(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
Šta je dogovoreno na poslednjem sastanku takozvane Koalicije voljnih? Da li Rusiji smeta popravljanje odnosa između Rusije i Amerike i koliko je realna ideja Viktora Orbana o podeli Ukrajine? O tome razgovaramo sa Igorom Crnadakom, bivšim ministrom spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)