Lusi Džekson o flotili i implikacijama za međunarodno pravo u "Stavu regiona"
Novinarka Lucy Jackson iz The National Scot, koja prati incident s presretanjem flotile na kojoj se nalazilo 12 aktivista, uključujući Gretu Thunberg, bila je gošća emisije Stav regije na Newsmax Balkans.
Od pravnih implikacija i optužbi za pomorsko piratstvo do usporedbi s tragičnim događajem s Mavi Marmarom - kako se odgovor Izraela na humanitarne misije mijenjao, zašto je prisutnost javnih ličnosti poput Grete Thunberg izazvala kontroverze, te može li ovaj incident postati diplomatski sukob?
U ranim jutarnjim satima 9. juna 2025, izraelske pomorske snage presrele su humanitarni brod "Madleen" pod britanskom zastavom, koji je plovio prema Gazi s namjerom da probije 18-godišnju pomorsku blokadu i dostavi simboličnu količinu pomoći, uključujući rižu i dječju hranu.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održali su 40-minutni telefonski razgovor u kojem su diskutovali o tekućim nuklearnim pregovorima između Vašingtona i Teherana, saopšteno je iz Netanjahuovog kabineta.
Četrnaest Palestinaca je ubijeno, a 31 je ranjen u pucnjavi izraelske vojske na punktovima u Pojasu Gaze, na kojima pakete hrane deli Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), javila je Al Džazira.
Izraelski ambasador u Ukrajini Majkl Brodski izjavio je da je Izrael prebacio Kijevu sisteme protivvazdušne odbrane Patriot koje je dobio od Sjedinjenih Američkih Država početkom devedesetih godina prošlog veka, preneli su ukrajinski mediji.
Na brodu se nalazilo 12 aktivista iz sedam zemalja, uključujući švedsku klimatsku aktivisticu Gretu Thunberg i francusku zastupnicu u Europskom parlamentu Rimu Hassan. Incident, koji se dogodio u međunarodnim vodama, izazvao je oštre kritike i rasprave o legalnosti izraelskih akcija, dok humanitarne organizacije upozoravaju na pogoršanje krize u Gazi.
Od 2007, kada je Izrael uveo blokadu Gaze, humanitarne flotile redovito pokušavaju probiti pomorsku barijeru, često nailazeći na snažan otpor. Najtragičniji incident dogodio se 2010. s brodom Mavi Marmara, kada su izraelski komandosi ubili 10 turskih aktivista, izazvavši međunarodnu osudu. Tada su izraelske snage koristile smrtonosnu silu, što je dovelo do diplomatskog sukoba s Turskom.
Promena taktike
U usporedbi, presretanje "Madleena" pokazuje promjenu taktike: umjesto izravnog nasilja, Izrael je koristio bespilotne letjelice, bijelu tvar sličnu boji i ometanje komunikacija.
Ove metode, iako manje smrtonosne, označavaju sofisticiraniji pristup usmjeren na minimaliziranje fizičkih žrtava, ali i dalje izazivaju pitanja o legalnosti. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je misiju "selfie jahtom" i "medijskom provokacijom", fokusirajući se na diskreditaciju aktivista umjesto na opravdanje svojih akcija.
Presretanje civilnog broda u međunarodnim vodama izazvalo je oštre kritike pravnih stručnjaka. Amnesty International i organizator flotile Huwaida Arraf tvrde da Izrael nema pravnu nadležnost nad stranim aktivistima u međunarodnim vodama te da je presretanje nezakonito i krši obvezujuće odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) o nesmetanom humanitarnom pristupu Gazi.
Prisilno ukrcavanje bez pravnog osnova
Pravni stručnjak Luigi Daniele izjavio je da bi svaki napad na "Madleen" predstavljao agresiju na državu zastave, u ovom slučaju Ujedinjeno Kraljevstvo. Neki analitičari nazivaju ovo pomorskim piratstvom, ističući da je prisilno ukrcavanje i zapljena tereta bez pravnog temelja nezakonita.
Izrael inzistira da je blokada u skladu s međunarodnim pravom i potrebna za sprječavanje šverca oružja Hamasu, ali kritičari to vide kao kolektivnu kaznu.
Za razliku od prošlih flotila, "Madleen" je doživio neuobičajene metode presretanja. Koalicija Slobodne flotile izvijestila je o korištenju kvadkoptera koji su prskali bijelu tvar na palubu, ometanju komunikacija i puštanju uznemirujućih zvukova preko radija.
