Kira Rudik: "Ništa od kapitulacije ili parčanja ukrajinske teritorije po ruskom principu"
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans, poslanica u ukrajinskom parlamentu i liderka opozicione stranke Holos, Kira Rudik, otvoreno je govorila o izazovima pred kojima stoji Ukrajina usred pregovora o mirovnom planu posredovanom od strane administracije predsednika Donalda Trampa.
Sa skoro četiri godine rata iza sebe, Rudik je istakla otpornost ukrajinskog naroda, potencijalne alternative NATO članstvu i ključnu ulogu javnog poverenja u implementaciji bilo kakvog sporazuma.
"Preživeli smo. To je čudo", rekla je Rudik, naglašavajući da je to zahvaljujući hrabrosti vojnika i civila koji štite zemlju.
Intervju iz Kijeva usred pojačanih bezbednosnih mjera, dolazi u trenutku kada se pregovori o planu za mir približavaju ključnim fazama. Prema izvorima iz Bijele kuće, plan uključuje teške teritorijalne ustupke, uključujući Krim i dijelove Donbasa, što je izazvalo žestoke reakcije u Evropi i Ukrajini. Američki izaslanik Steve Witkoff trebalo bi da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razmatra posjetu SAD-u za finalizaciju.
Rudik, koja je aktivno zagovarala podršku Ukrajini u medijima poput CNN-a, BBC-ja, i FOX News-a, poručuje da Kijev ostaje zahvalan Trampu za angažman, ali insistira na dostojanstvenom rješenju.
Jedan od centralnih tema razgovora bio je pitanje NATO članstva, koje plan navodno odlaže na neodređeno. "Ako se Ukrajina ne bude pridruživala NATO-u u doglednom periodu, Ukrajina može sklopiti bezbednosne sporazume sa pojedinačnim državama, obećavajući im zaštitu na različitim nivoima", objasnila je Rudik. Ona je podsjetila da Ukrajina trenutno poseduje "najjaču vojsku u Evropi" i "najnapredniju tehnološku osnovu za odbranu među svim našim partnerima". "Spremni smo da to podijelimo i radimo sa svim našim partnerima kako bismo ih učinili jačim", dodala je, sugerišući bilateralne aranžmane sa zemljama poput SAD-a, Njemačke i Poljske kao most ka stabilnosti.
Rudik je također istakla prednosti punog NATO članstva: "Članstvo u NATO-u je poželjno jer pokazuje sveobuhvatni sporazum koji pokazuje stabilnost, pokazuje snagu saveza, i ponovo, daje svima nama, ne samo Ukrajini, pravu sigurnost." Međutim, ona vidi fleksibilne alternative: "Vidim da postoje načini na koje Ukrajina može sarađivati po ovom pitanju sa evropskim državama."
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Najveći izazov, prema Rudik, leži u implementaciji plana sa "teškim teritorijalnim bezbednosnim ustupcima". Kako održati političko jedinstvo i javno poverenje usred potencijalno nepopularnih odluka? "To je veoma teška tema jer prije nego što vidimo plan pred sobom, ne znamo da li možemo da ga ratifikujemo u Parlamentu ili da li možemo da krenemo napred i otvorimo ga za volju ljudi", priznala je. Ona insistira da "prekid vatre mora prvo stupiti na snagu", a zatim bi referendum ili parlamentarna debata mogla testirati podršku. Kao primjer, navela je sporazum o rijetkim mineralima iz 2024. godine: "Na samom početku, to nije bilo nešto što je Ukrajina mogla da podrži. Međutim, nakon nekoliko rundi pregovora, postalo je prihvatljivo i zapravo veoma dobar dogovor i za Ukrajinu i za SAD. Ratifikovan je u ukrajinskom parlamentu i glasala sam za njega."
Rudik je upozorila da ukrajinski narod neće prihvatiti loš dogovor: "Svako ko pokušava da nametne loš dogovor Ukrajini treba da ima na umu da nismo Rusija. Ukrajinski narod ima glas i nisu uplašeni da podignu svoj glas ako je to neophodno." Ona je podsjetila na proteste protiv napada na Biro za suzbijanje korupcije 2022. godine, koji su se dogodili uprkos ratnom stanju: "Čak i tokom ratnog stanja ne želimo da jednostavno prihvatimo tako nešto jer zatvara naš put ka Evropskoj uniji."
