(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li na prvu loptu verujete svemu što pročitate I vidite na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima? Ostavite li bar malu mogućnost da to što ste pročitali ili videli nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečemu drugom? Veštačka inteligencija - u službi lažnih vesti ili protiv njih? Kako da prepoznamo lažne vesti I da se od njih zaštitimo? STAV DANA – PREDRAG VUJOVIĆ, KOMUNIKOLOG I FILIP RODIĆ, NOVINAR
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Države pratiti brodove kroz Ormuski moreuz ako bude potrebno, dodajući da će SAD udariti na Iran "veoma snažno tokom sledeće nedelje".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da američka odluka o jednokratnom ublažavanju sankcija na rusku naftu može doneti Moskvi oko deset milijardi dolara za nastavak rata, dok je francuski predsednik Emanuel Makron rekao da sukob na Bliskom istoku ne opravdava ukidanje sankcija.
Novi vrhovni vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnei je ranjen i "verovatno unakažen", izjavio je ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset dovodeći u pitanje njegovu legitimnost i zdravstveno stanje nakon napada u kojem je, prema izveštajima, povređen.
Nestanak penzionisanog generala američkog Ratnog vazduhoplovstva Vilijama Nila Mekaslanda pokrenuo je veliku potragu u saveznoj državi Novi Meksiko i privukao pažnju javnosti širom SAD.
Dve povređene osobe su u kritičnom stanju. Naoružani napadač otvorio je vatru u zgradi u kampusu Univerziteta Old dominion u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virdžinija, a potom je ubijen, saopštila je uprava Univerziteta.
Francuski predsednik Emanuel Makron saopštio je da je francuski vojnik, glavni zastavnik Arno Frion iz 7. alpskog lovačkog bataljona u Varsesu, poginuo tokom napada u regionu Erbil u iračkom Kurdistanu, a to je prva žrtva među pripadnicima francuske vojske u ratu na Bliskom istoku.
Komentari (0)