Aktivistkinja Yasmin Acar izvijestila je da je tvar iritirala oči. Ove taktike su novost u odnosu na ranije flotile, poput napada na brod "Conscience" prošlog mjeseca, koji je oštećen dronovima kod Malte. Upotreba nesmrtonosnih, ali zastrašujućih metoda sugerira izraelsku želju za kontrolom situacije uz izbjegavanje eskalacije, ali i dalje izaziva osudu zbog ugrožavanja sigurnosti civila.
Izrael tvrdi da je misija bila "medijska provokacija" usmjerena na stjecanje publiciteta, a ne na stvarnu dostavu pomoći, ističući da je količina tereta bila simbolična. Prisutnost Grete Thunberg, svjetski poznate aktivistice, pojačala je medijsku pažnju, što Izrael koristi za potkrepljivanje svoje tvrdnje.
Međutim, organizatori flotile, uključujući Thunberg, ističu da je cilj bio skrenuti pažnju na humanitarnu krizu u Gazi, gdje 93 odsto stanovništva suočava se s akutnom nestašicom hrane. Thunberg je izjavila: "Radimo ovo jer moramo nastaviti pokušavati, jer u trenutku kada prestanemo, gubimo svoju humanost."
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Osamdeset godina nakon završetka Drugog svetskog rata, globalna nestabilnost je u porastu. Posle decenija relativnog mira, broj oružanih sukoba raste, a odnosi među velikim silama se zaoštravaju. U uslovima narušenog međunarodnog poretka, pitanje nuklearnog naoružanja dobija na značaju. Istorijska iskustva upozoravaju da se u takvim okolnostima greške skupo plaćaju. Zašto danas raste rizik od velikog rata i kakve bezbednosne i ekonomske izazove donosi 2026. godina? O tome večeras razgovaram sa Srđanom Kerimom, bivšim predsednikom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Gotovo svako se barem jednom zapitao da li su ostaci od jučerašnjeg ručka još sigurni za jelo ili je vreme da završe u kanti za smeće. Odgovor zapravo zavisi od vrste jela i načina čuvanja.
Google je krajem godine započeo postepeno uvođenje nove opcije koja korisnicima po prvi put omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu elektronske pošte, što predstavlja veliku promenu u načinu na koji uopšte funkcionišu Google nalozi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove fotografije na kojima se vidi muškarac bez brade i kose, a koji je u subotu, kako se sumnja, opljačkao i napao nožem ženu s detetom u haustoru na Novom Beogradu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nacrt mirovnog okvira za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine predviđa američke bezbednosne garancije za Ukrajinu u trajanju od 15 godina, ali da je od predsednika SAD Donalda Trampa tražio garancije bezbednosti u trajanju do 50 godina.
Ahmed al Ahmed, koji je proglašen herojem nakon terorističkog napada tokom obeležavanja Hanuke na plaži Bondi u Sidneju jer je savladao jednog od napadača, izjavio je da je potrčao ka jednom od napadača i oteo mu oružje kako bi zaštitio nevine ljude.
Osamdeset godina nakon završetka Drugog svetskog rata, globalna nestabilnost je u porastu. Posle decenija relativnog mira, broj oružanih sukoba raste, a odnosi među velikim silama se zaoštravaju.
Velika lavina koja se oko 14 sati pokrenula u italijanskim Alpima u Klavijeru, blizu Torina zatrpala je najmanje dvoje ljudi, čije stanje za sada nije poznato, prenosi RAI njuz.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je predsednik te zemlje Karol Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu pretnju Poljskoj, nakon što je Navrocki, prilikom obeležavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Nemaca rekao da je Poljska spremna da brani zapadnu granicu.
Mađarska neće primiti nijednog migranta 2026. godine i neće platiti nijednu forintu novca mađarskih poreskih obveznika za smeštaj migranata iz drugih zemalja Evropske unije, izjavio je danas ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.
Dok je dočekivao predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u svom odmaralištu na Floridi radi razgovora o ratu u Ukrajini, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da veruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je na Floridi, pred sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da i postoje temelji za dogovor koji bi bio dobar i za Ukrajinu i za sve druge i ocenio da i Zelenski i predsednik Rusije Vladimir Putin žele da ga postignu.
Komentari (0)