Švajcarska planira da modernizuje oko 8.000 starih bunkera širom zemlje
Švajcarska vojska planira da modernizuje oko 8.000 starih ratnih bunkera širom zemlje, od kojih neki datiraju još iz 1886. godine, a pritom namerava da koristi inovativna i pristupačna rešenja.
Izvor: Tanjug
21.07.2025. 20:27
Foto: Envato
Bunkeri, koji su nekada štitili strateške tačke tokom Drugog svetskog i Hladnog rata, dugo su bili zapušteni, a mnogi su prodati civilima i pretvoreni u podrume za sir, galerije, hotele ili skladišta podataka, prenosi Juronjuz.
Zbog povećanih bezbednosnih izazova usled rata u Ukrajini, vojska je obustavila prodaju bunkera i planira da ih pretvori u moderne odbrambene centre uz minimalne troškove i osoblje.
Nemačka pravi popis bunkera koji bi mogli da posluže kao hitna skloništa za civile, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova. Ovaj potez dolazi u vreme rastućih napetosti između Zapada i Rusije.
Švajcarska se nalazi među deset zemalja na svetu koje se najbrže zagrevaju, a jun ove godine bio je drugi najtopliji mesec u ovoj zemlji otkako su 1864. godine počela merenja, pokazuju najnoviji podaci, prenose švajcarski mediji.
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Sve su izraženiji znaci da iranski vrhovni vođa Ali Hamnei više nije među živima, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video-obraćanju javnosti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iranu biti potrebno nekoliko godina da se oporavi od zajedničkog američko-izraelskog napada na tu zemlju, u telefonskom razgovoru sa novinarom izraelske televizije Channel 12.
Bilo je strašno, sve se treslo, krenulo je jutros, ali je sada sve mirno. Poslednji napad je bio u 18.36 sati po lokalnom vremenu, ispričala je za Newsmax Balkans Srpkinja Marija Rakić Todić koja živi u Abu Dabiju, opisujući gađanje Irana raketama na Ujedinjene Arapske Emirate.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Na zahtev Rusije i Kine biće održan hitan sastanak Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, saopštile su diplomate UN.
Italijanska finansijska policija zaplenila je skoro 350 kilograma marihuane u luci Čivitavekija, nakon što je presrela kamion koji je upravo iskrcan s broda iz Barselone.
Komentari (0)