Kira Rudik: "Ništa od kapitulacije ili parčanja ukrajinske teritorije po ruskom principu"
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans, poslanica u ukrajinskom parlamentu i liderka opozicione stranke Holos, Kira Rudik, otvoreno je govorila o izazovima pred kojima stoji Ukrajina usred pregovora o mirovnom planu posredovanom od strane administracije predsednika Donalda Trampa.
Sa skoro četiri godine rata iza sebe, Rudik je istakla otpornost ukrajinskog naroda, potencijalne alternative NATO članstvu i ključnu ulogu javnog poverenja u implementaciji bilo kakvog sporazuma.
"Preživeli smo. To je čudo", rekla je Rudik, naglašavajući da je to zahvaljujući hrabrosti vojnika i civila koji štite zemlju.
Intervju iz Kijeva usred pojačanih bezbednosnih mjera, dolazi u trenutku kada se pregovori o planu za mir približavaju ključnim fazama. Prema izvorima iz Bijele kuće, plan uključuje teške teritorijalne ustupke, uključujući Krim i dijelove Donbasa, što je izazvalo žestoke reakcije u Evropi i Ukrajini. Američki izaslanik Steve Witkoff trebalo bi da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razmatra posjetu SAD-u za finalizaciju.
Rudik, koja je aktivno zagovarala podršku Ukrajini u medijima poput CNN-a, BBC-ja, i FOX News-a, poručuje da Kijev ostaje zahvalan Trampu za angažman, ali insistira na dostojanstvenom rješenju.
Jedan od centralnih tema razgovora bio je pitanje NATO članstva, koje plan navodno odlaže na neodređeno. "Ako se Ukrajina ne bude pridruživala NATO-u u doglednom periodu, Ukrajina može sklopiti bezbednosne sporazume sa pojedinačnim državama, obećavajući im zaštitu na različitim nivoima", objasnila je Rudik. Ona je podsjetila da Ukrajina trenutno poseduje "najjaču vojsku u Evropi" i "najnapredniju tehnološku osnovu za odbranu među svim našim partnerima". "Spremni smo da to podijelimo i radimo sa svim našim partnerima kako bismo ih učinili jačim", dodala je, sugerišući bilateralne aranžmane sa zemljama poput SAD-a, Njemačke i Poljske kao most ka stabilnosti.
Rudik je također istakla prednosti punog NATO članstva: "Članstvo u NATO-u je poželjno jer pokazuje sveobuhvatni sporazum koji pokazuje stabilnost, pokazuje snagu saveza, i ponovo, daje svima nama, ne samo Ukrajini, pravu sigurnost." Međutim, ona vidi fleksibilne alternative: "Vidim da postoje načini na koje Ukrajina može sarađivati po ovom pitanju sa evropskim državama."
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Najveći izazov, prema Rudik, leži u implementaciji plana sa "teškim teritorijalnim bezbednosnim ustupcima". Kako održati političko jedinstvo i javno poverenje usred potencijalno nepopularnih odluka? "To je veoma teška tema jer prije nego što vidimo plan pred sobom, ne znamo da li možemo da ga ratifikujemo u Parlamentu ili da li možemo da krenemo napred i otvorimo ga za volju ljudi", priznala je. Ona insistira da "prekid vatre mora prvo stupiti na snagu", a zatim bi referendum ili parlamentarna debata mogla testirati podršku. Kao primjer, navela je sporazum o rijetkim mineralima iz 2024. godine: "Na samom početku, to nije bilo nešto što je Ukrajina mogla da podrži. Međutim, nakon nekoliko rundi pregovora, postalo je prihvatljivo i zapravo veoma dobar dogovor i za Ukrajinu i za SAD. Ratifikovan je u ukrajinskom parlamentu i glasala sam za njega."
Rudik je upozorila da ukrajinski narod neće prihvatiti loš dogovor: "Svako ko pokušava da nametne loš dogovor Ukrajini treba da ima na umu da nismo Rusija. Ukrajinski narod ima glas i nisu uplašeni da podignu svoj glas ako je to neophodno." Ona je podsjetila na proteste protiv napada na Biro za suzbijanje korupcije 2022. godine, koji su se dogodili uprkos ratnom stanju: "Čak i tokom ratnog stanja ne želimo da jednostavno prihvatimo tako nešto jer zatvara naš put ka Evropskoj uniji."
