(VIDEO) Analitičar ukazuje da je Iran ostao bez saveznika: Može li se sukob Izraela i Irana proširiti
Dok sukob između Izraela i Irana ulazi u opasniju fazu, svet s pažnjom posmatra kako se stari neprijatelji ponovo suočavaju, ovog puta uz rizik globalnog eskaliranja. U emisiji "Presek", analitički pogled na uzroke, posledice i potencijalne ishode dao je Filip Kalmarević, urednik portala Nacija.
Kalmarević podseća da sukob između Izraela i Irana nije nov.
"Ovo je konflikt koji traje decenijama. Izrael je još pre 40 godina uspostavio presedan kada je bombardovao iračka nuklearna postrojenja. Sličan obrazac ponašanja vidimo i danas, kada Izrael napada ciljeve povezane sa iranskim nuklearnim programom," rekao je sagovornik naše televizije.
On ističe da su poslednji izraelski napadi usledili nakon isteka roka koji je bivši američki predsednik Donald Tramp dao Iranu za postizanje nuklearnog sporazuma. Iako detalji tog sporazuma nisu poznati, jasno je da su američki pritisci deo šire strategije obuzdavanja Irana.
Iran usamljeniji nego ikad
Na pitanje da li će ovaj sukob dodatno podeliti svet, Kalmarević je naglasio da Iran danas ima znatno manje pouzdanih saveznika nego ranije.
Olga Izrael Dojč, potpredsednica nevladine organizacije "Monitor", izjavila je za Newsmax Balkans da je situacija u Izraelu dramatična i da trenutno nema način da se vrati u zemlju gde joj se nalaze suprug i dvoje male dece.
Od početka sukoba na teritoriji Izraela, Iran je ispalio 350 raketa. Tokom dana Teheran uglavnom šalje bespilotne letelice, a PVO sistemi uspešno reaguju, čak i pre samog prodora u izraelski vazdušni prostor, za Newsmax Balkans govori Aleksandar Nikolić, počasni konzul Srbije u Izraelu.
Rast cene sirove nafte preko noći je samo povod Iranu da zastraši ostale zemlje sveta ekstremnim poskupljenjem od 200 ili 300 odsto, što nije u interesu ni toj državi kao ni drugima, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović.
"Sirija je de fakto izgubila suverenu vlast. Rusija neće jasno stati uz Iran, a i Indija je upozorila Pakistan da se ne meša, što dodatno izoluje Teheran," kaže Kalmarević.
Opasnost od regionalnog požara
Izrael je, prema rečima sagovornika, već prešao crvene linije upadima u Siriju i bombardovanjem ciljeva u Jordanu.
"Ulazak izraelskih trupa na jug Sirije je bez presedana i u suprotnosti je sa međunarodnim pravom," tvrdi Kalmarević, upozoravajući da se konflikt lako može proširiti na širi region.
Printscreen: Newsmax Balkans
Sudeći po ranijim izraelskim vojnim operacijama, poput preciznih udara na visoke iranske vojne zvaničnike, jasno je da Tel Aviv raspolaže sofisticiranom vojnom tehnologijom.
"Zapanjujuće je kako mogu da pogode tačno spavaću sobu generala, a da ostatak zgrade ostane netaknut - i onda tvrdite da morate da srušite čitavu bolnicu jer su ‘teroristi u tunelima’. To nema opravdanje," rekao je Kalmarević.
Iran nije tehnološki inferioran
Kalmarević odbacuje tvrdnje da je Iran vojno zaostao:
"Iran ima izuzetne kapacitete i u tehnologiji i u ljudstvu. Njihova industrija proizvodi sopstveno naoružanje, a da se graniče sa Izraelom, rat bi imao potpuno drugačiju dinamiku.", navodi naš sagovornik.
Izrael reaguje na svaki pokušaj nuklearizacije regiona
Prema njegovim rečima, izraelska doktrina je jasna: sprečiti bilo koga u regionu da razvije nuklearno oružje.
"To je politika koju dosledno sprovode decenijama, bez obzira na međunarodne posledice," navodi urednik portala Nacija.
Vašingtonski sporazum
Na pitanje da li bi uloga SAD mogla da dovede do mira, poput onog između Beograda i Prištine, Kalmarević je skeptičan.
"Vašingtonski sporazum je bio propagandni alat za Trampove izbore, i potpisan je jer su obe strane bile blisko vezane za SAD. U slučaju Irana i Izraela, takav dogovor je moguć jedino pod velikim pritiskom, i to ne bi bio sporazum ravnopravnih", zaključuje naš sagovornik.
Razgovor sa Stefanovim Kalemarevićem pogledajte u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Dogodio se presedan- prvi put od početka rata u Ukrajini, jedna zemlja NATO članica dejstvovala je na kako tvrdi, ruske mete u vazdušnom prostoru Alijanse. Drama u srcu Evrope aktivirala je i član 4 NATO saveza. Da li ovaj incident označava prekretnicu u Evropi i novu fazu u ratu u Ukrajini? Kako postići trajni mir u Evropi i svetu, a kako ga sačuvati na Zapadnom Balkanu gde su za samo dva meseca potpisana čak dva vojna sporazuma i ni u jednom nema Srbije? Za Stav dana večeras govore Marko Lakić, urednik portala lista Politika I Ivan Bošnjak iz Centra za regionalne politike.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Stav regiona: Ekološka Crna Gora čeka kolektor u glavanom gradu Gošća Stava regiona Podgorica biće Ivana Vojinović, direktorica centra za klimatske promene, prirodne resurse i energiju na Univerzitetu Donja Gorica. Govorićemo o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u u glavnom gradu ekološke države Crne Gore.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Tehnološke kompanije Meta i Tiktok dobile su pravnu bitku protiv Evropske komisije u vezi sa načinom obračuna naknade koja im je bila nametnuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
Glavni grad Litvanije, Vilnjus, izdao je danas naredbu za evakuaciju stanovnika u radijusu od jednog kilometra oko železničke stanice, nakon što je voz koji je prevozio tečni petrohemijski gas (LPG) planuo i eksplodirao tokom pretovara.
Iz zatvora širom Nepala pobegao je 13.571 zatvorenik, javlja Nepal njuz. Više od 500 pritvorenika je u bekstvu nakon što su policijske kancelarije napadnute i zapaljene.
Ukrajinka Irina Zarutska (23) ubijena je u avgustu u vozu u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, a Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država optužilo je Dekarlosa Brauna (34) za njenu smrt.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je na obustavu trgovine sa Izraelom, govoreći o "bolnoj nesposobnosti Evrope da odgovori na rat u Gazi i humanitarnu katastrofu".
Novoizabrani premijer Francuske Sebastijan Lekornu služio je u šest uzastopnih vlada otkako je predsednik Emanuel Makron stupio na vlast 2017. godine, a od tada je obavljao nekoliko funkcija, od kojih je poslednja funkcija ministra oružanih snaga.
U Francuskoj se održavaju protesti protiv najavljenih budžetskih rezova, tokom kojih je došlo do sukoba sa policijom i u kojima je do sada uhapšeno 295 demonstranata. Samo u Parizu uhapšeno je 156 osoba, od kojih je za 34 određen pritvor, prenosi Figaro.
Otpravnik poslova ruske ambasade u Varšavi pozvan je danas u poljsko Ministarstvo spoljnih poslova i uručena mu je protestna nota, nakon što je nekoliko dronova tokom noći palo na teritoriju Poljske, saopštio je zamenik premijera i ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski.
Komentari (0)