(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
U novoj epizodii serijala Strogo poverljivo, otkrivamo skrivene slojeve istorije, politike i identiteta jedne od najznačajnijih i najraznovrsnijih regija Srbije. Kroz ekskluzivne arhivske snimke, svedočenja stručnjaka i do sada nepoznate podatke, emisija istražuje kako je Vojvodina kroz vekove oblikovana kao srpski prostor – od perioda Habsburške monarhije i velikih seoba, do političkih i kulturnih borbi u 20. veku. Ova epizoda postavlja temelje za dublje razumevanje savremene Vojvodine i njenog mesta u nacionalnoj svesti.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALZIR I SFRJ
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Policija u Nišu uhapsila je D. M. (40) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Uhapšen je i M. S. (23) zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su I. I. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Na 17. međunarodnoj olimpijadi u znanju u Antaliji, učenici Matematičke gimnazije su nas ponovo obradovali i učinili ponosnim. Izuzetan uspeh srpskih đaka meri se sa osvojenih pet zlatnih i jednom srebrnom medaljom.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u belgijskom gradu Antverpenu oštećeno je najmanje 12 parkiranih automobila, saopštila je lokalna policija, dodajući da je vozač bio u alkoholisanom stanju.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je kralj Velike Britanije Čarls III odigrao ključnu ulogu iza kulisa, odnosno da je ohrabrio i odobrovoljio predsednika SAD Donalda Trampa da aktivnije podrži Ukrajinu.
Na železničkoj pruzi u Slovačkoj oko 19.31 po lokalnom vremenu sudarila su se dva voza, a u nesreći je povređeno najmanje 10 osoba, preneli su slovački mediji.
Generalni direktor BBC Tim Dejvi i izvršna direktorka vesti Debora Ternes podneli su ostavke nakon kritika da je dokumentarni program "Panorama" doveo gledaoce u zabludu montažom i manipulacijom govora američkog predsednika Donalda Trampa.
Velika Britanija i Nemačka upozorile su na rastuću pretnju koju predstavljaju ruski i kineski svemirski sateliti, koji su više puta primećeni kako špijuniraju satelite zapadnih zemalja.
Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, stigao je u Izrael kako bi se sastao sa premijerom Benjaminom Netanjahuom i razgovarao o sprovođenju američkog plana za okončanje rata u Gazi, potvrdio je izvor upućen u situaciju.
Nemačka će potrošiti gotovo milijardu evra na još 20 vojnih helikoptera kompanije Erbas, koji treba da budu isporučeni tokom dve godine počev od 2027, navedeno je u vladinom dokumentu.
Iako ovo nije najduži "shutdown" u istoriji Sjedinjenih Država, posledice zatvaranja federalne vlade osećaju se širom zemlje - od avio-saobraćaja do socijalnih programa. Politički analitičar i strateg Republikanske partije Melik Abdul poručuje da je kompromis i dalje moguć.
Komentari (0)