Kira Rudik: "Ništa od kapitulacije ili parčanja ukrajinske teritorije po ruskom principu"
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans, poslanica u ukrajinskom parlamentu i liderka opozicione stranke Holos, Kira Rudik, otvoreno je govorila o izazovima pred kojima stoji Ukrajina usred pregovora o mirovnom planu posredovanom od strane administracije predsednika Donalda Trampa.
Sa skoro četiri godine rata iza sebe, Rudik je istakla otpornost ukrajinskog naroda, potencijalne alternative NATO članstvu i ključnu ulogu javnog poverenja u implementaciji bilo kakvog sporazuma.
"Preživeli smo. To je čudo", rekla je Rudik, naglašavajući da je to zahvaljujući hrabrosti vojnika i civila koji štite zemlju.
Intervju iz Kijeva usred pojačanih bezbednosnih mjera, dolazi u trenutku kada se pregovori o planu za mir približavaju ključnim fazama. Prema izvorima iz Bijele kuće, plan uključuje teške teritorijalne ustupke, uključujući Krim i dijelove Donbasa, što je izazvalo žestoke reakcije u Evropi i Ukrajini. Američki izaslanik Steve Witkoff trebalo bi da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razmatra posjetu SAD-u za finalizaciju.
Rudik, koja je aktivno zagovarala podršku Ukrajini u medijima poput CNN-a, BBC-ja, i FOX News-a, poručuje da Kijev ostaje zahvalan Trampu za angažman, ali insistira na dostojanstvenom rješenju.
Jedan od centralnih tema razgovora bio je pitanje NATO članstva, koje plan navodno odlaže na neodređeno. "Ako se Ukrajina ne bude pridruživala NATO-u u doglednom periodu, Ukrajina može sklopiti bezbednosne sporazume sa pojedinačnim državama, obećavajući im zaštitu na različitim nivoima", objasnila je Rudik. Ona je podsjetila da Ukrajina trenutno poseduje "najjaču vojsku u Evropi" i "najnapredniju tehnološku osnovu za odbranu među svim našim partnerima". "Spremni smo da to podijelimo i radimo sa svim našim partnerima kako bismo ih učinili jačim", dodala je, sugerišući bilateralne aranžmane sa zemljama poput SAD-a, Njemačke i Poljske kao most ka stabilnosti.
Rudik je također istakla prednosti punog NATO članstva: "Članstvo u NATO-u je poželjno jer pokazuje sveobuhvatni sporazum koji pokazuje stabilnost, pokazuje snagu saveza, i ponovo, daje svima nama, ne samo Ukrajini, pravu sigurnost." Međutim, ona vidi fleksibilne alternative: "Vidim da postoje načini na koje Ukrajina može sarađivati po ovom pitanju sa evropskim državama."
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Najveći izazov, prema Rudik, leži u implementaciji plana sa "teškim teritorijalnim bezbednosnim ustupcima". Kako održati političko jedinstvo i javno poverenje usred potencijalno nepopularnih odluka? "To je veoma teška tema jer prije nego što vidimo plan pred sobom, ne znamo da li možemo da ga ratifikujemo u Parlamentu ili da li možemo da krenemo napred i otvorimo ga za volju ljudi", priznala je. Ona insistira da "prekid vatre mora prvo stupiti na snagu", a zatim bi referendum ili parlamentarna debata mogla testirati podršku. Kao primjer, navela je sporazum o rijetkim mineralima iz 2024. godine: "Na samom početku, to nije bilo nešto što je Ukrajina mogla da podrži. Međutim, nakon nekoliko rundi pregovora, postalo je prihvatljivo i zapravo veoma dobar dogovor i za Ukrajinu i za SAD. Ratifikovan je u ukrajinskom parlamentu i glasala sam za njega."
Rudik je upozorila da ukrajinski narod neće prihvatiti loš dogovor: "Svako ko pokušava da nametne loš dogovor Ukrajini treba da ima na umu da nismo Rusija. Ukrajinski narod ima glas i nisu uplašeni da podignu svoj glas ako je to neophodno." Ona je podsjetila na proteste protiv napada na Biro za suzbijanje korupcije 2022. godine, koji su se dogodili uprkos ratnom stanju: "Čak i tokom ratnog stanja ne želimo da jednostavno prihvatimo tako nešto jer zatvara naš put ka Evropskoj uniji."
