Evropa obeležava 80 godina od Dana pobede, prvi put ga Nemačka proglasila kao državni praznik
U Evropi se obeležava Dan pobede nad fašizmom u znak sećanja na dan kada je 1945. stupila na snagu bezuslovna kapitulacija Nemačke u Drugom svetskom ratu.
Kapitulacija Nemačke stupila je na snagu 8. maja 1945. u 23.01 po srednjeevropskom vremenu, što je po moskovskom vremenu već bio 9. maj, pa Rusija, ali i druge zemlje među kojima je i Srbija, Dan pobede zvanično obeležavaju 9. maja.
U Francuskoj, predsednik Emanuel Makron položiće venac kod spomenika Šarlu de Golu, zatim će prošetati Jelisejskim poljima do Trijumfalne kapije, gde će zapaliti plamen na grobu Neznanog junaka i održati govor o "vrednostima koje su pobedile 1945. godine", preneo je Gardijan.
Svečanosti će uključiti i minut ćutanja, vojni orkestar iz šest zemalja, paradu i prelet borbenih aviona.
Prvi put, i Nemačka je Dan pobede proglasila državnim praznikom.
Novi kancelar Fridrih Merc prisustvovaće ceremoniji u Berlinu, uključujući parastos u ratom oštećenoj crkvi i centralnu proslavu u Bundestagu.
Evropa se suočava sa relanošuću da ne može da računa na podršku SAD
Svečanosti širom zemlje uključuju izložbe, svedočenja preživelih, javne diskusije i umetničke performanse.
U pozadini obeležavanja Dana pobede, piše Gardijan, Evropa se suočava sa realnošću da više ne može da računa na podršku SAD u meri u kojoj je to činila decenijama.
Da li će učešće predsednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavi Dana pobede u Moskvi biti loše protumačeno? Diplomata Duško Lopandić smatra da je to štetan potez za zemlju, dok bivši dopisnik Politike iz Moskve Slobodan Samardžija smatra da Srbija neće trpeti posledice zbog toga.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je sramotno što su pojedine evropske zemlje zatvorile svoj vazdušni prostor za lidere svetskih zemalja koji su leteli u Moskvu kako bi prisustvovali na svečanostima povodom 80. godišnjice okončanja Drugog svetskog rata.
Predsednik SAD Donald Tramp u poslednje vreme vodi politiku koju Brisel vidi kao sve popustljiviju prema Rusiji, ističe pomenuta medijska kuća. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da: "Zapad, kakvog smo znali, više ne postoji".
Zbog pogoršane bezbednosne situacije, evropske zemlje značajno povećavaju izdvajanja za odbranu. Francuska je podigla vojni budžet na 3,5 odsto BDP-a. Slične poteze povukle su Belgija, Danska, Finska, Poljska, Češka, baltičke zemlje i Mađarska i Slovačka.
Vojna parada na moskovskom Crvenom trgu
Podsetimo, u Rusiji je težište na proslavi Dana pobede u Drugom svetskom ratu, a centralni događaj i ove godine je vojna parada na moskovskom Crvenom trgu.
Među 20-ak najavljenih lidera paradi će prisustvivati kineski predsednik Si Đinping i brazilski predsednik Luiz Injasio Lula da Silva, kao i predsednici zemalja tradicionalno savezničkih Rusiji, poput Kazahstana, Belorusije, Jermenije, Azerbejdžana, Kube i Venecuele.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu lideri EU bojkotuju proslavu, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fica.
Iz regiona na proslavu Dana pobede u Moskvu je, uprkos kritikama iz Brisela, došao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a prisustvo je najavio i predsednik jednog BiH entiteta, Republike Srpske Milorad Dodik.
U Drugom svetskom ratu poginulo do 70 miliona ljudi
Drugi svetski rat završen je konačno tek kapitulacijom Japana 2. septembra 1945. odnosno pobedom SAD na Pacifiku.
Rat je započeo napadom nacističke Nemačke na Poljsku 1. septembra 1939. godine. Bio je to najrazorniji rat koji ljudska istorija poznaje, upotrebljeno je i atomsko oružje, kako bi Japan bio primoran na kapitulaciju.
Doktrina nacizma, duboko rasistička, donela je posebnu dimenziju užasu Drugog svetskog rata. Koncept "konačnog rešenja" koji su nacisti osmislili, što je podrazumevalo uništenje Jevreja, odneo je oko šest miliona jevrejskih života.
Poimence je popisano četiri miliona žrtava. Prema podacima koje je zvanični Beograd izneo tokom procesa nacističkim zločincima u Nirnbergu, ukupni gubici Jugoslavije su procenjeni na 1.706.000 ljudi.
Ukupno, tokom Drugog svetskog rata, poginulo je oko 60 miliona, a možda i do 70 miliona ljudi među njima su oko 20 miliona bili vojnici.
Da li pravda u Crnoj Gori (pre) spora? Prvi put u javnosti o slučaju Medenica nakon prvostepene presude govori Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Advokat Dušan Bratić iz Beograda izabran je za predsednika Advokatske komore Srbije (AKS), potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Stranka Zelenih osvojila je najviše glasova na pokrajinskim izborima u nemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, pokazale su prve izlazne ankete nakon zatvaranja biračkih mesta,.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je izvela 28. talas udara u vojnoj operaciji "Pravo obećanje 4" i najavila da će se u narednim danima proširiti obim i dubina napada iranske odmazde na neprijateljske ciljeve.
Hiljade žena izašle su danas na ulice gradova širom Španije kako bi na Međunarodni dan žena zahtevale ravnopravnost i borbu protiv rodnog nasilja, ali i izrazile protest protiv rata.
Poglavar rimokatoličke crkve, papa Lav XIV izjavio je da "duboko uznemirujuće vesti i dalje stižu iz Irana i sa područja Bliskog istoka", pozivajući na okončanje nasilja i obnavljanje napora da se otvori prostor za dijalog.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće potpisati nijedan novi zakon sve dok Kongres ne usvoji Predlog zakona o spasavanju Amerike, koji se odnosi na izbornu reformu.
Telo zaduženo za izbor novog vrhovnog vođe Irana donelo je odluku ko će naslediti ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, rekli su članovi, iako ime još nije objavljeno.
U američkoj ambasadi u glavnom gradu Norveške, Oslu, u jedan sat nakon ponoći odjeknula eksplozija koja je izazvala manju štetu, a nije bilo povređenih, saopštila je norveška policija, navodeći da bi incident mogao biti povezan sa "trenutnom bezbednosnom situacijom".
Deveti je dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Bahrein, dok su u izraelskim napadima na naftna postrojenja u Teheranu i provinciji Alborz poginule četiri osobe.
Komentari (0)