(VIDEO) Ekspert o nuklearnim postrojenjima Irana: Moguća lokalna radijacija, prava opasnost oštećenje elektrane u Bušeru
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
"Amerika je izvela bombardovanje tri nuklearna objekta u Iranu i oni su zbrisani", objavio je predsednik SAD Donald Tramp.
Teheran je potvrdio napade, ali je negirao da su nuklearna postrojenja uništena. Ovi udari predstavljaju najdirektniju vojnu intervenciju SAD u Iranu nakon više decenija. Eksplozije su se čule i u gradu Bušeru, gde je jedina iranska nuklearna elektrana koja radi uz rusku pomoć.
"Nuklearni program Irana počeo u vreme kad i naš u Vinči"
Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju govorio je u Jutarnjem programu Newsmax Balkansa o tome kakva su iranska nuklearna postrojenja i reaktori.
"Iran ima dobro razvijen nuklearni program koji je počeo u vreme kada smo i mi počinjali nuklearni program u Vinči, što znači još u vreme iranskog šaha (prim. aut. poslednjeg monarha). Posle iranske revolucije, sve nuklearno-institucijske mogućnosti Irana su stale na neko vreme jer su Amerikanci prestali da isporučuju gorivo za reaktor, istraživački reaktor u Teheranu. Dakle, to je metalni uran koji je bio obogaćen skoro sa 90 odsto. Taj reaktor je bio primarno namenjen za proizvodnju izotopa, ali je, takođe, imao takozvane petlje u kojima su se radili razni eksperimenti, ozračivanja, gde se u principu ispitivao neki nuklearni fenomen", pojasnio je Drače u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da reaktor nije radio skoro deset godina, sve dok Iran nije sklopio sporazum sa Argentinom da se reaktor pretprojektuje na upotrebu nisko obogaćenog goriva, odnosno goriva koje je obogaćeno do 20 odsto.
"Taj centar u Teheranu je veliki istraživački centar i u suštini Iranci su nastavili sa radom, ima preko 20 laboratorija različitih vrlo slično onome što smo mi imali u Vinči u svoje vreme dok je radila na programima ovladavanja nuklearnim tehnologijama. Centar u Isfahanu je nešto noviji, ima tri istraživačka reaktora", dodao je sagovornik Newsmax Balkans.
Foto: Tanjug/AP/Maxar Technologies
Naveo je da se taj uran iz Isfahana transportovao u postrojenje u Nantzu.
"Iran ima i postrojenje u Fordovu koje je zakopano u podzemlju planine. Ono ima modernije centrifuge i u njima se vrši obogaćivanje urana. Tu su nađeni tragovi obogaćenja i 83 odsto", naveo je Drače.
Opasnost od zračenja na lokalnom nivou
Govoreći o tome dokle zračenje, ako ga ima, može da dopre, nuklearni stručnjak je istakao da postoji opasnost na lokalnom nivou.
"Kad su uništena postrojenja, radijacije ne bi trebalo da bude jer je uran-heksaflorid gas. Gas je korozivan i toksičan, ali uran će ostati u tlu, a florovodonične kiseline će se raspršiti i udisanje toga je smrtno opasno, ali na lokalnom nivou. Velike radijacije ne bi trebalo da bude jer je uran prirodni materijal i nije prošao kroz reaktor", ukazao je Drače.
Foto: Tanjug/AP/Oded Balilty
Dodao je da zračenje nije isto kao kad bombardujete elektranu, nuklearni istraživački reaktor ili bazen u kom se drži gorivo koje je prošlo kroz reaktor.
"Uran je teška čestica i kada je na tlu i ako uđe u lanac ishrane, može biti kancerogen. Ta tri postrojenja nose opasnost od zagađenja okoline. Tlo i izvori će možda biti neupotrebljivi. Ovo je dosta čist materijal", naglasio je on.
Šta ako dođe do oštećenja nuklearke u Bušeru
Kao tehnički oficir za Fukušimu, sagovornik je govorio i o potencijalnoj najvećoj opasnosti od zračenja, koje bi se oslobodilo i proširilo na okolne zemlje, u slučaju oštećenja nuklearke u gradu Bušeru.
