(FOTO/VIDEO) Mnogo sastanaka, malo rezultata: Kad su se sve sastajale delegacije SAD i koji su dometi samita na Aljasci
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Poslednji susret jednog američkog i jednog ruskog predsednika bio je onaj između Džoa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi 2021. Pre toga, Putin se susreo s Donaldom Trampom u Helsinkiju 2018.
Nije bio samit, ali susret Sergeja Lavrova i Hilari Klinton 2009. jeste bio jedan od najvažnijih sastanaka, sa snažnom simboličnom porukom, mada jedna greška u prevodu kao da je tada uklela američko-ruske odnose.
Obama i Putin
Iako je Donald Tramp poznat kao predsednik koji je oduvek želeo otopljavanje odnosa s Rusima, na detantu je radio još predsednik Barak Obama.
Nekadašnji šef Bele kuće verovao je da je Rusija regionalna sila koja ne predstavlja pretnju po Ameriku, pa je želeo da popravi veze sa Moskvom.
Foto: AP/Carolyn Kaster
Obama se više puta susreo s Putinom.
Obama i Medvedev
A njegov sagovornik bio je i Dmitrij Medvedev, kad se Medvedev nalazio na čelu Rusije. Ali, Medvedev je bio izuzetak.
Po pravilu, američki predsednici su se smenjivali, a Putin je ostajao.
Putin je razgovarao sa četiri američka predsednika.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Lavrov i Hilari Klinton
Obama je probao da otopi odnose s Moskvom i kad je svoju državnu sekretarku Hilari Klinton poslao na sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom 2009.
Hilari Klinton poklonila je ruskom šefu fiplomatije dugme za resetovanje odnosa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na simboličnom poklonu je osim reči na engleskom reset bio urezan i prevod na ruski, ali pogrešan - opterećenje. Nažalost, onaj netačan, a ne pravi prevod, obeležio je nastavak američko-ruskih odnosa.
Tramp i Putin (samit 2018)
Tramp i Putin sretali su se na marginama međunarodnih foruma, ali su jedini susret upriličen samo za njih dvojicu imali u Helsinkiju 2018.
Samit je u Americi ostao upamćen po tome što se Tramp saglasio s Putinom da se Rusija nije umešala u američke predsedničke izbore 2016, što je bilo suprotno nalazima američkih obaveštajnih agencija.
Foto: AP/Alexei Nikolsky
Za demokrate i medije, bio je to skandalozan samit. Baš zato što su liberali, ali i dobar deo spoljnopolitičkog establišmenta, pa i administracije, u svakom pokušaju da se Amerika približi Rusiji videli nešto sumnjivo i neprihvatljivo, Trampu su ruke bile vezane, pa je odustao od detanta.
Putin i Bajden
Šef Kremlja poslednji put susreo se sa nekim šefom Bele kuće u junu 2021. u Ženevi. Tada se na čelu Amerike nalazio Džo Bajden. Osam meseci kasnije, Rusija je napala Ukrajinu, pa se svaki sledeći susret lidera dve velike sile činio nemogućim.
Foto: AP/Denis Balibouse
Ne samo da su odnosi dve zemlje bili jako loši, već bi Putin rizikovao da bude uhapšen da je krenuo na samit s Bajdenom. Za njim je raspisana poternica međunarodnog tribunala u Hagu, pa je neka treća zemlja mogla da ga uhapsi i isporuči.
Taj problem je rešen tako što je Putin danas direktno leteo uAmeriku, koja ne priznaje Međunarodni krivični sud.
Dometi samita
Bez obzira na medijsku pažnju koja prati ovaj događaj, kao i na činjenicu da Tramp i Putin izražavaju poštovanje jedan prema drugom, to nije dovoljno za konkretne rezultate.
Poslednji samit Amerike i Rusije na kojem je postignuto nešto konkretno bio je onaj između Buša i Putina. Tada je potpisan Ugovor o smanjivanju strateškog naoružanja, koji je dve zemlje obavezao da smanje raspoređeno nuklearno oružje.
Ovaj sporazum je zamenio Novi Start, ali je Moskva 2023. suspendovala učešće u Novom Startu, poslednjem preostalom sporazumu između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ako ne bude obnovljen, Novi Start prestaće da važi u februaru 2026. kad reše Ukrajinu, Tramp I Putin bi morali da se pozabave I ovom temom.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio služenje vojske od decembra ili marta. Kako će izgledati vojni rok u Srbiji? Šta će biti sa akademskom godinom u Srbiji i da li nas opet čekaju protesti na proleće? Newsmax otkriva: Koliko je seksualno zlostavljanje u sportu zastupljeno u Srbiji i zašto žrtve ćute?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Najmanje 85 ljudi nastradalo je u Sjedinjenim Američkim Državama, od Teksasa do Nju Džerzija, od posledica snežne oluje i niskih temperatura koje su se spuštale do 40 stepeni ispod nule, saopštili su američki zvaničnici.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je američkom predsedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbeđivanja bezbednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
Sve izraženija erozija američkih bezbednosnih garancija zaokuplja pažnju međunarodne javnosti, a direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović kazala je u emisiji "Sinteza" da je Evropa konačno odlučila da se konfrontira američkom lideru Donaldu Trampu i da uzme stvar u svoje ruke.
Generalštab Oružanih snaga Irana upozorio je da će odluka Evropske unije (EU) da Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasi terorističkom organizacijom direktno uticati na evropske donosioce odluka.
Britanac Džon Erik Spajbi (80), dobitnik lutrije od oko 2,8 miliona evra, osuđen je na više od 16 godina zatvora jer je pomogao pri osnivanju narko-kartela, odnosno pokretanju narko-biznisa sa industrijskom proizvodnjom falsifikovanih anksiolitika.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom susreta sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu jedna od tema razgovora bilo proširenju Evropske unije i da je ocenio da Brisel, po njegovom mišljenju, postupa nepravedno prema Srbiji u ovoj oblasti.
Evropska komisija otpustila je jednog od svojih visokih zvaničnika, Estonca Henrika Hololeija, nakon što je internom istragom utvrđeno da je kriv za kršenje pravila o sukobu interesa, transparentnosti, prihvatanju poklona i objavljivanju dokumenata.
Ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen izjavio je da su početni razgovori o Grenlandu sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država prošli dobro, ali je naglasio da opasnost još nije prošla.
Jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji, Sebastijan Gomez-Penja, kome je ugrađen moždani čip kompanije Neuralink Ilona Maska, izjavio je da se oseća čudesno i da veruje da ovaj uređaj može da transformiše živote osoba sa teškom paralizom.
Komentari (0)