Printscreen: Newsmax Balkans
Gledajući u budućnost, na pragu četvrte godišnjice pune invazije, Rudik je emotivno opisala viziju mira: "Nadam se da će u nekom trenutku doći mir. I u nekom trenutku, biće mogućnosti na ličnom nivou da se dobro naspavamo kod kuće bez pretnje da nas ruski napadi probude i bez pretnje da nas ruska raketa ili dron ubiju dok ležimo u svojim krevetima." Ona predviđa "ogroman put pred sobom" – obnova privrede, povratak izbjeglicq i rad sa vojskom. "Morat ćemo da radimo deset puta više nego što sada radimo. Ali na isti način kao što sam vjerovala u našu zemlju 2019., kada sam izabrana, 2022. kada su bili najtamniji trenuci, i upravo sada, kada je situacija zaista nejasna, nadam se da će me isto vjerovanje voditi naprijed uz pomoć ukrajinskog naroda."
Poruka Kire Rudik dolazi u trenutku kada ruski zvaničnici, prema izvorima, insistiraju na brzom prekidu vatre, ali sa upozorenjima da će inače "front početi da se urušava". Sa G7 partnerima koji i dalje pružaju ključnu podršku, Ukrajina stoji na raskršću, između ustupaka i očuvanja suvereniteta.
Ovaj intervju za Newsmax Balkans podsjeća da, uprkos pritiscima, ukrajinski glas ostaje snažan. Kao što Rudik kaže: "Ako je to dobar dogovor, dobit će podršku. Ako je loš, možda predsjednik ne bi trebalo da pristane na njega."
Cijeli intervju pogledajte u emisiji Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Berlinu Milovana Božinovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Održana treća runda ženevskih pregovora između SAD-a i Irina. Da li je blizu diplomatsko rešenje ili novi sukob na Bliskom Istoku? Šta će sve pokazati lokalni izbori i da li će oni biti veći test za vlast ili za opoziciju? Gosti emisije biće Ivan Bošnjak i Naim Leo Beširi Održano ročište u ponovljenom postupku protiv roditelja ubice iz Ribnikara. Kako je izgledao jučerašnji dan u sudnici?
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Citizens of Serbia, North Macedonia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia, who were evacuated from Israel, arrived in Belgrade around two o’clock after midnight on a special Air Serbia flight from Sharm El Sheikh, organized by the Government of Serbia and the Ministry of Foreign Affairs.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da ruskim državljanima savetuje da se uzdrže od putovanja u, kako se navodi, "srpsku autonomnu oblast Kosovo", s obzirom na visok bezbednosni rizik.
Jačanje neprijateljstava širom Bliskog istoka dovelo je do značajnih migracija stanovništva, primoravši preko 330.000 ljudi na prisilno raseljavanje, uglavnom unutar sopstvenih zemalja, saopštila je Agencija UN za izbeglice (UNHCR).
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je trenutna situacija na Bliskom Istoku direktna posledica erozije međunarodnog prava, za šta je optužila velike sile koje deluju jednostrano.
Rat u Ukrajini bio je izgovor za širenje panične atmosfere koja je zavladala Evropom. Nemačka je napravila ozbiljan zaokret u spoljnoj politici i napustila tradiciju kakvu pamtimo iz kraja šezdesetih, pa sve do devedesetih godina prošlog veka, rekao je u Sintezi diplomata Milovan Božinović.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da nije zabrinut zbog pretnji smrću koje mu je, kako tvrdi, uputio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Orbana je prethodno Zelenski nazvao 'određenom osobom' čiju će adresu dati oružanim snagama ako nastavi da opstruiše zajam EU Ukrajini.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će ministarka unutrašnje bezbednosti SAD Kristi Noem podneti ostavku krajem meseca nakon nešto više od godinu dana na funkcij.
Oko 20.000 pomoraca i 15.000 putnika zarobljeno je u Persijskom zalivu zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, saopštila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana posle ubistva ajatolaha Alija Hamneija, ocenjujući da je njegov sin Modžtaba Hamnei, koji se pominje kao glavni naslednik, "neprihvatljiv" za Vašington.
Vojni transportni avion srušio se odmah nakon poletanja sa vojne baze Bufarik, nedaleko od Alžira i tom prilikom su poginula dva člana posade, dok su četiri osobe povređene, saopštilo je alžirsko Ministarstvo odbrane.
Komentari (0)