(FOTO/VIDEO) Mnogo sastanaka, malo rezultata: Kad su se sve sastajale delegacije SAD i koji su dometi samita na Aljasci
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Poslednji susret jednog američkog i jednog ruskog predsednika bio je onaj između Džoa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi 2021. Pre toga, Putin se susreo s Donaldom Trampom u Helsinkiju 2018.
Nije bio samit, ali susret Sergeja Lavrova i Hilari Klinton 2009. jeste bio jedan od najvažnijih sastanaka, sa snažnom simboličnom porukom, mada jedna greška u prevodu kao da je tada uklela američko-ruske odnose.
Obama i Putin
Iako je Donald Tramp poznat kao predsednik koji je oduvek želeo otopljavanje odnosa s Rusima, na detantu je radio još predsednik Barak Obama.
Nekadašnji šef Bele kuće verovao je da je Rusija regionalna sila koja ne predstavlja pretnju po Ameriku, pa je želeo da popravi veze sa Moskvom.
Foto: AP/Carolyn Kaster
Obama se više puta susreo s Putinom.
Obama i Medvedev
A njegov sagovornik bio je i Dmitrij Medvedev, kad se Medvedev nalazio na čelu Rusije. Ali, Medvedev je bio izuzetak.
Po pravilu, američki predsednici su se smenjivali, a Putin je ostajao.
Putin je razgovarao sa četiri američka predsednika.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Lavrov i Hilari Klinton
Obama je probao da otopi odnose s Moskvom i kad je svoju državnu sekretarku Hilari Klinton poslao na sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom 2009.
Hilari Klinton poklonila je ruskom šefu fiplomatije dugme za resetovanje odnosa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na simboličnom poklonu je osim reči na engleskom reset bio urezan i prevod na ruski, ali pogrešan - opterećenje. Nažalost, onaj netačan, a ne pravi prevod, obeležio je nastavak američko-ruskih odnosa.
Tramp i Putin (samit 2018)
Tramp i Putin sretali su se na marginama međunarodnih foruma, ali su jedini susret upriličen samo za njih dvojicu imali u Helsinkiju 2018.
Samit je u Americi ostao upamćen po tome što se Tramp saglasio s Putinom da se Rusija nije umešala u američke predsedničke izbore 2016, što je bilo suprotno nalazima američkih obaveštajnih agencija.
Foto: AP/Alexei Nikolsky
Za demokrate i medije, bio je to skandalozan samit. Baš zato što su liberali, ali i dobar deo spoljnopolitičkog establišmenta, pa i administracije, u svakom pokušaju da se Amerika približi Rusiji videli nešto sumnjivo i neprihvatljivo, Trampu su ruke bile vezane, pa je odustao od detanta.
Putin i Bajden
Šef Kremlja poslednji put susreo se sa nekim šefom Bele kuće u junu 2021. u Ženevi. Tada se na čelu Amerike nalazio Džo Bajden. Osam meseci kasnije, Rusija je napala Ukrajinu, pa se svaki sledeći susret lidera dve velike sile činio nemogućim.
Foto: AP/Denis Balibouse
Ne samo da su odnosi dve zemlje bili jako loši, već bi Putin rizikovao da bude uhapšen da je krenuo na samit s Bajdenom. Za njim je raspisana poternica međunarodnog tribunala u Hagu, pa je neka treća zemlja mogla da ga uhapsi i isporuči.
Taj problem je rešen tako što je Putin danas direktno leteo uAmeriku, koja ne priznaje Međunarodni krivični sud.
Dometi samita
Bez obzira na medijsku pažnju koja prati ovaj događaj, kao i na činjenicu da Tramp i Putin izražavaju poštovanje jedan prema drugom, to nije dovoljno za konkretne rezultate.
Poslednji samit Amerike i Rusije na kojem je postignuto nešto konkretno bio je onaj između Buša i Putina. Tada je potpisan Ugovor o smanjivanju strateškog naoružanja, koji je dve zemlje obavezao da smanje raspoređeno nuklearno oružje.
Ovaj sporazum je zamenio Novi Start, ali je Moskva 2023. suspendovala učešće u Novom Startu, poslednjem preostalom sporazumu između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ako ne bude obnovljen, Novi Start prestaće da važi u februaru 2026. kad reše Ukrajinu, Tramp I Putin bi morali da se pozabave I ovom temom.
Zašto svaki četvrti građanin Srbije koristi sedative? Da li su građani svesni posledica ukoliko lekove uzimaju bez nadzora lekara? Koji su prvi znaci zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore dr Sanja Kalaba, psihijatar Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ i diplomirani farmaceut Nina Zdravković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se dešava kada godinama slušate tuđe traume? Kada ste oslonac svima, a više nemate snage ni za sebe? Može li empatija da nas iscrpi do pucanja? I kako da znamo da to nije samo umor, već nešto mnogo dublje? O sekundarnoj traumatizaciji, odgovore tražimo od dr Hajdane Glomazić.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Jedan skijaš iz Holandije poginuo je nakon što je aktivirao lavinu na austrijskom skijalištu Tirol, a još dvojica su povređena, saopštila je austrijska policija.
Devetogodišnji dečak iz Gdanjska oborio je svetski rekord složivši standardnu Rubikovu kocku za samo 2,76 sekundi i tako postao prva osoba koja je granicu od tri sekunde spustila ispod tog praga.
Osnivač Majkrosofta Bil Gejts otkazao je održavanje govora na Samitu o uticaju veštačke inteligencije u Indiji zbog pitanja o svom odnosu sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Najmanje 13 osoba, uključujući žene i decu, poginulo je u eksploziji gasa u stambenoj zgradi u Karačiju, dok je deo objekta delimično srušen, saopštili su lokalni zvaničnici.
Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Komentari (0)