(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Više stotina ljudi okupilo se u gradu Lutri, nedaleko od Lozane, kako bi odalo počast žrtvama požara koji je izbio u baru "Konstelasion" u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći i zatražile "pravdu i istinu" za stradale.
Ris Mekol jedan je od najinspirativnijih boksera današnjice. Rođen u Grinoku u Škotskoj, sa šest vrsta invaliditeta i zdravstvenih dijagnoza, Ris je od detinjstva proveo mnogo vremena u bolnicama, boreći se sa sepsom i upalom slepog creva. Ipak, boks je postao njegov spas i oružje.
Oko 211.000 korisnika elektrodistributivne mreže "E-Redes" i dalje je bez električne energije u kontinentalnom delu Portugala, uglavnom u oblasti Leirije, nakon prolaska oluje Kristin kroz tu oblast, saopštila je kompanija.
Nemački ministar finansija Lars Klingbajl založio se za koncept "Evropske unije u dve brzine", ističući da je Uniji potrebna dublja i brža sposobnost sprovođenja reformi u trenutku kada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak saopštio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, napušta mesto savetnika slovačkog premijera Roberta Fica, preneli su slovački mediji.
Ovosedmična emisija Puls planete s Ikom Ferrer Gotić posvećena je mladima i njihovom mentalnom zdravlju u vremenu kada nas društvene mreže istovremeno povezuju i razaraju.
Nestanak struje u Kijevu zaustavio je železnički i metro saobraćaj i pokretne stepenice širom grada, saopštile su gradske vlasti na Telegram kanalu i najavile dodatne informacije.
Ruska vlada odlučila je da uvede privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva do kraja jula, a ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu o uvođenju ove mere, saopštila je pres-služba ruske vlade.
Komentari (0)