Printscreen: Newsmax Balkans
Gledajući u budućnost, na pragu četvrte godišnjice pune invazije, Rudik je emotivno opisala viziju mira: "Nadam se da će u nekom trenutku doći mir. I u nekom trenutku, biće mogućnosti na ličnom nivou da se dobro naspavamo kod kuće bez pretnje da nas ruski napadi probude i bez pretnje da nas ruska raketa ili dron ubiju dok ležimo u svojim krevetima." Ona predviđa "ogroman put pred sobom" – obnova privrede, povratak izbjeglicq i rad sa vojskom. "Morat ćemo da radimo deset puta više nego što sada radimo. Ali na isti način kao što sam vjerovala u našu zemlju 2019., kada sam izabrana, 2022. kada su bili najtamniji trenuci, i upravo sada, kada je situacija zaista nejasna, nadam se da će me isto vjerovanje voditi naprijed uz pomoć ukrajinskog naroda."
Poruka Kire Rudik dolazi u trenutku kada ruski zvaničnici, prema izvorima, insistiraju na brzom prekidu vatre, ali sa upozorenjima da će inače "front početi da se urušava". Sa G7 partnerima koji i dalje pružaju ključnu podršku, Ukrajina stoji na raskršću, između ustupaka i očuvanja suvereniteta.
Ovaj intervju za Newsmax Balkans podsjeća da, uprkos pritiscima, ukrajinski glas ostaje snažan. Kao što Rudik kaže: "Ako je to dobar dogovor, dobit će podršku. Ako je loš, možda predsjednik ne bi trebalo da pristane na njega."
Cijeli intervju pogledajte u emisiji Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Da li su glasniji uspešniji i da li agresivnost u javnom nastupu vodi ka uspehu? Može li govor tela reći više nego što želimo? Da li je i zašto nestala kultura govora u medijima? Kako su društvene mreže postale ogledalo naše komunikacije? Za emisiju “Tražim reč” govore novinar i urednik informativnog programa TV Newsmax Balkans Stanko Pevac, direktor Centra za javni govor Radovan Perović i trener komunikacionih veština Marko Burazor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je transatlantsko partnerstvo trajno narušeno i da li svedočimo fazi erozije američkih bezbednosnih garancija? Odgovore tražimo od direktorke Centra za spoljnu politiku Aleksandre Joksimović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Francuska vlada je upravo predstavila Nacionalnu strategiju sajber bezbednosti za period do 2030. godine. Ova strategija će definisati odgovor zvaničnog Pariza na sve veće globalne digitalne pretnje i rastući broj sajber napada usmerenih ka institucijama, privredi i građanima.
U Moskvi je zabeležena visina snega od 61 centimetra, a u centru prestonice, u Balčugu, visina snega iznosi 69 centimetara, čime je oboren rekord snežnih nanosa postavljen pre 32 godine u prestonici Rusije.
Najmanje 85 ljudi nastradalo je u Sjedinjenim Američkim Državama, od Teksasa do Nju Džerzija, od posledica snežne oluje i niskih temperatura koje su se spuštale do 40 stepeni ispod nule, saopštili su američki zvaničnici.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija prihvatila da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara u skladu sa molbom američkog predsednika Donalda Trampa.
Sve izraženija erozija američkih bezbednosnih garancija zaokuplja pažnju međunarodne javnosti, a direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović kazala je u emisiji "Sinteza" da je Evropa konačno odlučila da se konfrontira američkom lideru Donaldu Trampu i da uzme stvar u svoje ruke.
Generalštab Oružanih snaga Irana upozorio je da će odluka Evropske unije (EU) da Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasi terorističkom organizacijom direktno uticati na evropske donosioce odluka.
Britanac Džon Erik Spajbi (80), dobitnik lutrije od oko 2,8 miliona evra, osuđen je na više od 16 godina zatvora jer je pomogao pri osnivanju narko-kartela, odnosno pokretanju narko-biznisa sa industrijskom proizvodnjom falsifikovanih anksiolitika.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom susreta sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu jedna od tema razgovora bilo proširenju Evropske unije i da je ocenio da Brisel, po njegovom mišljenju, postupa nepravedno prema Srbiji u ovoj oblasti.
Evropska komisija otpustila je jednog od svojih visokih zvaničnika, Estonca Henrika Hololeija, nakon što je internom istragom utvrđeno da je kriv za kršenje pravila o sukobu interesa, transparentnosti, prihvatanju poklona i objavljivanju dokumenata.
Komentari (0)