(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
PRESEK GODINE (R)
U „Preseku godine“ govore ličnosti koje su obeležili 2025-u, heroine i heroji koji su svojim delima pomogli velikim i malim sugrađanima i unapredili život zajednice. Oni su govorili, pokazivali, svirali ili igrali, što su zabeležile naše ekipe od Novog Sada do Gračanice, Čačka, Niša, Zaječara i drugih mesta širom zemlje.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je danas, reklo bi se mnogo više nego pre, potrebno da se radi na stabilnosti prosvetnih radnika? Zašto smo došli u situaciju da jedan ljudski gest profesora, cela Srbija slavi? Da li su profesori i dalje autoritet ili su izgubilu poziciju u društvu? Kako se oseća kada ulazi u učionicu?
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Za emisiju "Tražim reč" govore profesori Natalija Bukvić, Marija Živković, Marina Panić i Andreja Pavlović i psiholog Alem Dedović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1915 (R)
Godina 1915. – prelomni trenutak Prvog svetskog rata. Antanta i Centralne sile menjaju strategije, Turska ulazi u sukob, a Dardaneli postaju poprište jedne od ključnih operacija. Balkan potresaju političke krize, dok se srpska vojska, nakon povlačenja, oporavlja na ostrvu Vid. Uz osnivanje Jugoslovenskog odbora i Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca, rađaju se ideje o novoj budućnosti. U emisiji Strogo poverljivo: 1915. – otkrivamo godinu koja je promenila tok istorije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Predsednik Zoran Milanović oštro je kritikovao nabavku inostranog naoružanja, posebno kupovinu francuskih borbenih aviona, tvrdeći da su Francuzi Hrvatskoj prodali polovne avione, dok su Srbiji isporučili nove.
Šumski požari u argentinskoj oblasti Patagonija zahvatili su skoro 12.000 hektara površine pod šumama, preteći i lokalnim zajednicama, saopštile su danas lokalne vatrogasne službe.
U Mešhedu, glavnom gradu pokrajine Horasan na severoistoku Irana, ubijen je pripadnik iranskih snaga bezbednosti brigadni general Džavad Kešavar koji je bio zadužen za borbu protiv narkotika, javila je iranska državna televizija.
Visoki zvaničnici američke administracije obavestiće u utorak predsednika SAD Donalda Trampa o konkretnim opcijama za odgovor na proteste u Iranu, objavio je Volstrit džornal (WSJ), pozivajući se na američke zvaničnike.
Snežni nanosi u Moskovskoj oblasti dostigli su 50 centimetara, čime je visina snežnog pokrivača dvostruko premašila klimatsku normu, koja iznosi 25 centimetara, saopštio je Mihail Leus iz meteorološkog centra Fobos.
Iranski demonstranti nastavili su dvonedeljne proteste, a dok predstavnici vlasti šalju i pomirljive poruke i pretnje oštrijim merama, tačan broj žrtava nije poznat i varira od 203 - kako tvrde aktivisti, do mnogo više, kako navode pojedini antivladini mediji.
Premijer Slovačke Robert Fico pozvao je na smenu visoke predstavnice Evropske unije za međunarodnu politiku Kaje Kalas, ocenjujući da se Evropska unija "mora urazumiti".
Eksplozija velike boce gasa koja se dogodila nakon svadbenog prijema u kući u Islamabadu, usmrtila je najmanje osmoro ljudi, uključujući mladu i mladoženju, saopštili su policija i zvaničnici.
Komentari (0)