Kandidat desnice za predsednika Rumunije: Ako pobedim, postaviću Đorđeskua za premijera
Predsednički kandidat Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion potvrdio je da će, ukoliko pobedi na izborima, nominovati Kalina Đorđeskua za premijera, naglašavajući da postoje različite opcije za budući politički put, uključujući mogućnost održavanja prevremenih izbora.
Izvor: Tanjug
07.05.2025. 09:48
Foto: AP/Andreea Alexandru
Na pitanje u intervjuu za Digi24 TV da li planira, ako bude izabran za predsednika Rumunije, da imenuje Đorđeskua za premijera, Simion je rekao da je to obećanje koje je dao rumunskom narodu, prenosi Ađerpres.
"Postoji nekoliko mogućnosti, ovo je jedna od njih", rekao je Simion i dodao da je imao brojne razgovore sa Đorđeskuom, ali da moraju da se pređu određene "prepreke", odnosno da mora da se sačeka 18. maj jer, kako je rekao, "ne smemo prodati kožu medveda pre nego što ga ulovimo".
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Simion je istakao da je još pre dva dana govorio kako trenutna parlamentarna većina neće opstati u svom sadašnjem sastavu i da će se koalicija "raspasti" ukoliko rumunski narod ne izabere svog kandidata u drugom krugu izbora.
"I evo nas, dva dana kasnije, i bio sam u pravu. Zapravo, u pravu sam bio već u decembru, kada nisam smatrao da treba ponovo imenovati Marsela Čolakua za premijera. I plašim se da se njega još nismo oslobodili", rekao je Simion.
Govoreći o mogućnosti da Đorđesku možda ne obezbedi parlamentarnu većinu, Simion je podsetio na odredbu u rumunskom Ustavu.
"Ustav navodi da predsednik može da nominuje jednu osobu, a zatim drugu. Od trenutka prve nominacije, postoji period od 60 dana, nakon čega predsednik može da raspusti parlament", rekao je on.
Foto: AP/Vadim Ghirda
Prema njegovim rečima, različite opcije su na stolu, a prevremeni izbori nisu isključeni.
"Rumuni moraju da prihvate ovu opciju. Verovatno ću insistirati na prevremenim izborima sa Kalinom Đorđeskuom", objasnio je Simion.
Opozicioni ultradesničar Simion i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan boriće se 18. maja u drugom krugu izbora za novog predsednika Rumunije, javili su rumunski mediji, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije.
Nakon prilično tesnog prebrojavanja, Simion je osvojio 40,94 odsto glasova, a Nikušor Dan 20,99 odsto glasova, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku dobio 20,07 odsto glasova.
U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsednika u novembru, u kojem je pobedio Đorđesku, poništen zbog navodnog ruskog mešanja u korist Đorđeskua.
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JNA OD USPONA DO PADA
Služenje vojnog roka u SFRJ bila je obaveza svih onih koji su završetkom školovanja bili sposobni da nose pušu, žive bez roditelja, ustaju u cik zore, vežbaju na vojnim poligonima I uče kako izgleda život u kome ste prepušteni ličnoj snalažljivosti i opstanku. Jugoslovenska narodna armija je stvorila generacije koje su odsluženje vojnog roka doživljavale kao deo odrastanja I čeličenja. JNA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana nove posleratne Jugoslavije. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača. Nova epizoda DEKADA obrađuje temu kako je jedna od najvećih armija posle rata prošla put od uspona do pada zajedno sa nestankom Jugoslavije.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Da li pravda u Crnoj Gori (pre) spora? Prvi put u javnosti o slučaju Medenica nakon prvostepene presude govori Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Advokat Dušan Bratić iz Beograda izabran je za predsednika Advokatske komore Srbije (AKS), potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je izvela 28. talas udara u vojnoj operaciji "Pravo obećanje 4" i najavila da će se u narednim danima proširiti obim i dubina napada iranske odmazde na neprijateljske ciljeve.
Hiljade žena izašle su danas na ulice gradova širom Španije kako bi na Međunarodni dan žena zahtevale ravnopravnost i borbu protiv rodnog nasilja, ali i izrazile protest protiv rata.
Poglavar rimokatoličke crkve, papa Lav XIV izjavio je da "duboko uznemirujuće vesti i dalje stižu iz Irana i sa područja Bliskog istoka", pozivajući na okončanje nasilja i obnavljanje napora da se otvori prostor za dijalog.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće potpisati nijedan novi zakon sve dok Kongres ne usvoji Predlog zakona o spasavanju Amerike, koji se odnosi na izbornu reformu.
Telo zaduženo za izbor novog vrhovnog vođe Irana donelo je odluku ko će naslediti ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, rekli su članovi, iako ime još nije objavljeno.
U američkoj ambasadi u glavnom gradu Norveške, Oslu, u jedan sat nakon ponoći odjeknula eksplozija koja je izazvala manju štetu, a nije bilo povređenih, saopštila je norveška policija, navodeći da bi incident mogao biti povezan sa "trenutnom bezbednosnom situacijom".
Deveti je dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Bahrein, dok su u izraelskim napadima na naftna postrojenja u Teheranu i provinciji Alborz poginule četiri osobe.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Velika Britanija ozbiljno razmatra slanje dva nosača aviona na Bliski istok, ali da mu oni nisu potrebni u ratu protiv Irana.
Komentari (0)