(FOTO/VIDEO) Mnogo sastanaka, malo rezultata: Kad su se sve sastajale delegacije SAD i koji su dometi samita na Aljasci
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Poslednji susret jednog američkog i jednog ruskog predsednika bio je onaj između Džoa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi 2021. Pre toga, Putin se susreo s Donaldom Trampom u Helsinkiju 2018.
Nije bio samit, ali susret Sergeja Lavrova i Hilari Klinton 2009. jeste bio jedan od najvažnijih sastanaka, sa snažnom simboličnom porukom, mada jedna greška u prevodu kao da je tada uklela američko-ruske odnose.
Obama i Putin
Iako je Donald Tramp poznat kao predsednik koji je oduvek želeo otopljavanje odnosa s Rusima, na detantu je radio još predsednik Barak Obama.
Nekadašnji šef Bele kuće verovao je da je Rusija regionalna sila koja ne predstavlja pretnju po Ameriku, pa je želeo da popravi veze sa Moskvom.
Foto: AP/Carolyn Kaster
Obama se više puta susreo s Putinom.
Obama i Medvedev
A njegov sagovornik bio je i Dmitrij Medvedev, kad se Medvedev nalazio na čelu Rusije. Ali, Medvedev je bio izuzetak.
Po pravilu, američki predsednici su se smenjivali, a Putin je ostajao.
Putin je razgovarao sa četiri američka predsednika.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Lavrov i Hilari Klinton
Obama je probao da otopi odnose s Moskvom i kad je svoju državnu sekretarku Hilari Klinton poslao na sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom 2009.
Hilari Klinton poklonila je ruskom šefu fiplomatije dugme za resetovanje odnosa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na simboličnom poklonu je osim reči na engleskom reset bio urezan i prevod na ruski, ali pogrešan - opterećenje. Nažalost, onaj netačan, a ne pravi prevod, obeležio je nastavak američko-ruskih odnosa.
Tramp i Putin (samit 2018)
Tramp i Putin sretali su se na marginama međunarodnih foruma, ali su jedini susret upriličen samo za njih dvojicu imali u Helsinkiju 2018.
Samit je u Americi ostao upamćen po tome što se Tramp saglasio s Putinom da se Rusija nije umešala u američke predsedničke izbore 2016, što je bilo suprotno nalazima američkih obaveštajnih agencija.
Foto: AP/Alexei Nikolsky
Za demokrate i medije, bio je to skandalozan samit. Baš zato što su liberali, ali i dobar deo spoljnopolitičkog establišmenta, pa i administracije, u svakom pokušaju da se Amerika približi Rusiji videli nešto sumnjivo i neprihvatljivo, Trampu su ruke bile vezane, pa je odustao od detanta.
Putin i Bajden
Šef Kremlja poslednji put susreo se sa nekim šefom Bele kuće u junu 2021. u Ženevi. Tada se na čelu Amerike nalazio Džo Bajden. Osam meseci kasnije, Rusija je napala Ukrajinu, pa se svaki sledeći susret lidera dve velike sile činio nemogućim.
Foto: AP/Denis Balibouse
Ne samo da su odnosi dve zemlje bili jako loši, već bi Putin rizikovao da bude uhapšen da je krenuo na samit s Bajdenom. Za njim je raspisana poternica međunarodnog tribunala u Hagu, pa je neka treća zemlja mogla da ga uhapsi i isporuči.
Taj problem je rešen tako što je Putin danas direktno leteo uAmeriku, koja ne priznaje Međunarodni krivični sud.
Dometi samita
Bez obzira na medijsku pažnju koja prati ovaj događaj, kao i na činjenicu da Tramp i Putin izražavaju poštovanje jedan prema drugom, to nije dovoljno za konkretne rezultate.
Poslednji samit Amerike i Rusije na kojem je postignuto nešto konkretno bio je onaj između Buša i Putina. Tada je potpisan Ugovor o smanjivanju strateškog naoružanja, koji je dve zemlje obavezao da smanje raspoređeno nuklearno oružje.
