Evropa obeležava 80 godina od Dana pobede, prvi put ga Nemačka proglasila kao državni praznik
U Evropi se obeležava Dan pobede nad fašizmom u znak sećanja na dan kada je 1945. stupila na snagu bezuslovna kapitulacija Nemačke u Drugom svetskom ratu.
Kapitulacija Nemačke stupila je na snagu 8. maja 1945. u 23.01 po srednjeevropskom vremenu, što je po moskovskom vremenu već bio 9. maj, pa Rusija, ali i druge zemlje među kojima je i Srbija, Dan pobede zvanično obeležavaju 9. maja.
U Francuskoj, predsednik Emanuel Makron položiće venac kod spomenika Šarlu de Golu, zatim će prošetati Jelisejskim poljima do Trijumfalne kapije, gde će zapaliti plamen na grobu Neznanog junaka i održati govor o "vrednostima koje su pobedile 1945. godine", preneo je Gardijan.
Svečanosti će uključiti i minut ćutanja, vojni orkestar iz šest zemalja, paradu i prelet borbenih aviona.
Prvi put, i Nemačka je Dan pobede proglasila državnim praznikom.
Novi kancelar Fridrih Merc prisustvovaće ceremoniji u Berlinu, uključujući parastos u ratom oštećenoj crkvi i centralnu proslavu u Bundestagu.
Evropa se suočava sa relanošuću da ne može da računa na podršku SAD
Svečanosti širom zemlje uključuju izložbe, svedočenja preživelih, javne diskusije i umetničke performanse.
U pozadini obeležavanja Dana pobede, piše Gardijan, Evropa se suočava sa realnošću da više ne može da računa na podršku SAD u meri u kojoj je to činila decenijama.
Da li će učešće predsednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavi Dana pobede u Moskvi biti loše protumačeno? Diplomata Duško Lopandić smatra da je to štetan potez za zemlju, dok bivši dopisnik Politike iz Moskve Slobodan Samardžija smatra da Srbija neće trpeti posledice zbog toga.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je sramotno što su pojedine evropske zemlje zatvorile svoj vazdušni prostor za lidere svetskih zemalja koji su leteli u Moskvu kako bi prisustvovali na svečanostima povodom 80. godišnjice okončanja Drugog svetskog rata.
Predsednik SAD Donald Tramp u poslednje vreme vodi politiku koju Brisel vidi kao sve popustljiviju prema Rusiji, ističe pomenuta medijska kuća. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da: "Zapad, kakvog smo znali, više ne postoji".
Zbog pogoršane bezbednosne situacije, evropske zemlje značajno povećavaju izdvajanja za odbranu. Francuska je podigla vojni budžet na 3,5 odsto BDP-a. Slične poteze povukle su Belgija, Danska, Finska, Poljska, Češka, baltičke zemlje i Mađarska i Slovačka.
Vojna parada na moskovskom Crvenom trgu
Podsetimo, u Rusiji je težište na proslavi Dana pobede u Drugom svetskom ratu, a centralni događaj i ove godine je vojna parada na moskovskom Crvenom trgu.
Među 20-ak najavljenih lidera paradi će prisustvivati kineski predsednik Si Đinping i brazilski predsednik Luiz Injasio Lula da Silva, kao i predsednici zemalja tradicionalno savezničkih Rusiji, poput Kazahstana, Belorusije, Jermenije, Azerbejdžana, Kube i Venecuele.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu lideri EU bojkotuju proslavu, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fica.
Iz regiona na proslavu Dana pobede u Moskvu je, uprkos kritikama iz Brisela, došao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a prisustvo je najavio i predsednik jednog BiH entiteta, Republike Srpske Milorad Dodik.
U Drugom svetskom ratu poginulo do 70 miliona ljudi
Drugi svetski rat završen je konačno tek kapitulacijom Japana 2. septembra 1945. odnosno pobedom SAD na Pacifiku.
Rat je započeo napadom nacističke Nemačke na Poljsku 1. septembra 1939. godine. Bio je to najrazorniji rat koji ljudska istorija poznaje, upotrebljeno je i atomsko oružje, kako bi Japan bio primoran na kapitulaciju.
Doktrina nacizma, duboko rasistička, donela je posebnu dimenziju užasu Drugog svetskog rata. Koncept "konačnog rešenja" koji su nacisti osmislili, što je podrazumevalo uništenje Jevreja, odneo je oko šest miliona jevrejskih života.
Poimence je popisano četiri miliona žrtava. Prema podacima koje je zvanični Beograd izneo tokom procesa nacističkim zločincima u Nirnbergu, ukupni gubici Jugoslavije su procenjeni na 1.706.000 ljudi.
Ukupno, tokom Drugog svetskog rata, poginulo je oko 60 miliona, a možda i do 70 miliona ljudi među njima su oko 20 miliona bili vojnici.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije podneće u petak, 20. juna, u devet časova zahtev Ministarstvu prosvete da se školska godina za ovu ustanovu završi najkasnije do 27. juna, zbog ekstremnih vrućina i neadekvatnih uslova rada.
Prvo letovanje sa detetom je jedno od dragocenih iskustava koje se dugo pamti. Prvi kontakt sa morem, sitni koraci po pesku, miris mora, porodični smeh i nova svakodnevica daleko od stvarne rutine. Ali uz sve te čari, dolaze i novi izazovi – pogotovo ako prvi put putujete sa bebom ili malim detetom.
Studenti će moći da polažu ispite i van zgrada fakulteta, što profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Milan Petričković smatra iracionalnom odlukom, a i dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović je saglasan da bi najbolje bilo kada bi ispiti bili održavani u matičnoj zgradi.
Gost novog izdanja emisije GrađaNIN na Newsmax Balkans bio je politikolog Petar Ranković, koji je uz domaćina Aleksandra Timofejeva i novinara NIN Vladimira Matevskog, govorio o najaktuelnijoj svetskoj temi - izraelsko-iranskom sukobu.
Britanska policija uhapsila je osam muškaraca, od kojih sedam zbog sumnje za nanošenje teških telesnih povreda, nakon sukoba proiranskih i antiiranskih demonstranata na lokaciji blizu iranske ambasade u Londonu, prenosi Rojters.
Ženhao Zou (28), serijski silovatelj osuđen za napade na deset žena u Velikoj Britaniji i Kini, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora sa minimalnim trajanjem od 24 godine.
Nakon zaraze bakterijom Ešerihija koli usled trovanja hranom preminula je devojčica stara 12 godina, a još sedmoro dece je hospitalizovano u severnom delu Francuske, južno od Lila.
Ruandske vlasti uhapsile su opozicionu liderku Viktoriju Ingabireu, koja je optužena za podsticanje javnosti i stvaranje kriminalne organizacije, saopštila je državna istražna agencija.
Komentari (0)