.
Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika Bele kuće u hotelu "Hilton" u Vašingtonu, kojoj je prisustvovao američki predsednik Donald Tramp, naoružani muškarac je ispalio više hitaca, nakon čega su svi prisutni evakuisani.
Mnogi misle da je za zaštitu jetre dovoljno izbegavati alkohol, ali lekari ističu da to nije jedini factor. Hepatolozi naglašavaju da postoje i druga pića koja mogu štetiti jetri, čak i ako se smatraju zdravima.
Napadač Tomas Alen (31) iz Kalifornije, koji je bio smešten u istom hotelu "Hilton" gde se održavala večera za dopisnike iz Bele kuće, uhapšen je posle pucnjave sa više komada oružja. Među reporterima koji su bili u tom hotelu, nalazio se i novinar Newsmax Balkans Ognjen Medić.
U beogradskom naselju Beograd, u Kaluđerici, kamion je udario u autobusko stajalište, pri čemu je povređena žena koja se u tom trenutku nalazila na stanici, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Najmanje tri osobe su poginule, a više od 20 porodica raseljeno je nakon što je tornado praćen snažnom olujom pogodio severni deo američke savezne države Teksas, saopštile su lokalne vlasti.
Osumnjičeni za pucnjavu na večeri Udruženja dopisnika Bele kuće Kol Tomas Alen poslao je svojoj porodici "manifest" neposredno pre napada, u kojem navodi da je planirao ubistva zvaničnika administracije predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Dva izraelska bivša premijera - Naftali Benet i Jair Lapid - objavila su da će se udruženim snagama na predstojećim izborima suprotstaviti aktuelnom premijeru Benjaminu Netanjahuu i pokušati da ga svrgnu s vlasti, javljaju agencije.
Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika iz Bele kuće u hotelu "Hilton" u Vašingtonu, naoružani muškarac je ispalio više hitaca, nakon čega su prisutni evakuisani. Urednik portala "Nacija" Filip Kalmarević ističe za Newsmax Balkans da samostalni napadači predstavljaju najveći izazov.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je za Fox News da je "veoma zadovoljan" reakcijom službi bezbednosti nakon pucnjave na Večeri dopisnika Bele kuće u Vašingtonu.
Pristalice predsednika Palestinske samouprave Mahmuda Abasa osvojile su većinu mesta na lokalnim izborima u palestinskim opštinama, saopštili su zvaničnici, nakon glasanja koje je prvi put posle skoro dve decenije obuhvatilo i grad Deir al-Balah u Pojasu Gaze, koji je pod kontrolom Hamasa.
Dvadeset dva budstička monaha uhapšena su na međunarodnom aerodromu u blizini Kolomba, u Šri Lanki, po povratku sa odmora na Tajlandu, jer su sakrili 110 kilograma jake vrste kanabisa, saopštile su vlasti.
Komentari (0)