"Skeniranje" poruka u cilju sprečavanja dečije pornografije: Opasna igra kao mera prevencije
Da li će platforme za razmenu poruka poput Vajbera ili Signala ubuduće morati da "skeniraju" naše poruke kako bi suzbili širenje dečije pornografije? Borci za zaštitu privatnosti kažu da je to opasno.
Izvor: DW |
07.10.2024. 22:17
Foto: Envato
Mogu li dobronamerne inicijative za borbu protiv zlostavljanja dece da budu presedan u Evropskoj uniji?
To je pitanje koje se nalazi u središtu žustre rasprave o nacrtu zakona, koji bi mogao da bude usvojen tokom sastanka ministara EU u četvrtak, piše DW.
Zakon bi zahtevao od platformi kao što su WhatsApp, iMessage ili Signal da, zbog materijala koji potencijalno sadrži seksualno zlostavljanje dece, automatski skeniraju poruke poslate unutar EU. To bi podrazumevalo i da se sumnjivi sadržaj prijavljuju nadležnim organima.
Pristalice zakona tvrde da je on hitno potreban zbog porasta sadržaja vezanog za zlostavljanje dece i da je neophodan radi zaštite najugroženijih članova društva.
Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da su donete presude protiv dvojice kineskih državljana iz Merilenda, Haotian Suna i Pengfei Ksua, koji su prevarili kompaniju Epl tako što su oko 6.000 falsifikovanih pametnih telefona zamenili originalnim, što im je donelo oko 2,5 miliona dolara.
Kompanija Epl priprema lansiranje Ajfon 16 modela, a stručnjaci za sajber kriminal upozoravaju potencijalne korisnike da se zaštite od mogućih prevara u vezi sa predstavljanjem novog uređaja, nakon što su se pojavile lažne ponude za pretprodaju i prve korisnike, ali i lažnim tehničkim podrškama.
Međutim, protivnici tvrde da su mere, koje nazivaju "kontrola poruka", neefikasne, sklone greškama i da mogu narušiti osnovno pravo građana EU na privatnost.
"Naravno da smo kao društvo saglasni po pitanju važnosti borbe protiv takvog sadržaja, ali ne postoje pouzdani dokazi da bi predložene mere bile efikasne", kaže Anja Leman, profesorka šifrovanja na institutu "Haso Platner" u Potsdamu.
Leman je jedna od 344 istraživača iz 34 zemlje koje su potpisale otvoreno pismo u kojem upozoravaju da bi novi zakon praktično označio kraj bezbedne enkripcije (šifrovanja) i mogao otvoriti put ka masovnom nadzoru.
"Čini se da se borba protiv takvih zločina ponovo koristi kao izgovor za napad na sigurnu enkripciju onlajn komunikacija", izjavila je Leman za DW.
Ustavna pitanja
Pravni stručnjaci dele zabrinutost koju su izrazili istraživači.
"Ovaj zakon bi predstavljao značajno zadiranje u osnovna prava, što je nesporno među pravnicima", rekao je Andre Haug, potpredsednik Nemačke savezne advokatske komore, krovne organizacije koja predstavlja oko 166.000 advokata.
Zakon je bio kontroverzan od trenutka kada je prvi put predstavljen 2022. godine. Dva prethodna nacrta su blokirana zbog zabrinutosti u vezi s privatnošću.
Iako najnovija verzija, koju je sastavilo mađarsko predsedništvo EU, donosi manje izmene, "ne rešava osnovni problem", rekao je Haug za DW.
Zakon bi i dalje kršio pravo na zaštitu komunikacija i ličnih podataka, kako je navedeno u članu 7 i 8 Povelje o osnovnim pravima EU, istakao je on.
"Ovo je posebno zabrinjavajuće u osetljivim oblastima, kao što su komunikacije između advokata i klijenata ili lekara i pacijenata", dodao je Haug.
Skeniranje sadržaja pre no što bude enkriptovan
Predlog zakona ne precizira na koji način bi provajderi poput WhatsAppa, iMessagea ili Signala morali da skeniraju sadržaj u svojim aplikacijama.
Međutim, stručnjaci kažu da je jedina izvodljiva metoda takozvano "skeniranje na strani korisnika".
