(VIDEO) U susret sastanku Trampa i Putina: Kako su se dosad odvijali pregovori o okončanju rata u Ukrajini
Rat između Rusije i Ukrajine počeo je 24. februara 2022. godine. Cilj Rusije bio je brzo zauzimanje važnih gradova, ali su Ukrajinci očekivano ili ne, pružili snažan otpor, pa je sukob prerastao u dug i težak rat, sa velikim gubicima na obe strane.
Više od tri godine kasnije, svet je i dalje podeljen oko ovog pitanja, a sukob je izazvao brojne globalne političke tenzije. Dosad su održane tri glavne runde direktnih pregovora, uz preko desetak neformalnih i posredničkih sastanaka, svi sa jednim ciljem - mirom.
Već krajem februara i početkom marta 2022. usledili su prvi pokušaji zaustavljanja sukoba kroz diplomatske pregovore.
Prvi pregovori u Belorusiji
Posle samo šest dana u Beloriusiji održan je prvi sastanak delegacija Ukrajine i Rusije sa zahtevom da se hitno uspostavi prekid vatre i omoguće humanitarni koridori. Rezultat je bio neuspeh, jer su obe strane insistirale na suprotnim uslovima.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je u toku određivanje datuma kada bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i ruski predsednik Vladimir Putin mogli da sednu za pregovarači sto i razgovaraju o okončanju rata.
Novak Stojanović (10) iz sela Manjak kod Vladičinog Hana prešao je čak 135 kilometara biciklom za jedan dan. U razgovoru za portal Newsmax Balkans otkriva kako izgleda ovakav podvig kroz oči dečaka, šta ga motiviše i kakvi su mu planovi za dalje.
Član predsedništva Srpske liste Igor Simić smatra, da izjava izaslanika predsednika SAD za specijalne misije Ričarda Grenela da je ideja o međusobnom priznanju smešna i da treba težiti ekonomskom razvoju, signal i predstavnicima vlasti u Prištini.
Samo nedelju dana kasnije, ponovo u Belorusiji održava je nova runda, fokusirana na stvaranje humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz ratom zahvaćenih zona. Postignut dogovor ubrzo je prekršen na terenu.
Treća, ali nažalost ni ta nije bila sreća - 7. mart, ponovo u Belorusiji, ponovo bez značajnih pomaka u rešavanju političkih pitanja i uslova prekida sukoba.Rat se nastavio sa povećanom žestinom, a pregovori su postali polje diplomatskog zatezanja.
Bez pregovora od 2022. do 2024. godine
Usledila je nova inicijativa za postizanjem mira. U Antaliji je 10. marta 2022. došlo do prvog susreta na visokom nivou između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i ukrajinskog kolege Dmitra Kulebe. Razgovori su bili dugi, ali nisu doveli do prekida sukoba niti konkretnog sporazuma.
Paralelno, ukrajinske vlasti su insistirale na povraćaju teritorijalnog integriteta i odbacile ruske zahteve za priznanjem anektiranih područja Krima i Donbasa.
Nakon masakra u Buči u aprilu te godine, međunarodna javnost je dodatno osudila Rusiju, što je otežalo diplomatski proces. I sve od kraja te godine do 2024. godine nije bilo zvaničnih mirovnih razgovora između sukobljenih strana.
U tom periodu međunarodne inicijative fokusirale su se na humanitarne teme, kao što je bezbedan izvoz žita, dok formalni mirovni pregovori nisu vođeni.
Foto: Newsmax Balkans
Rusija nije bila uključena u značajne međunarodne samite, a rat je i dalje trajao bez vidljivog rešenja. Ova faza karakterisana je kao "zamrznuti konflikt" sa povremenim diplomatskim aktivnostima, ali bez stvarnih pomaka ka miru.
Sastanak u Rijadu
I kada je svet pomislio da ništa novo ne može da promeni stanje na frontu - nova faza u pregovorima zaraćenih strana počela je ključnim diplomatskim događajem,a to je bio sastanak između predstavnika Rusije i SAD u Rijadu.
Na sastanku su učestvovale samo delegacije Rusije i SAD, bez prisustva Ukrajine ili Evropske unije.
Razgovaralo se o mogućnostima prekida sukoba, uspostavljanju diplomatskih kanala i formiranju mirovnih radnih grupa. Rusija je odbacila ideju o učešću evropskih mirovnih snaga u Ukrajini.
Ovo je bila značajna faza jer je označila početak rasterećenja već zategnitih veza između Vašingtona i Moskve. Sastanci u Rijadu nisu bili pravi mirovni pregovori, već diplomatski korak ka uspostavljanju komunikacije i smanjenju tenzija između SAD i Rusije. SAD su bile posrednik između Moskve i Kijeva.
Mnogi smatraju da je novoj fazi najviše doprineo Donald Tramp, koji često u svojim obraćanjima naglašava kako je blizak i sa Putinom ali i Zelenskim.
Ulaskom u 2025. godinu i povratkom Trampa u Belu kuću otvorila su se vrata za nove faze u pregorima i uspostavljanje mira.
