Kira Rudik: "Ništa od kapitulacije ili parčanja ukrajinske teritorije po ruskom principu"
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans, poslanica u ukrajinskom parlamentu i liderka opozicione stranke Holos, Kira Rudik, otvoreno je govorila o izazovima pred kojima stoji Ukrajina usred pregovora o mirovnom planu posredovanom od strane administracije predsednika Donalda Trampa.
Sa skoro četiri godine rata iza sebe, Rudik je istakla otpornost ukrajinskog naroda, potencijalne alternative NATO članstvu i ključnu ulogu javnog poverenja u implementaciji bilo kakvog sporazuma.
"Preživeli smo. To je čudo", rekla je Rudik, naglašavajući da je to zahvaljujući hrabrosti vojnika i civila koji štite zemlju.
Intervju iz Kijeva usred pojačanih bezbednosnih mjera, dolazi u trenutku kada se pregovori o planu za mir približavaju ključnim fazama. Prema izvorima iz Bijele kuće, plan uključuje teške teritorijalne ustupke, uključujući Krim i dijelove Donbasa, što je izazvalo žestoke reakcije u Evropi i Ukrajini. Američki izaslanik Steve Witkoff trebalo bi da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razmatra posjetu SAD-u za finalizaciju.
Rudik, koja je aktivno zagovarala podršku Ukrajini u medijima poput CNN-a, BBC-ja, i FOX News-a, poručuje da Kijev ostaje zahvalan Trampu za angažman, ali insistira na dostojanstvenom rješenju.
Jedan od centralnih tema razgovora bio je pitanje NATO članstva, koje plan navodno odlaže na neodređeno. "Ako se Ukrajina ne bude pridruživala NATO-u u doglednom periodu, Ukrajina može sklopiti bezbednosne sporazume sa pojedinačnim državama, obećavajući im zaštitu na različitim nivoima", objasnila je Rudik. Ona je podsjetila da Ukrajina trenutno poseduje "najjaču vojsku u Evropi" i "najnapredniju tehnološku osnovu za odbranu među svim našim partnerima". "Spremni smo da to podijelimo i radimo sa svim našim partnerima kako bismo ih učinili jačim", dodala je, sugerišući bilateralne aranžmane sa zemljama poput SAD-a, Njemačke i Poljske kao most ka stabilnosti.
Rudik je također istakla prednosti punog NATO članstva: "Članstvo u NATO-u je poželjno jer pokazuje sveobuhvatni sporazum koji pokazuje stabilnost, pokazuje snagu saveza, i ponovo, daje svima nama, ne samo Ukrajini, pravu sigurnost." Međutim, ona vidi fleksibilne alternative: "Vidim da postoje načini na koje Ukrajina može sarađivati po ovom pitanju sa evropskim državama."
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Najveći izazov, prema Rudik, leži u implementaciji plana sa "teškim teritorijalnim bezbednosnim ustupcima". Kako održati političko jedinstvo i javno poverenje usred potencijalno nepopularnih odluka? "To je veoma teška tema jer prije nego što vidimo plan pred sobom, ne znamo da li možemo da ga ratifikujemo u Parlamentu ili da li možemo da krenemo napred i otvorimo ga za volju ljudi", priznala je. Ona insistira da "prekid vatre mora prvo stupiti na snagu", a zatim bi referendum ili parlamentarna debata mogla testirati podršku. Kao primjer, navela je sporazum o rijetkim mineralima iz 2024. godine: "Na samom početku, to nije bilo nešto što je Ukrajina mogla da podrži. Međutim, nakon nekoliko rundi pregovora, postalo je prihvatljivo i zapravo veoma dobar dogovor i za Ukrajinu i za SAD. Ratifikovan je u ukrajinskom parlamentu i glasala sam za njega."
Rudik je upozorila da ukrajinski narod neće prihvatiti loš dogovor: "Svako ko pokušava da nametne loš dogovor Ukrajini treba da ima na umu da nismo Rusija. Ukrajinski narod ima glas i nisu uplašeni da podignu svoj glas ako je to neophodno." Ona je podsjetila na proteste protiv napada na Biro za suzbijanje korupcije 2022. godine, koji su se dogodili uprkos ratnom stanju: "Čak i tokom ratnog stanja ne želimo da jednostavno prihvatimo tako nešto jer zatvara naš put ka Evropskoj uniji."
Printscreen: Newsmax Balkans
Gledajući u budućnost, na pragu četvrte godišnjice pune invazije, Rudik je emotivno opisala viziju mira: "Nadam se da će u nekom trenutku doći mir. I u nekom trenutku, biće mogućnosti na ličnom nivou da se dobro naspavamo kod kuće bez pretnje da nas ruski napadi probude i bez pretnje da nas ruska raketa ili dron ubiju dok ležimo u svojim krevetima." Ona predviđa "ogroman put pred sobom" – obnova privrede, povratak izbjeglicq i rad sa vojskom. "Morat ćemo da radimo deset puta više nego što sada radimo. Ali na isti način kao što sam vjerovala u našu zemlju 2019., kada sam izabrana, 2022. kada su bili najtamniji trenuci, i upravo sada, kada je situacija zaista nejasna, nadam se da će me isto vjerovanje voditi naprijed uz pomoć ukrajinskog naroda."
Poruka Kire Rudik dolazi u trenutku kada ruski zvaničnici, prema izvorima, insistiraju na brzom prekidu vatre, ali sa upozorenjima da će inače "front početi da se urušava". Sa G7 partnerima koji i dalje pružaju ključnu podršku, Ukrajina stoji na raskršću, između ustupaka i očuvanja suvereniteta.
Ovaj intervju za Newsmax Balkans podsjeća da, uprkos pritiscima, ukrajinski glas ostaje snažan. Kao što Rudik kaže: "Ako je to dobar dogovor, dobit će podršku. Ako je loš, možda predsjednik ne bi trebalo da pristane na njega."
Cijeli intervju pogledajte u emisiji Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Komentari (0)