Nemački AfD na udaru drugih stranaka: Poslat javni poziv da se partija zabrani
Nakon haosa u parlamentu u Erfurtu u istočnoj nemačkoj pokrajini Tiringiji, gde je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) postala najveća grupa u državnom parlamentu i to nakon izbora početkom septembra, pokrenuto je pitanje da se ova stranka zabrani.
AfD, koja je 2001. godine proglašena ekstremističkom, postala je meta zbog politike koju sprovodi, ali je ta situacija došla do vrhunca kada je glasno prozvana da ju je potrebno ugasiti.
Počela je ozibljna raspravlja se o tome kako politika ostalih stranaka da se nosi sa AfD u narednom periodu. Kancelarija za zaštitu ustava u Tiringiji, koja prati domaće ekstremističke pokrete u Nemačkoj, klasifikovala je stranku kao "desničarsku i ekstremističku".
Georg Majer, lider tiringijskih socijaldemokrata i još uvek vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, izjasnio se u za pokretanje postupka pred Saveznim ustavnim sudom za zabranu AfD.
Foto: AP/Markus Schreiber
"Današnji događaji u tiringijskom parlamentu pokazali su da AfD agresivno i borbeno preduzima akcije protiv parlamentarizma", rekao je on na društvenoj medijskoj platformi Iks, nekadašnem Tviteru, i dodao: "Mislim da to znači da su se stekli preduslovi za zabranu".
On je i ranije ove godine imao slične objave koje su bile upućene na račun AfD, rekavši: "Poslanici AfD ostaju da sede dok Berbel Bas dočekuje ukrajinskog ambasadora u Bundestagu. Ne može se jasnije izraziti gde se nalazi ova stranka".
Die AfD-Abgeordneten bleiben sitzen, als Bärbel Bas den ukrainischen Botschafter im Bundestag begrüßt. Deutlicher kann nicht zum Ausdruck gebracht werden, wo diese Partei steht.
— Georg_Maier (@GeorgMaier8) February 27, 2022
Član 21. nemačkog ustava - Osnovni zakon, kaže: "Stranke koje, zbog svojih ciljeva ili ponašanja svojih pristalica, nastoje da potkopaju ili ukinu osnovni demokratski poredak ili da ugroze postojanje Savezne Republike Nemačke, biće neustavan".
Na Saveznom ustavnom sudu je da odluči da li se politička partija može zabraniti.
Savezna vlada, Bundestag i Veće 16 saveznih država, Bundesrat, imaju pravo da podnesu peticiju.
Foto: AP/Jochen Krause
Poslednji pokušaj da se nekoj stranci zabrani postojanje dogodio se 2017. godine, kada je najviši nemački sud odbacio istorijski pokušaj da se zabrani krajnje desničarska Nacionalna demokratska partija (NPD) u zemlji.
Savezni ustavni sud presudio je da NPD nema potencijal da sruši demokratiju u Nemačkoj. U presudi po tom slučaju sud je ocenio da je bivši NPD zaista bio neustavan, ali i politički beznačajan.
Poređenja radi za razliku od NPD, AfD je dobro ustoličena politička snaga, ali kao i kod NPD nijedna druga partija do sada nije pokazala interesovanje da uđe u koaliciju sa AfD, tako da ona nema realnih izgleda da bude deo Vlade.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala AfD stranku, ali su rekli da u ovom trenutku ne žele da daju bilo kakve izjave povodom svih ovih dešavanja.
Politička partija SPD je našoj redakciji potvrdila da oni ne sprovode process raspuštanja AfD.
Foto: AP/Franka Bruns
"Da pojasnimo, poslanička grupa SPD u Bundestagu trenutno ne sprovodi proces raspuštanja ili zabrane AfD. Raspravu oko potencijalne zabrane pokrenule su i druge političke ličnosti, kao što je političar CDU, Marko Vandervic, koji je javno pozvao na takav korak. Za detaljnije informacije o ovome, preporučio bih da se direktno obratite gospodinu Vandervicu".
Član Bundestaga Marko Vandervic (član CDU) je počeo da vodi kampanju preko zajedničkih stranačkih linija za zajednički predlog da Bundestag glasa o zabrani.
U našu redakciju je stigao i odgovor administracije nemačkog Parlamenta u kome piše: "Neutralna - administracija Parlamenta ne može dati nikakav politički intervju ili izjavu, jer je poslanički sastav Bundestaga rezultat saveznih izbora".
Foto: AP/Markus Schreiber
Prema nemačkom zakonu, najmanje pet odsto poslanika moralo bi da podrži njihovu inicijativu. Marko Vandervic za medije tvrdi da je se postignut taj broj.
Politička stranka SPD, u izjavi za Newsmax Balkans, smatra da ako bi se zabrana ikada razmatrala, to bi dovelo do značajnih pomeranja na nemačkoj političkoj sceni, ali bi to zahtevalo pažljive pravne i demokratske procese kako bi se osiguralo da je u skladu sa ustavnim principima. Stoga, SPD smatra zabranu AfD-a kao krajnju meru, naveli su u saopštenju.
Svaka potencijalna zabrana ne bi bila odluka Bundestaga ili političkih partija, već bi bila sprovedena kroz pravni proces, koji uključuje nemački ustavni sud (Savezni ustavni sud), tako da bi procedura morala da prođe kroz ozbiljne pravne regulative kako bi se uopšte dovelo u pitanje političko delovanje AfD, a sa druge strane AfD klasifikacija "desničarskih ekstremista" ne garantuje zabranu.
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu? Odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz Novog Trećeg Puta. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, sitauacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana. Za Stav dana govore glavna i odgovorna urednica egencije Sputnjik Ljubinka Miličić i dr Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Predstavnici svih direktorata Evropske komisije i ministri zemalja Zapadnog Balkana potvrdili su na sastanku sa prevoznicima da je rešavanje problema profesionalnih vozača u drumskom saobraćaju hitno.
Šezdesettrogodišnja žena u nemačkom gradu Šved satima je blokirala liniju za hitne slučajeve, uputivši oko 200 poziva na broj 110, pri čemu je svaki put spuštala slušalicu bez izgovorene reči.
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, situacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana.
Ukrajina se saglasila sa zapadnim partnerima da će svako uporno kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre od strane Rusije pokrenuti koordinisani vojni odgovor Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, objavio je list Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
U toku je ozbiljna politička kriza u Vašingtonu. U glavnoj ulozi je republikanski senator iz Južne Karoline Lindzi Grejm. On je zapretio da će blokirati ključni paket finansiranja savezne vlade, što bi moglo dovede do njenog delimičnog zatvaranja.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da su, na osnovu informacija koje je objavilo američko ministarstvo pravde, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin i, kako je naveo, jedan lažni autor po imenu Majkl Volf, skovali zaveru kako bi naštetili njemu i obavljanju funkcije predsednika.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, navodeći da je postignut trgovinski sporazum između dve zemlje kao i da je Indija pristala da prestane sa kupovinom ruske nafte.
Oči svetskih lidera i analitičara uprte su ovih dana u Iran i Teheran, a izvesno je da Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja. Analitičar iz organizacije Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta, gostujući u emisiji "Sinteza" uveren je da su šanse da dođe do oružanog sukoba u Iranu iznad 90 odsto.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna na konkretne korake i da smatra da je moguće postići pravedan i trajni mir.
Komentari (0)