Ovaj sporazum je zamenio Novi Start, ali je Moskva 2023. suspendovala učešće u Novom Startu, poslednjem preostalom sporazumu između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ako ne bude obnovljen, Novi Start prestaće da važi u februaru 2026. kad reše Ukrajinu, Tramp I Putin bi morali da se pozabave I ovom temom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
MOL, NIS i američke licence – ko, kada i pod kojim uslovima može da preuzme Naftnu industriju Srbije? Predsednik Vučić razgovarao sa najvišim rukovodstvom mađarskog giganta o mogućnosti kupovine NIS-a čija bi budućnost uskoro mogla biti rešena. Ali ključno pitanje- da li scenarijem koji je povoljniji za Srbiju? Gosti Stava dana – prof.dr Zorana Mihajlović, nekadašnja potpredsednica Vlade Srbije i ministarka za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i Veljko Mijušković, profesor na Ekonomskom fakultetu.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA (R)
Trećina đaka u Srbiji je funkcionalno nepismena. Ako ne budemo ulagali u obrazovanje, ulagaćemo u saniranje neobrazovanosti. Ako ne budemo ulagali u vrednosti, dobićemo poraze, izjavio je u emisiji Sinteza profesor i istoričar književnosti Aleksandar Jerkov. Prof.Jerkov: Trećina đaka funkcionalno nepismena, ako ne ulažemo u vrednosti, dobićemo poraze.
Počinju prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), a oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu uhapsilo je Č. Đ. zbog sumnje da je kao odgovorna osoba dva udruženja građana zloupotrebio svoj položaj i oštetio Grad Novi Sad, Vojvodinu i Srbiju za skoro 16 miliona dinara.
Vlada na Grenlandu saopštila je da će povećati rad na tome da se osigura da se odbrana te arktičke teritorije odvija pod pokroviteljstvom NATO i ponovo odbacila ideju američkog predsednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas najavila je da je spremna da predloži strože sankcije Iranu zbog navodinog kršenja ljudskih prava.
Više od 15.000 medicinskih sestara i tehničara u tri bolnička sistema u gradu Njujorku stupilo je u štrajk nakon što pregovori tokom vikenda nisu dali rezultate u vezi sa ugovornim sporovima, saopštila je Njujorška savezna asocijacija medicinskih sestara.
Kantonalni sud kantona Vale u Švajcarskoj odredio je tromesečni pritvor, uz mogućnost produženja, vlasniku bara Žaku Moretiju hotela "Konstelejšn" u kojem je u požaru u novogodišnjoj noći poginulo 40 ljudi.
Muzej Luvr ponovo je zatvoren zbog štrajka zaposlenih. Zaposleni u muzeju od sredine decembra su pokrenuli štrajkove jer, kako su naveli traže bolje uslove rada.
Zajed Nacionalni muzej u Abu Dabiju, koji je centralna kulturna institucija Ujedinjenih Arapskih Emirata posvećena očuvanju i predstavljanju nasleđa osnivača države, pokojnog šeika Zajeda bin Sultana Al Nahjana, kao i istorije, kulture i identiteta Emirata, dnevno poseti više od 3.000 ljudi.
Hiljade turista i putnika suočavaju se sa problemima u Severnoj Evropi nakon što su ekstremno niske temperature i obilne snežne padavine izazvale otkazivanje letova u Finskoj Laponiji i poremećaje u saobraćaju u Nemačkoj, dok su škole u pojedinim regionima prešle na onlajn nastavu.
Novi raketni sistem "Bullseye", koji razvija američka kompanija General Atomic u saradnji sa izraelskim Rafael Advanced Defense Systems, predstavlja jedan od najnovijih sistema američke vojne industrije koji predstavlja dugodometno, precizno oružje prilagođeno savremenim uslovima ratovanja.
Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Komentari (0)