Nemački AfD na udaru drugih stranaka: Poslat javni poziv da se partija zabrani
Nakon haosa u parlamentu u Erfurtu u istočnoj nemačkoj pokrajini Tiringiji, gde je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) postala najveća grupa u državnom parlamentu i to nakon izbora početkom septembra, pokrenuto je pitanje da se ova stranka zabrani.
AfD, koja je 2001. godine proglašena ekstremističkom, postala je meta zbog politike koju sprovodi, ali je ta situacija došla do vrhunca kada je glasno prozvana da ju je potrebno ugasiti.
Počela je ozibljna raspravlja se o tome kako politika ostalih stranaka da se nosi sa AfD u narednom periodu. Kancelarija za zaštitu ustava u Tiringiji, koja prati domaće ekstremističke pokrete u Nemačkoj, klasifikovala je stranku kao "desničarsku i ekstremističku".
Georg Majer, lider tiringijskih socijaldemokrata i još uvek vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, izjasnio se u za pokretanje postupka pred Saveznim ustavnim sudom za zabranu AfD.
Foto: AP/Markus Schreiber
"Današnji događaji u tiringijskom parlamentu pokazali su da AfD agresivno i borbeno preduzima akcije protiv parlamentarizma", rekao je on na društvenoj medijskoj platformi Iks, nekadašnem Tviteru, i dodao: "Mislim da to znači da su se stekli preduslovi za zabranu".
On je i ranije ove godine imao slične objave koje su bile upućene na račun AfD, rekavši: "Poslanici AfD ostaju da sede dok Berbel Bas dočekuje ukrajinskog ambasadora u Bundestagu. Ne može se jasnije izraziti gde se nalazi ova stranka".
Die AfD-Abgeordneten bleiben sitzen, als Bärbel Bas den ukrainischen Botschafter im Bundestag begrüßt. Deutlicher kann nicht zum Ausdruck gebracht werden, wo diese Partei steht.
— Georg_Maier (@GeorgMaier8) February 27, 2022
Član 21. nemačkog ustava - Osnovni zakon, kaže: "Stranke koje, zbog svojih ciljeva ili ponašanja svojih pristalica, nastoje da potkopaju ili ukinu osnovni demokratski poredak ili da ugroze postojanje Savezne Republike Nemačke, biće neustavan".
Na Saveznom ustavnom sudu je da odluči da li se politička partija može zabraniti.
Savezna vlada, Bundestag i Veće 16 saveznih država, Bundesrat, imaju pravo da podnesu peticiju.
Foto: AP/Jochen Krause
Poslednji pokušaj da se nekoj stranci zabrani postojanje dogodio se 2017. godine, kada je najviši nemački sud odbacio istorijski pokušaj da se zabrani krajnje desničarska Nacionalna demokratska partija (NPD) u zemlji.
Savezni ustavni sud presudio je da NPD nema potencijal da sruši demokratiju u Nemačkoj. U presudi po tom slučaju sud je ocenio da je bivši NPD zaista bio neustavan, ali i politički beznačajan.
Poređenja radi za razliku od NPD, AfD je dobro ustoličena politička snaga, ali kao i kod NPD nijedna druga partija do sada nije pokazala interesovanje da uđe u koaliciju sa AfD, tako da ona nema realnih izgleda da bude deo Vlade.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala AfD stranku, ali su rekli da u ovom trenutku ne žele da daju bilo kakve izjave povodom svih ovih dešavanja.
Politička partija SPD je našoj redakciji potvrdila da oni ne sprovode process raspuštanja AfD.
Foto: AP/Franka Bruns
"Da pojasnimo, poslanička grupa SPD u Bundestagu trenutno ne sprovodi proces raspuštanja ili zabrane AfD. Raspravu oko potencijalne zabrane pokrenule su i druge političke ličnosti, kao što je političar CDU, Marko Vandervic, koji je javno pozvao na takav korak. Za detaljnije informacije o ovome, preporučio bih da se direktno obratite gospodinu Vandervicu".
Član Bundestaga Marko Vandervic (član CDU) je počeo da vodi kampanju preko zajedničkih stranačkih linija za zajednički predlog da Bundestag glasa o zabrani.
