(FOTO/VIDEO) Mnogo sastanaka, malo rezultata: Kad su se sve sastajale delegacije SAD i koji su dometi samita na Aljasci
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Poslednji susret jednog američkog i jednog ruskog predsednika bio je onaj između Džoa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi 2021. Pre toga, Putin se susreo s Donaldom Trampom u Helsinkiju 2018.
Nije bio samit, ali susret Sergeja Lavrova i Hilari Klinton 2009. jeste bio jedan od najvažnijih sastanaka, sa snažnom simboličnom porukom, mada jedna greška u prevodu kao da je tada uklela američko-ruske odnose.
Obama i Putin
Iako je Donald Tramp poznat kao predsednik koji je oduvek želeo otopljavanje odnosa s Rusima, na detantu je radio još predsednik Barak Obama.
Nekadašnji šef Bele kuće verovao je da je Rusija regionalna sila koja ne predstavlja pretnju po Ameriku, pa je želeo da popravi veze sa Moskvom.
Foto: AP/Carolyn Kaster
Obama se više puta susreo s Putinom.
Obama i Medvedev
A njegov sagovornik bio je i Dmitrij Medvedev, kad se Medvedev nalazio na čelu Rusije. Ali, Medvedev je bio izuzetak.
Po pravilu, američki predsednici su se smenjivali, a Putin je ostajao.
Putin je razgovarao sa četiri američka predsednika.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Lavrov i Hilari Klinton
Obama je probao da otopi odnose s Moskvom i kad je svoju državnu sekretarku Hilari Klinton poslao na sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom 2009.
Hilari Klinton poklonila je ruskom šefu fiplomatije dugme za resetovanje odnosa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na simboličnom poklonu je osim reči na engleskom reset bio urezan i prevod na ruski, ali pogrešan - opterećenje. Nažalost, onaj netačan, a ne pravi prevod, obeležio je nastavak američko-ruskih odnosa.
Tramp i Putin (samit 2018)
Tramp i Putin sretali su se na marginama međunarodnih foruma, ali su jedini susret upriličen samo za njih dvojicu imali u Helsinkiju 2018.
Samit je u Americi ostao upamćen po tome što se Tramp saglasio s Putinom da se Rusija nije umešala u američke predsedničke izbore 2016, što je bilo suprotno nalazima američkih obaveštajnih agencija.
Foto: AP/Alexei Nikolsky
Za demokrate i medije, bio je to skandalozan samit. Baš zato što su liberali, ali i dobar deo spoljnopolitičkog establišmenta, pa i administracije, u svakom pokušaju da se Amerika približi Rusiji videli nešto sumnjivo i neprihvatljivo, Trampu su ruke bile vezane, pa je odustao od detanta.
Putin i Bajden
Šef Kremlja poslednji put susreo se sa nekim šefom Bele kuće u junu 2021. u Ženevi. Tada se na čelu Amerike nalazio Džo Bajden. Osam meseci kasnije, Rusija je napala Ukrajinu, pa se svaki sledeći susret lidera dve velike sile činio nemogućim.
Foto: AP/Denis Balibouse
Ne samo da su odnosi dve zemlje bili jako loši, već bi Putin rizikovao da bude uhapšen da je krenuo na samit s Bajdenom. Za njim je raspisana poternica međunarodnog tribunala u Hagu, pa je neka treća zemlja mogla da ga uhapsi i isporuči.
Taj problem je rešen tako što je Putin danas direktno leteo uAmeriku, koja ne priznaje Međunarodni krivični sud.
Dometi samita
Bez obzira na medijsku pažnju koja prati ovaj događaj, kao i na činjenicu da Tramp i Putin izražavaju poštovanje jedan prema drugom, to nije dovoljno za konkretne rezultate.
Poslednji samit Amerike i Rusije na kojem je postignuto nešto konkretno bio je onaj između Buša i Putina. Tada je potpisan Ugovor o smanjivanju strateškog naoružanja, koji je dve zemlje obavezao da smanje raspoređeno nuklearno oružje.
Ovaj sporazum je zamenio Novi Start, ali je Moskva 2023. suspendovala učešće u Novom Startu, poslednjem preostalom sporazumu između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja.
Ako ne bude obnovljen, Novi Start prestaće da važi u februaru 2026. kad reše Ukrajinu, Tramp I Putin bi morali da se pozabave I ovom temom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
18:30
STAV DANA
Republika Srpska slavi dan republike. Šta se od 1992. do danas promenilo i da li su građani zadovoljni? Zbog čega se Republici Srpskoj oduzimaju ingerencije? Kakva je budućnost Republike Srpske a kakva Bosne i Hercegovine? Gosti: Aleksandar Pavić, analitičar i Nenad Vuković, predsednik udruženja lobista.
specijal
19:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
20:00
PORTAL
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
Opozicioni lider i sin poslednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi (65), čije ime skandiraju učesnici antivladinih protesta u Iranu, trebalo je da nasledi iranski Paunov tron, ali je 1979. godine proteran iz zemlje.
Švajcarske vlasti odredile su pritvor Žaku Moretiju, suvlasniku bara "Konstelasion" u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći poginulo 40, a povređeno 116 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp ocenio je da je saradnja Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na tu zemlju.
U Srednjoj medicinskoj školi Murska Sobota učenik je oko 9.30 časova napao i povredio učenicu nožem u hodniku, nakon čega je u toj školi nastava otkazana.
Talas protesta u Iranu, izazvan dubokom ekonomskom krizom, ušao je u 13. dan, dok hiljade demonstranata iz 31 pokrajine traže smenu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, on je izjavio da Islamska Republika neće popustiti i okrivio je SAD.
Tri osobe, među kojima su dve odrasle i jedno dete, vode se kao nestale u šumskim požarima u australijskoj državi Viktoriji, koji uništavaju kuće i ogromne površine pod žbunjem.
Snažna oluja Goreti donela je ekstremne vremenske uslove širom Evrope, ostavljajući za sobom haos u saobraćaju, hiljade domaćinstava bez električne energije i brojna vanredna upozorenja meteoroloških službi.
Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mesto sa 10,4 odsto, objavio je Evrostat.
Komentari (0)