(VIDEO) Rawashdeh za Puls planete: Implikacije američkog napada mogu biti svetske, živimo u opasnom vremenu
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
"Izrael sigurno nije demokratija, ali to nije ni Zapad", izjavio je Rawashdeh za Puls planete, ukazujući na licemjerje globalnih sila koje selektivno primjenjuju pravila međunarodnog poretka.
Rawashdeh smatra da bi korištenje "bunker-buster" bombi teško ostalo ograničeno.
"Iran ima saveznike poput Hezbolaha, Huta i Rusije. Ograničeni udar lako bi prerastao u regionalni sukob, uvlačeći SAD u još jedan dugotrajan rat", upozorava.
Geopolitičke posljedice bile bi dalekosežne: porast cijena energenata, destabilizacija arapskih režima i jačanje antiameričkog raspoloženja.
Dvostruki standardi i NPT
Izrael, koji nije potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i nikada nije dozvolio inspekciju svog nuklearnog arsenala, suočava se s kritikama zbog nejednakog tretmana u odnosu na Iran.
Rawashdeh vidi korijen problema u strateškom savezništvu Zapada s Izraelom, ali i u slabostima globalnih mehanizama.
"NPT je postao alat političkog pritiska, a ne univerzalni sigurnosni okvir. Reforma bi zahtijevala uključivanje Izraela pod nadzor, ali to je nerealno bez promjene američke politike", smatra on.
Uprkos izraelskim tvrdnjama, IAEA nema dokaze da Iran aktivno razvija nuklearno oružje.
Rawashdeh naglašava da narativ o "iranskoj prijetnji" često služi za opravdanje agresivnih politika.
"Izrael i SAD koriste ovu priču za održavanje hegemonije na Bliskom istoku. Iran, s druge strane, koristi nuklearni program kao diplomatsku kartu", analizira on, dodajući da eskalacija više koristi ratnim lobijima nego regionalnoj stabilnosti.
Gaza: Namjerno zaboravljena
Dok svjetski mediji usmjeravaju pažnju na Iran i Izrael, Gaza tone u zaborav. Rawashdeh to vidi kao posljedicu medijske selektivnosti i političkih prioriteta.
"Gaza je žrtva globalne agende. Kad velike sile žele skrenuti pažnju, humanitarne krize postaju kolateralna šteta", kaže, dodajući da bi ovo moglo postati model za buduće ratne zone.
Foto: Tanjug/AP/Oded Balilty
SAD i EU, koji pozivaju na humanost dok podržavaju izraelsku opsadu Gaze, suočavaju se s optužbama za licemjerje. Pasivnost Zapada u Gazi nije samo moralni propust, već aktivno saučesništvo. Oružje i politička podrška Izraelu direktno doprinose katastrofi.
Nova hladnoratovska era?
Rawashdeh upozorava da svijet klizi u novu hladnoratovsku eru, gdje se lokalni sukobi koriste za testiranje granica između SAD-a, Rusije i Kine. Sukob Izraela i Irana, uz zaboravljenu Gazu, pokazuje kako geopolitički interesi često nadjačavaju humanost i pravdu.
Rawashdehova analiza podsjeća da bez reformi međunarodnog poretka i suočavanja s dvostrukim standardima, svijet ostaje na rubu opasne eskalacije.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
17:00
STAV REGIONA
"Prepušteni smo sami sebi" - poručuju u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Šokirani su posljednjim odlukama Vijeća ministara i Predsjedništva BIH kojim su izostavljeni iz budžeta za 2025. godinu. Dragan Dašić državni sekretar MUP-a CG, o novom zakonu o strancima, koji su problemi detektovani na terenu i šta je sve uradila policija u toku akcije „Stranac“ kojom su pooštrili kontrole. U Severnoj Makedoniji počinje skupštinska rasprava o budžetu za 2026. godinu, koji će iznositi 6,7 milijardi evra - analizira Bojan Stojanoski, poslanik i član Komisije za finansiranje i budžet.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici uhapsili su Z. L. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Da li se Mađarska zaista odmetnula od Evropske unije i hoće li predostojeći izbori u toj zemlji biti referendum o pripadnosti Zapadu? Da li Orban gradi novi srednjoevropski blok koji bi osporio dominaciju Brisela?
Indijske službe bezbednosti saopštile su da je u okviru istrage o smrtonosnoj eksploziji automobila ove nedelje u Nju Delhiju privedeno nekoliko osumnjičenih u regionu Kašmira oko kojeg se spore Indija, Pakistan i Kina.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je pismo izraelskom predsedniku Isaku Hercogu u kojem ga poziva da pomiluje premijera Izraela Benjamina Netanjahua, nazvavši njegovo suđenje za korupciju "politički motivisanim" i "neopravdanim".
Još uvek se nije stišala bura oko holandskog preuzimanja kineskog proizvođača čipova Nexperia, a evropske države sada istražuju da li autobusi za javni transport proizvedeni u Kini imaju mogućnost tzv. gašenja na daljinu, te da li elektronski sistemi u ovim vozilima prikupljaju podatke o kretanju.
Direktor organizacije Novi treći put Dimitrije Milić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans piše o Alisteru Kembelu, bivšem novinaru i direktoru komunikacija i strategije Tonija Blera od 1994. do 2003. godine, koji je potpuno redefinisao način na koji se vlade u svetu obraćaju javnosti.
Dečji fond Ujedinjenih nacija - UNICEF, saopštio je da Izrael zabranjuje dopremanje osnovnih potrepština u Pojas Gaze, uključujući 1,6 miliona špriceva za vakcinaciju dece i više od 900.000 bočica za mleko.
Osamdeset četiri osobe su potražile medicinsku pomoć nakon što se srušila drvena konstrukcija u okrugu Gudermes u Čečeniji, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Čečenije.
Komentari (0)