(VIDEO) Telegram špijunaža: Kako Rusija vrbuje civile u Nemačkoj
Nemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) upozorava da Rusija sve češće koristi takozvane "agente za jednokratnu upotrebu" za sprovođenje obaveštajnih aktivnosti na teritoriji Nemačke. O ovom vidu špijunaže za "Otvori oči" priča penzionisani načelnik u BIA i sadašnji advokat, Radiša Roskić.
Ovi agenti su osobe koje nisu profesionalni špijuni, već pojedinci koji se, uglavnom putem društvenih mreža, angažuju za izvršavanje konkretnih, epizodnih zadataka u korist ruskih obaveštajnih službi.
Roskić ističe da su agenti ovog tipa poznati i kao "agenti niskog nivoa" i da u pravilu nemaju nikakvu formalnu povezanost s obaveštajnim strukturama, što ih čini posebno pogodnim za delovanje bez prevelike sumnje.
Rusija za obaveštajne aktivnosti u Nemačkoj sve više koristi takozvane "agente za jednokratnu upotrebu", a vrbuje ih na društvenim mrežama, upozorava nemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka.
"Sve u obaveštajnim aktivnostima je drugačije nego što izgleda. Ovi agenti nisu klasični operativci, već ljudi koji iz raznih razloga borave u Nemačkoj, a ruske službe ih regrutuju putem društvenih mreža. Najčešće se to dešava preko aplikacija za razmenu poruka poput Telegrama", navodi Roskić.
On upozorava da društvene mreže, uključujući i one u svakodnevnoj upotrebi poput Instagrama, omogućavaju efikasno prikrivanje identiteta i stvarne pripadnosti vrbovanih pojedinaca, što ih čini pogodnim terenom za regrutaciju.
Foto: Newsmax Balkans
Kao najčešće zadatke ovih agenata, Roskić navodi:
"Plasiranje dezinformacija, praćenje objekata, procena snaga tokom izbora, pa čak i učestvovanje u sabotažama. Međutim, iako sabotaža zahteva viši stepen organizacije, upravo agenti niskog nivoa mogu igrati ključnu ulogu u njenom sprovođenju."
Upitan zašto bi nemačke službe obelodanile ovakve informacije, Roskić ukazuje na dublju logiku obaveštajnih operacija:
"Kada neko poput zamenika predsednika BfV, Sinana Selena, javno saopšti da raspolažu tim podacima, postavlja se pitanje - da li je cilj upozorenje javnosti, poruka ruskoj strani ili priprema terena za dalje poteze nemačke bezbednosne politike".
Fenomen "agenta za jednokratnu upotrebu" pokazuje koliko su se metode špijunaže prilagodile digitalnom vremenu.
U doba kada se informacije razmenjuju u realnom vremenu, a identiteti lako skrivaju, tradicionalne granice između civilnog života i obaveštajnog sveta postaju sve nejasnije.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Šta odlučuje novi rat u Zalivu? Najskuplji avioni i projektili, jeftini dronovi ili brzina kojom se mete otkrivaju i gađaju?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Jedna osoba je poginula prilikom pada gondole u skijalištu Engelberg-Titlis u centralnoj Švajcarskoj, saopštila je policija. Prema potvrdi policije kantona Nidvalden, poginuli je bio sam u kabini gondole.
Švedski državljanin pogubljen je u Iranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švedske. Muškarac koga su pogubile iranske vlasti bio je optužen za špijunažu za Izrael i uhapšen je u junu 2025. u vezi sa dvanaestodnevnim ratom.
U paviljonu Srbije na Venecijanskom bijenalu u Đardinima došlo je do požara, a u trenutku izbijanja vatre u objektu su bili u toku radovi na rekonstrukciji. Povređenih nema.
U Libanu tokom rata svakodnevno strada broj dece jednak jednom školskom odeljenju, bilo da su ubijena ili ranjena, dok je ostaloj deci od početka sukoba pre dve nedelje oduzet osećaj normalnosti.
Iranski sistem osetiće veliki gubitak nakon ubistva vrhovnog sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija, ali do smene režima u ovoj zemlji na Bliskom istoku neće doći, smatra vojni analitičar Miloš Jevtić.
Kompanija Space X, iza koje stoji najbogatiji čovek sveta Ilon Mask, ostvarila je još jedan istorijski korak u razvoju svemirske infrastrukture lansiranjem deset hiljaditog aktivnog satelita u okviru projekta Starlink.
Komentari (0)