(FOTO/VIDEO) Mnogo sastanaka, malo rezultata: Kad su se sve sastajale delegacije SAD i koji su dometi samita na Aljasci
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Poslednji susret jednog američkog i jednog ruskog predsednika bio je onaj između Džoa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi 2021. Pre toga, Putin se susreo s Donaldom Trampom u Helsinkiju 2018.
Nije bio samit, ali susret Sergeja Lavrova i Hilari Klinton 2009. jeste bio jedan od najvažnijih sastanaka, sa snažnom simboličnom porukom, mada jedna greška u prevodu kao da je tada uklela američko-ruske odnose.
Obama i Putin
Iako je Donald Tramp poznat kao predsednik koji je oduvek želeo otopljavanje odnosa s Rusima, na detantu je radio još predsednik Barak Obama.
Nekadašnji šef Bele kuće verovao je da je Rusija regionalna sila koja ne predstavlja pretnju po Ameriku, pa je želeo da popravi veze sa Moskvom.
Foto: AP/Carolyn Kaster
Obama se više puta susreo s Putinom.
Obama i Medvedev
A njegov sagovornik bio je i Dmitrij Medvedev, kad se Medvedev nalazio na čelu Rusije. Ali, Medvedev je bio izuzetak.
Po pravilu, američki predsednici su se smenjivali, a Putin je ostajao.
Putin je razgovarao sa četiri američka predsednika.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Lavrov i Hilari Klinton
Obama je probao da otopi odnose s Moskvom i kad je svoju državnu sekretarku Hilari Klinton poslao na sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom 2009.
Hilari Klinton poklonila je ruskom šefu fiplomatije dugme za resetovanje odnosa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na simboličnom poklonu je osim reči na engleskom reset bio urezan i prevod na ruski, ali pogrešan - opterećenje. Nažalost, onaj netačan, a ne pravi prevod, obeležio je nastavak američko-ruskih odnosa.
Tramp i Putin (samit 2018)
Tramp i Putin sretali su se na marginama međunarodnih foruma, ali su jedini susret upriličen samo za njih dvojicu imali u Helsinkiju 2018.
Samit je u Americi ostao upamćen po tome što se Tramp saglasio s Putinom da se Rusija nije umešala u američke predsedničke izbore 2016, što je bilo suprotno nalazima američkih obaveštajnih agencija.
Foto: AP/Alexei Nikolsky
Za demokrate i medije, bio je to skandalozan samit. Baš zato što su liberali, ali i dobar deo spoljnopolitičkog establišmenta, pa i administracije, u svakom pokušaju da se Amerika približi Rusiji videli nešto sumnjivo i neprihvatljivo, Trampu su ruke bile vezane, pa je odustao od detanta.
Putin i Bajden
Šef Kremlja poslednji put susreo se sa nekim šefom Bele kuće u junu 2021. u Ženevi. Tada se na čelu Amerike nalazio Džo Bajden. Osam meseci kasnije, Rusija je napala Ukrajinu, pa se svaki sledeći susret lidera dve velike sile činio nemogućim.
Foto: AP/Denis Balibouse
Ne samo da su odnosi dve zemlje bili jako loši, već bi Putin rizikovao da bude uhapšen da je krenuo na samit s Bajdenom. Za njim je raspisana poternica međunarodnog tribunala u Hagu, pa je neka treća zemlja mogla da ga uhapsi i isporuči.
Taj problem je rešen tako što je Putin danas direktno leteo uAmeriku, koja ne priznaje Međunarodni krivični sud.
Dometi samita
Bez obzira na medijsku pažnju koja prati ovaj događaj, kao i na činjenicu da Tramp i Putin izražavaju poštovanje jedan prema drugom, to nije dovoljno za konkretne rezultate.
Poslednji samit Amerike i Rusije na kojem je postignuto nešto konkretno bio je onaj između Buša i Putina. Tada je potpisan Ugovor o smanjivanju strateškog naoružanja, koji je dve zemlje obavezao da smanje raspoređeno nuklearno oružje.
Ovaj sporazum je zamenio Novi Start, ali je Moskva 2023. suspendovala učešće u Novom Startu, poslednjem preostalom sporazumu između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ako ne bude obnovljen, Novi Start prestaće da važi u februaru 2026. kad reše Ukrajinu, Tramp I Putin bi morali da se pozabave I ovom temom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Američke vojne baze u Persijskom zalivu nisu nastale preko noći, nego su rezultat istorijskih aktivnosti, različitih ratova i zbivanja koja su oblikovala širi prostor Bliskog istoka i Persijskog zaliva, izjavio je novinar i autor emisije "Signal" za Newsmax Balkans.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je okretanje leđa nuklearnoj energiji kao pouzdanom, pristupačnom i sigurnom izvoru energije dovelo do povećane energetske ranjivosti kontinenta.
Australija je zatvorila svoje ambasade u Abu Dabiju i Tel Avivu, kao i konzulat u Dubaiju, izjavila je ministarka spoljnih poslova te zemlje Peni Vong.
Komentari (0)