To je proces u kojem se poruke proveravaju u odnosu na anonimnu bazu podataka materijala koji sadrži seksualno zlostavljanje dece ili slučajeva "gruminga" - pokušaja potencijalnih predatora da uspostave emocionalnu vezu s maloletnicima u cilju zlostavljanja - pre nego što budu enkriptovane.
Iako regulativa tvrdi da bi ovaj pristup poštovao enkripciju, u praksi to nije slučaj, tvrdi profesorka Leman, nudeći poređenje s tradicionalnim pismima.
"Država možda ne otvara pisma ljudima", kaže, "ali efektivno gleda preko njihovog ramena dok ih pišu, kako bi videla šta u njima stoji".
Lažne uzbune i opasnost od proširenja nadzora
Tehnološki stručnjaci takođe upozoravaju da je tehnologija za skeniranje pomoću veštačke inteligencije nezrela i da će rezultirati velikim brojem lažnih uzbuna.
Oni upozoravaju da bi kriminalci mogli da iskoriste sistem skeniranja za napade velikih razmera, čime bi se potkopala sigurnost uređaja.
Takođe, upozoravaju na mogućnost proširenja nadzora: čim se tehnologija uspostavi, mogla bi da se proširi na praćenje sadržaja izvan materijala o zlostavljanju dece.
"Kada jednom otvorimo ta vrata, stvaramo infrastrukturu koja bi potencijalno mogla da nas uvede u nadzornu državu", rekla je Lehman.
Autokratski režimi, na primer, mogli bi koristiti skeniranje na strani korisnika kako bi detektovali sadržaj kritičan prema vlasti, dodala je.
Politički okršaj
Još nije jasno da li će oni ministri unutrašnjih poslova EU koji podržavaju zakon obezbediti potrebnu većinu za usvajanje zakona na sastanku u četvrtak.
Ako uspeju, proces će preći u zatvorene pregovore, gde će Evropski parlament, Evropski savet i Evropska komisija precizirati detalje zakona.
Ako protivnici, poput Nemačke, prikupe dovoljno glasova da blokiraju nacrt, zakonodavci će se verovatno vratiti izradi novog predloga.
Holandija, koja je prethodno bila neodlučna, ove nedelje je najavila da neće podržati nacrt zbog zabrinutosti za osnovna prava.
Televizija Newsmax Balkans je početak rada obeležila svečanim prijemom u vreme kada su startovale naše centralne vesti "Presek". Veliki broj zvanica - kolega, ali i političara, diplomata i državnika - je ovaj za nas važan trenutak učinilo još posebnijim.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu formiralo je predmet povodom informacija iz Zaključka Komisije za zaštitu konkurencije Srbije kojim se pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv četiri privredna društva, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
U američkoj saveznoj državi Džordžija u utorak je premašen rekord za najveću izlaznost prvog dana ranog glasanja na predsedničkim izborima u SAD, a na biračka mesta izašlo je gotovo 328.000 građana, saopštio je državni zvaničnik Gabrijel Sterling.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči obavestio je generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da će Teheran uzvratiti snažno, ako Izrael odgovori na napad balističkim raketama.
U britanskom parlamentu predstavljen je predlog zakona koji bi terminalno bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu omogućio pravo da dobiju pomoć pri okončanju svog života.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je u parlamentu te zemlje takozvani mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.
Francuski ministar odbrane Sebastijan Lekornu objavio je na mreži Iks da su uspešno izvedena testiranja prvog francuskog projektila na daljinsko upravljanje, koji se naziva dron-kamikaza.
Najmanje 94 osobe su poginule, a 50 ih je hospitalizovano posle eksplozije na severu Nigerije, koja se dogodila kada su stanovnici počeli da sakupljaju gorivo koje je iscurelo iz prevrnute cisterne.
Bivši šef britanske vojske general ser Majk Džekson preminuo je u 80. godini, potvrdila je britanska vojska, na svom zvaničnom nalogu, na mreži Iks. Džekson je bio prvi komandant KFOR-a i potpisnik Kumanovskog sporazuma.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izborni skup republikanskog kandidata na predsedničkim izborima u SAD Donalda Trampa u predgrađu Filadelfije spontano se pretvorio u koncert, jer je bivši predsednik prestao da odgovara na pitanja kada mu je rečeno da je dvoje ljudi u publici zatražilo pomoć lekara, i preuzeo ulogu di-džeja.
Komentari (0)