"Reaktor u gradu Bušeru je fantastičan inženjerski poduhvat. U njegovom jezgru je 66 tona teškog goriva. Imate 20 tona teškog metala koji morate da iznesete i stavite na hlađenje. Tu bi trebalo da bude već oko 350 tona teškog materijala do sada koji sadrži fisione produkte. Ako bi došlo do topljenja jezgra u reaktoru zbog nedostatka hlađenja ili ako bi se slično dogodilo u bazenima, pojavili bi se radioaktivni izlivi i bili bi po količini materijala oko tri i po puta veći nego jedinica četiri černobilske elektrane. Ako bi se tako nešto desilo, sve zemlje u okolini bi imale radiolološke posledice", napomenuo je stručnjak iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Dodao je da je to najveća opasnost koja bi mogla da se desi u nuklearnim postrojenjima u Iranu.
"Bušer je nešto što je jako opasno, ako bi se oštetio, došlo bi do zračenja. Jedino što može da se proširi na okolne zemlje je zra katastrofa u Bušeru u nuklearnoj elektrani, sve ostalo kao posledicu može da ima lokalnu radijaciju", zaključio je nuklearni stručnjak.
Bivši načelnik uprave za odnose s javnošću Ministarstva odbrane Petar Bošković rekao je za Newsmax Balkans da Izrael ima jedan od najboljih svetskih PVO sistema, a to će pokazati i broj žrtava i broj razrušenih objekata.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da nema elemenata da napad SAD na Iran ohrabri druge sile da se umešaju u sukob. Direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović dodala je da Evropska unija ni na koji način nije bila uključena u napad.
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR
“Monaski kuvar” vodi vas na Cetinje. U najnovijoj epizodi kuvar sa Hilandara otkriva tajne sastojke monaške trpeze, dok nas iguman Pajsije vodi kroz bogatu istoriju Cetinjskog manastira - svetinje u kojoj se čuvaju mošti Svetog Petra i ruka Svetog Jovana Krstitelja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je na Bliskom istoku postignut mir za koji, kako je naveo, veruje da može večno da traje, ali da će Hamas morati da vrati tela preminulih talaca, među kojima su i dva Amerikanca, ili će protiv tog palestinskog pokreta biti preduzete akcije.
Aerodrom u glavnom gradu Litvanije Viljnusu ponovo je zatvoren zbog meteoroloških balona koji su ušli u njegov vazdušni prostor iz susedne Belorusije, saopštio je Nacionalni centar za upravljanje krizama te baltičke zemlje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sastati samo u slučaju da Putin pristane na mirovni sporazum u Ukrajini, piše Rojters.
Rastu tenzije na relaciji Vašington–Karakas. Američki predsednik Donald Tramp dao je zeleno svetlo CIA da sprovodi tajne akcije u Venecueli, a Pentagon šalje najveći nosač aviona "Džerald Ford" u taj region.
Levičarska nezavisna kandidatkinja Ketrin Konoli (68) ubedljivo je pobedila na predsedničkim izborima u Irskoj, a rezultat nakon prebrojanih dve trećine glasačkih listića pokazao je da je ona osvojila 64 odsto glasova.
Odluka bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa da privremeno zaustavi trgovinske pregovore izazvala je uzbunu u Kanadi, ali prema rečima profesora Noura Kadria sa Univerziteta u Otavi, dugoročni efekti na kanadsku ekonomiju biće ograničeni.
Regionalni direktor UNICEF za Bliski istok i Severnu Afriku Eduar Begbeder upozorio je na rastući rizik od gubitka cele generacije u opkoljenom i razorenom Pojasu Gaze, gde je obrazovni sistem u stanju "kolapsa" nakon dve godine rata.
U Japanu je zabeležena rekordna godina smrtonosnih napada medveda, a crni niz nastavio se i u petak, kada je u odvojenim incidentima jedna osoba stradala, a četiri su povređene.
Ukupno 52 fosila džinovskih pandi otkriveno je u pećini Šuanghe u jugozapadnoj kineskoj provinciji Guejdžou, što Šuanghe čini lokalitetom sa najvećim brojem takvih fosila na svetu, saopšteno je na konferenciji povodom 24. Međunarodne ekspedicije za istraživanje pećina.
Komentari (0)