Merc: Radiću na ujedinjenju stavova EU i SAD u pristupu Ukrajini
Novi nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će raditi na tome da ujedini Evropu i Sjedinjene Američke Države u njihovom pristupu Ukrajini, da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini nemačku ekonomiju "lokomotivom rasta".
"Evropa očekuje nešto od nas", rekao je Merc u svom prvom političkom govoru u parlamentu, i obećao da će Nemačka ponuditi "partnerima i prijateljima pouzdanost i predvidljivost", preneo je AP.
Kancelar je rekao da "vremena u kojima se Nemačka jednostavno uzdržavala od značajnih pitanja evropske politike treba da budu završena".
"Svako ko veruje da bi Rusija bila zadovoljna pobedom nad Ukrajinom ili delovima Ukrajine, ili aneksijom delova (te) zemlje, greši", rekao je Merc.
On je odbacio ideju o "diktiranom miru" ili "potčinjavanju" Ukrajine.
"Nadamo se, i svi vredno radimo na tome, da ovaj jasan stav neće biti zastupljen samo svuda u Evropi, već i od strane naših američkih partnera. Od najveće je važnosti da politički Zapad ne dozvoli da bude podeljen, pa ću nastaviti da ulažem sve napore da stvorim najveće moguće jedinstvo između evropskih i američkih partnera", istakao je Merc.
U Americi se vodi velika pravna debata oko toga da li Donald Tramp ima pravo da povuče Sjedinjene Američke Države iz međunarodnih organizacija. On je za vreme prvog mandata pokrenuo neke procese povlačenja, sad je još uporniji, izjavio je Goran Sandić sa Fakulteta političkih nauka.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da prekid vatre u Ukrajini treba da se postigne što pre i da ako Rusija nastavi da odlaže i odbija mir, mora da usledi odlučna akcija.
On je dodao da će nemačka vlada "u budućnosti obezbediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi".
"Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga - oni to zapravo zahtevaju od nas", zaključio je Merc.
Rekao je i to da će Nemačka "ispuniti svoje obaveze", u interesu Nemačke i NATO-a, ali se nije osvrnuo na zahteve SAD da saveznici povećaju svoja vojna ulaganja u odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Merc je priznao da bezbednost i uticaj Nemačke u svetu zavise od "ekonomske snage" te zemlje.
Obećao je da će smanjiti birokratiju, unaprediti digitalizaciju, obezbediti poreske olakšice za kompanije i promovisati više trgovinskih sporazuma EU.
"Učinićemo sve da vratimo nemačku ekonomiju na put rasta. Želimo da investiramo i reformišemo... Sopstvenim naporima možemo ponovo postati lokomotiva rasta na koju svet gleda sa divljenjem", zaključio je Merc.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT II DEO
Ko je zaista bio Milan Stojadinović? Čovek koji je pregovarao sa Hitlerom, potpisivao sporazume u Rimu i balansirao između Britanije i Rajha. Arhivi Gestapoa, misterija smrti patrijarha Varnave, atentat u Marseju, pad sa vlasti, internacija i ostrvo Mauricijus. Od Beograda do Argentine — priča koja dobija holivudski zaplet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Muškarac naoružan puškom zaleteo se svojim vozilom u glavnu sinagogu Temple Israel u predgrađu Detroita, a sigurnosne službe su ga usmrtile na licu mesta, saopštila je AP.
Jedan muškarac pronađen je nag u blizini Liona, na jugoistoku Francuske, a policiji je rekao da je bio otet i mučen u podrumu, saopštila je Direkcija za međupokrajinsku policiju Rone (DIPN).
Naoružani napadač otvorio je vatru u zgradi u kampusu Univerziteta Old dominion u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, a potom je ubijen, saopštila je uprava Univerziteta.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, izneo je svoju prvu izjavu o ratu, poručivši da treba iskoristiti mogućnost zatvaranja Ormuskog moreuza kao pritisak i da će se napadi na arapske susede Irana u Persijskom zalivu nastaviti, ali se pritom nije pojavio pred kamerama.
U toku je dvodnevni štrajk pilota nemačke aviokompanije Lufthanza, što će dovesti do otkazivanja hiljada letova širom Evrope i izvan nje, saopštio je sindikat kokpita (VC). Štrajk, koji traje do subote ujutro, obuhvata pilote Lufthanse i njene podružnice Lufthanza Sitilajn.
Iran se sprema za dugoročniji sukob sa Sjedinjenim Američkim Državma, evidentno je da zvanični Teheran nije poremetilo ubistvo ajatolaga Alija Hamneija, a promena režima u toj zemlji za sada nije realna, smatra analitičar iz Centra na nacionalnu politiku Ljubomir Đurić.
Prvih šest dana rata u Iranu koštalo je više od 11,3 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici američkog Ministarstva odbrane na zatvorenom brifingu za senatore, prema navodima tri izvora upoznata sa sastankom.
Komentari (0)