Pregovori u Istanbulu
U maju ove godine, održana je prva direktna runda pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu. Pregovori su trajali kratko i nisu doneli konkretne rezultate.
Foto: AP/Sputnik/Ramil Sitdikov
Rusija je insistirala na teritorijalnim ustupcima, dok je Ukrajina odbila takve zahteve. Međutim, dogovoreno je da se razmeni po 1.000 ratnih zarobljenika sa svake strane. Ova runda je bila prvi direktni susret delegacija nakon početka rata.
Druga runda pregovora održana je sledećeg meseca, takođe u Istanbulu. Detalji o sadržaju ove runde nisu detaljno objavljeni, ali se pretpostavlja da su se strane fokusirale na humanitarna pitanja.
Treća runda pregovora održana je 23. jula 2025. godine. Pregovori su trajali kratko, ali su strane dogovorile nastavak razmene vojnog osoblja i civila. Međutim, ni tu nije bilo značajnih napredaka.
I konačno dolazimo do najvećeg pomaka u pregovorima dosad. američki izaslanik Stiv Vitkof posetio je Moskvu i sastao se sa predsednikom Vladimirom Putinom. Ovaj sastanak je označen kao "produktivni" i "konstruktivni".
Mnogi smatraju da je Vitkofova poseta Rusiji zapravo bila priprema terena za ovaj sastanak. Zelenski takođe nije ostao nem i rekao je da neće dozvoliti novu podelu Ukrajine i da Ukrajinci ostaju na svojim pozicijama.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SRPSKA-VOJVODINA -I-DEO ( R )
U novoj epizodii serijala Strogo poverljivo, otkrivamo skrivene slojeve istorije, politike i identiteta jedne od najznačajnijih i najraznovrsnijih regija Srbije. Kroz ekskluzivne arhivske snimke, svedočenja stručnjaka i do sada nepoznate podatke, emisija istražuje kako je Vojvodina kroz vekove oblikovana kao srpski prostor – od perioda Habsburške monarhije i velikih seoba, do političkih i kulturnih borbi u 20. veku. Ova epizoda postavlja temelje za dublje razumevanje savremene Vojvodine i njenog mesta u nacionalnoj svesti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo "deca leptiri"? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću? U nedelji u kojoj podižemo svest o buloznoj epidermolizi za emisiju “Tražim reč” govore mame "dece leptira" Snežana Janošević, Anita Knežević i Tatjana Nicović.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zaposleni u apotekama, laboratorijama, magacinu centralnog snabdevanja i službama u sastavu Apotekarske ustanove "Beograd" stupili su u jednodnevnu obustavu rada zbog, kako navode, "nemogućnosti dostojanstvenog i bezbednog rada“ .
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u sredu veče, u požarevačkom naselju Beranje, jedna osoba je zadobila teže povrede, jedna lakše, potvrdio je MUP za portal Newsmax Balkans.
Japansko Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da planira da izdvoji sredstva za zapošljavanje licenciranih lovaca za odstrel medveda, jer u zemlji raste zabrinutost zbog naglog porasta napada tih životinja na ljude u stambenim zonama.
Sednica američkog Senata o privremenom zakonu o finansiranju odložena je do ponedeljka u 15 časova, a predsednik SAD Donald Tramp pozvao je republikance da hitno deluju i ukinu pravo na neograničenu debatu.
Četiri osobe su poginule, a oko 20 je povređeno u centru grada Tula u Rusiji u saobraćajnoj nesreći u kojoj su učestvovali tramvaj, dva minibusa i dva automobila.
Uragan Melisa, koji je opustošio veći deo severnih Kariba i odneo gotovo 30 života, ojačao je i uputio se ka Bermudima, saopštili su lokalni zvaničnici i meteorološke službe.
Francuski predsednik Emanuel Makron je prema rezultatima poslednjeg istraživanja javnog mnjenja, koji su objavljeni u četvrtak, trenutno najmanje popularan predsednik Francuske u poslednjih 50 godina.
Više od šest decenija nakon što je devetogodišnja Kerol En Doerti silovana i ubijena u katoličkoj crkvi u gradu Bristol u američkoj saveznoj državi Pensilvanija, tužilaštvo okruga Baks saopštilo je da je njen ubica konačno identifikovan.
Kralj Velike Britanije Čarls III oduzeo je svom mlađem bratu princu Endruu sve titule i počasne odlike i naložio mu iseljenje iz rezidencije, saopštila je Bakingemska palata.
Gotovo 70 odsto Belgijanaca nije finansijski spremno za smrt, odnosno nije preduzelo nikakve finansijske pripreme za slučaj smrti, pokazalo je novo istraživanje belgijske osiguravajuće kuće "AG Insurance".
Lekari Univerzitetske bolnice u Magdenburgu uspeli su da održe u životu prevremeno rođenu devojčicu koja je bila teška samo 300 grama, dovoljno dugo da počne da se samostalno razvija, prenosi Bild.
Komentari (0)