Analitičar u emisiji GrađaNIN: Iran ima kapacitete koji mogu da dođu do zapadne Evrope, ali im nismo interesantni
Gost novog izdanja emisije GrađaNIN na Newsmax Balkans bio je politikolog Petar Ranković, koji je uz domaćina Aleksandra Timofejeva i novinara NIN Vladimira Matevskog, govorio o najaktuelnijoj svetskoj temi - izraelsko-iranskom sukobu.
Ranković se u emisiji istorijski vratio na vreme od druge polovine prošlog veka kad je Iran bio prozapadna zemlja, čiji je unutrašnji politički režim bio intenzivno okrenut ka SAD, Velikoj Britaniji i drugim zemljama Zapada, podsetivši da je ta bliska saradnja postojala sve do 70-ih godina, kad je izbila Islamska revolucija.
"SAD su podržavale decenijama Iran da razvije nuklearnu tehnologiju za civilne svrhe. Dakle, još za vreme Ajzenhauera su poslati naučnici koji su u Iranu podržali nastanak i razvoj nuklearnih postrojenja za proizvodnju električne energije, imajući u vidu da je Iran tada bio saveznik zapadnim zemljama, a sa druge strane i zemlja koja je bila rastuća privreda, dakle, najveći izvoznik nafte i naftnih derivata. Situacija se menja nakon Islamske revolucije. Ono što je tu ključno je da je Iran u prvim godinama 21. veka počeo da razmišlja o tome da je zbog nekih odbrambenih interesa potrebno da napravi nuklearno oružje kako bi odvratio potencijalne agresore na svoju teritoriju. I eto nas u problemu", naveo je Ranković.
Printscreen: Newsmax Balkans
Novinar NIN se osvrnuo na posledice trenutnog rata, u smislu šta sve one podrazumevaju i šta može čitav svet da očekuje od njih.
"Mislim da to je odgovor od milion dolara. Dok vidim da većina zapadnih analitičara pa čak i političara projektuje da će uskoro i jedna i druga strana istrošiti svoje oružane kapacitete, da će jednostavno potrošiti rakete, bojim se da nas čekaju velika iznenađenja u ovom ratu, jer praktično, bez obzira na sadašnju dominaciju Izraela, koji je definitivno uništio iransku protivazdušnu odbranu i ostvario neverovatne rezultate u prva 24 sata oživljenog rata, nijedna strana nema preteranog razloga za zadovoljstvo", ukazao je Matevski.
Može li se onda govoriti o "najvećem dobitniku" ovog rata u ovih nekoliko dana intenzivnog sukoba?
Ovo je prvi put da su Izrael i jevrejski narod uključeni u stradanja nekih drugih civila. Ljudi ih više ne doživljavaju kao žrtve i nekoga ko je patio u Holokaustu nego nekoga ko koristi američko savezništvo, izjavio je novinar Robert Čoban.
Mlada populacija je targetirana kada je reč o prevarama i bjuti trendovima. Što je trend bizarniji, više ih privlači. Sve više mi se javljaju mlade devojke od 18 godina, bez ijedne statične bore i žele "bejbi" botoks, izjavila je doktorka estetske medicine Marija Knežević.
Gosti najnovijeg izdanja emisije "GrađaNIN" bili su novinari Maja Nikolić i Zoran Stanojević koji su govorili o mestu i ulozi današnjeg novinarstva u srpskom i globalnom društvu.
"Mislim da je najveći dobitnik u dosadašnjem toku rata Mosad, koji je u prva 24 sata likvidirao 12 ključnih naučnika. Po rezultatima Mosad pokazuje da je superioran, jer je pokazao i drskost i hrabrost da u centru Irana u prva 24 sata likvidira i načelnika generalštaba, pa onda posle tri dana i novog načelnika generalštaba, koji je samo tri dana bio, to znači da su zanimanja iranskog nuklearnog fizičara i načelnika generalštaba trenutno dva najopasnija zanimanja na svetu. S druge strane, treba biti realan i reći da Izrael nije očekivao ovakav kontraudar Irana", istakao je novinar NIN.
Postavlja se i pitanje koliko ovaj sukob može da postane opasan po Srbiju i region.
"Ozbiljna je to pretnja, i Tramp je, ako se gleda iz ugla američke spoljne politike, upravo iz tog razloga izašao iz nuklearnog sporazuma koji je Obama potpisao i koji je podržao 2015. Ono što je ključno sa stanovišta bezbednosti celog tog regiona je da taj sporazum nije uključio kontrolu naoružanja i balističkih raketa. Iran ima te kapacitete koji bi mogli da dođu do zapadne Evrope, ali mislim da mi nismo interesantni i toliko važni da bismo bili predmet njihovog interesovanja. Međutim, njihova kontrola naoružanja može da pogađa neke zapadne gradove kao što su Pariz ili Berlin", ukazao je politikolog.
Treba li Srbi da se opredele za stranu u ratu?
U tom smislu, sagovornici su izneli i stavove da li Srbi treba da se opredeljuju na neku stranu u ratu Izraela i Irana.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Srbiju nije zadužio ni Izrael, ni Iran da bismo se opredeljivali ili navijali. Po definiciji, narod se uvek opredeljuje da navija za slabijeg", smatra Matevski.
Ranković je saglasan sa ovim stanovištem.
"Ključno je da kao zemlja, ali i pojedinci, treba da gledamo sve ovo sa neke distance i da se ne nadamo ko će izaći kao pobednik već da usmerimo pažnju na druge stvari. Nisam siguran da li će diplomatija moći da pronađe neko kreativno dugoročno rešenje, jer su Izrael i premijer Benjamin Netanjahu jasno i glasno rekli da je njihova crvena linija ta da Iran u potpunosti mora da odustane od razvijanja nuklearnog naoružanja nego uopšte od nuklearne energije", istakao je politički analitičar.
Gostovanje Rankovića i Matevskog u emisiji GrađaNIN:
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Više stotina ljudi okupilo se u gradu Lutri, nedaleko od Lozane, kako bi odalo počast žrtvama požara koji je izbio u baru "Konstelasion" u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći i zatražile "pravdu i istinu" za stradale.
Ris Mekol jedan je od najinspirativnijih boksera današnjice. Rođen u Grinoku u Škotskoj, sa šest vrsta invaliditeta i zdravstvenih dijagnoza, Ris je od detinjstva proveo mnogo vremena u bolnicama, boreći se sa sepsom i upalom slepog creva. Ipak, boks je postao njegov spas i oružje.
Oko 211.000 korisnika elektrodistributivne mreže "E-Redes" i dalje je bez električne energije u kontinentalnom delu Portugala, uglavnom u oblasti Leirije, nakon prolaska oluje Kristin kroz tu oblast, saopštila je kompanija.
Nemački ministar finansija Lars Klingbajl založio se za koncept "Evropske unije u dve brzine", ističući da je Uniji potrebna dublja i brža sposobnost sprovođenja reformi u trenutku kada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak saopštio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, napušta mesto savetnika slovačkog premijera Roberta Fica, preneli su slovački mediji.
Ovosedmična emisija Puls planete s Ikom Ferrer Gotić posvećena je mladima i njihovom mentalnom zdravlju u vremenu kada nas društvene mreže istovremeno povezuju i razaraju.
Nestanak struje u Kijevu zaustavio je železnički i metro saobraćaj i pokretne stepenice širom grada, saopštile su gradske vlasti na Telegram kanalu i najavile dodatne informacije.
Ruska vlada odlučila je da uvede privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva do kraja jula, a ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu o uvođenju ove mere, saopštila je pres-služba ruske vlade.
Komentari (0)