Printscreen: Newsmax Balkans
Gledajući u budućnost, na pragu četvrte godišnjice pune invazije, Rudik je emotivno opisala viziju mira: "Nadam se da će u nekom trenutku doći mir. I u nekom trenutku, biće mogućnosti na ličnom nivou da se dobro naspavamo kod kuće bez pretnje da nas ruski napadi probude i bez pretnje da nas ruska raketa ili dron ubiju dok ležimo u svojim krevetima." Ona predviđa "ogroman put pred sobom" – obnova privrede, povratak izbjeglicq i rad sa vojskom. "Morat ćemo da radimo deset puta više nego što sada radimo. Ali na isti način kao što sam vjerovala u našu zemlju 2019., kada sam izabrana, 2022. kada su bili najtamniji trenuci, i upravo sada, kada je situacija zaista nejasna, nadam se da će me isto vjerovanje voditi naprijed uz pomoć ukrajinskog naroda."
Poruka Kire Rudik dolazi u trenutku kada ruski zvaničnici, prema izvorima, insistiraju na brzom prekidu vatre, ali sa upozorenjima da će inače "front početi da se urušava". Sa G7 partnerima koji i dalje pružaju ključnu podršku, Ukrajina stoji na raskršću, između ustupaka i očuvanja suvereniteta.
Ovaj intervju za Newsmax Balkans podsjeća da, uprkos pritiscima, ukrajinski glas ostaje snažan. Kao što Rudik kaže: "Ako je to dobar dogovor, dobit će podršku. Ako je loš, možda predsjednik ne bi trebalo da pristane na njega."
Cijeli intervju pogledajte u emisiji Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Da li smo potcenili ulogu ličnog pratioca? Zašto je ova uloga neprocenjiva za dete, roditelja, ali i celo društvo? Koja deca i na koji način ostvaruju pravo na ličnog pratioca i ko se sve može ostvariti u ovoj ulozi punoj izazova? Za emisiju “Tražim reč” govore dugogodišnji lični pratilac i defektolog Anđelka Kaljević, direktor i osnivač HO “Dečje srce” Goran Rojević, otac Sofije Markuljević, devojčice koja će uskoro dobiti svog prvog ličnog pratioca, Stefan Markuljević, narodna poslanica na čiji predlog je u Boru usvojena inicijativa “roditelj-negovatelj” Irena Živković, kao i predstavnici nadležnih ustanova i porodica koje su svakodnevno u kontaktu sa ličnim pratiocima.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
Sjedinjene Američke Države moraju da poseduju Grenland kako bi sprečile Rusiju ili Kinu da ga okupiraju u budućnosti, rekao je američki predsednik Donald Tramp i dodao da će "uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo im se to ili ne".
Komitet za nadzor i reformu vlade američkog Predstavničkog doma najavio je da će bivšeg predsednika Bila Klintona i njegovu suprugu, bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton optužiti za nepoštovanje Kongresa ako se ne pojave na svedočenjima u okviru istrage o Džefriju Epstinu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate situaciju sa protestima u Iranu, kao i da će SAD "snažno udariti" ukoliko vlasti te zemlje počnu da ubijaju učesnike protesta.
Lavina smeća i otpada srušila se na deponiju u selu Binaliv u gradu Sebu, na Filipinima, pri čemu je poginula jedna osoba, desetine povređeno, a 38 ljudi je nestalo
Sjedinjene Američke Države će preraditi i prodati do 50 miliona barela venecuelanske sirove nafte u skladu sa novim sporazumom sa tom zemljom nakon svrgavanja predsednika Nikolasa Madura, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.
Ruski zvaničnici su saopštil da je upotrebljena balistička raketa "orešnik" tokom napada na Ukrajinu, u kojem su samo u glavnom gradu poginule četiri osobe, a 25 povređeno. To je tek drugi put da Moskva koristi ovo oružje, pošto je njom prvi put napala Dnjepar 2024. godine.
Teheranski tužilac Ali Salehi poručio je danas demonstrantima u Iranu da će oni učesnici nereda koji oštete javnu i državnu imovinu i sukobe se sa iranskim snagama reda i bezbednosti "suočavaju sa smrtnom kaznom".
Opozicioni lider i sin poslednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi (65), čije ime skandiraju učesnici antivladinih protesta u Iranu, trebalo je da nasledi iranski Paunov tron, ali je 1979. godine proteran iz zemlje.
Švajcarske vlasti odredile su pritvor Žaku Moretiju, suvlasniku bara "Konstelasion" u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći poginulo 40, a povređeno 116 osoba.
Komentari (0)