U našu redakciju je stigao i odgovor administracije nemačkog Parlamenta u kome piše: "Neutralna - administracija Parlamenta ne može dati nikakav politički intervju ili izjavu, jer je poslanički sastav Bundestaga rezultat saveznih izbora".
Foto: AP/Markus Schreiber
Prema nemačkom zakonu, najmanje pet odsto poslanika moralo bi da podrži njihovu inicijativu. Marko Vandervic za medije tvrdi da je se postignut taj broj.
Politička stranka SPD, u izjavi za Newsmax Balkans, smatra da ako bi se zabrana ikada razmatrala, to bi dovelo do značajnih pomeranja na nemačkoj političkoj sceni, ali bi to zahtevalo pažljive pravne i demokratske procese kako bi se osiguralo da je u skladu sa ustavnim principima. Stoga, SPD smatra zabranu AfD-a kao krajnju meru, naveli su u saopštenju.
Svaka potencijalna zabrana ne bi bila odluka Bundestaga ili političkih partija, već bi bila sprovedena kroz pravni proces, koji uključuje nemački ustavni sud (Savezni ustavni sud), tako da bi procedura morala da prođe kroz ozbiljne pravne regulative kako bi se uopšte dovelo u pitanje političko delovanje AfD, a sa druge strane AfD klasifikacija "desničarskih ekstremista" ne garantuje zabranu.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
RAZUMNO ( R )
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Autor Boris Brezo kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogoliće događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Beogradu su nastavljene blokade pojedinih saobraćajnica, nakon što su studenti i građani i prethodnih dana blokirali ulice u više gradova u zemlji. Na više lokacija u Beogradu došlo je do incidenata i hapšenja.
Nastavljene su blokade ulica u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i drugim gradovima Srbije. U toku dana došlo je do privođenja studenata i srednjoškolaca na brojnim lokacijama u Beogradu.
U Kosjeriću je ponovljeno glasanje na jednom biračkom mestu na izborima za odbornike Skupštine opštine Kosjerić održanim 8. juna, a na kojem je presudom Višeg suda u Užicu poništeno glasanje. Prema prvim podacima, SNS je pobedio sa 197 osvojenih glasova, dok je opozicija osvojila 153.
Nakon vidovdanskog protesta, talas blokada usled nezadovoljstva zbog privođenja studenata prokomentarisali su sagovornici Newsmax Balkans. Pravnik Milan Antonijević ističe da u organizovanju blokada nedostaje odgovornosti, dok politikolog Nikola Parun smatra da pritisak ulice može dati rezultat.
Požar koji je izbio u ponedeljak na potezima Peskovi i Vinci, opština Veliko Gradište, lokalizovan je pola sata posle ponoći, dok borba sa vatrom u Požeženu i dalje traje.
Pentagon je izjavio da obaveštajne procene sugerišu da je iranski nuklearni program usled američkih napada prošlog meseca unazađen od jedne do dve godine.
Turski sud naložio je pritvor karikaturiste Dogana Pehlevana i još tri osobe do početka suđenja, nakon što je crtež koji je objavljen u njihovom satiričnom časopisu navodno uvredio proroka Muhameda, izjavio je ministar pravde Turske Jilmaz Tundž.
Najmanje četiri osobe, uključujući dva visoka zvaničnika vlade pakistanske provinciji Hajber Pahtunva, poginule su, a 11 je povređeno u snažnoj eksploziji bombe pored puta, saopštili su zvaničnici.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski oduzeo je državljanstvo te zemlje mitropolitu Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) koja je deo Moskovske patrijaršije Ruske pravoslavne crkve, saopštila je Služba bezbednosti Ukrajine (SBU).
Odluka Bele kuće da znatno smanji isporuke oružja Ukrajini produžiće rat i podstaći će Rusiju da nastavi sa napadima, umesto da krene ka miru, upozorilo je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Izraleski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da borba protiv Hamasa i njegovo uništenje, kao i istovremeno oslobađanje talaca nisu u suprotnosti, odnosno da se ne mora odustati od borbe sa njima kako bi se taoci oslobodili.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) zvanično je prestala sa radom, pošto je američki predsednik Donald Tramp postepeno ukidao programe zbog navodnog rasipništva.
Komentari (0)