Trampov izaslanik: Putin prihvatio da SAD daju Ukrajini "snažne bezbednosne garancije"
Ruski predsednik Vladimir Putin složio se u petak tokom sastanka sa američkim liderom Donaldom Trampom na Aljasci da SAD daju Ukrajini “snažne bezbednosne garancije” u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma, izjavio je visoki američki izaslanik Stiv Vitkof.
Izvor: Tanjug
17.08.2025. 20:48
Foto: Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
On je za CNN izjavio da je to veliki preokret i opisao bezbednosne garancije kao zaštitu od dalje ruske invazije, nalik članu 5 Ugovora o NATO prema kojem je napad na jednu članicu Alijanse napad na sve.
Vitkof je dodao da je ta klauzula način da se zaobiđe insistiranje Rusije da Ukrajina nikada neće moći da bude primljena u NATO.
"Postigli smo sporazum da SAD i druge evropske zemlje mogu da ponude bezbednosne garancije nalik onima koje pruža član 5", istakao je zvaničnik, dodajući da je to prvi put da je ruski predsednik pristao na tako nešto.
U blizini Trga braće Milić u Severnoj Mitrovici postavljen je teren za turnir u basketu 3 na 3, koji je organizovala Opština Severna Mitrovica. Majka poginulih blizanaca Srđana i Bobana Milića, Nada Milić, koji su stradali na KiM tokom NATO agresije, ovaj čin smatra provokacijom.
Kolika je cena kraja sukoba u Ukrajini nakon sastanka Vladimira Putina i Donalda Trampa? Da li će generalni štrajk u Izraelu promeniti plan vlade da proširi rat u Pojasu Gaze? Kakva prava imaju novinari na terenu i kako sprečiti napade na medijske ekipe?
On je ukazao da je Putin rekao da je crvena linija prijem Ukrajine u NATO, tako da je o tome razgovarano pod pretpostavkom da Ukrajinci mogu to da prihvate i žive sa tim, pa je onda postignut ustupak prema kojem bi SAD pružile bezbednosne garancije.
Vitkof je dodao da je Putin u sklopu potencijalnog mirovnog sporazuma takođe pristao na pravni okvir prema kojem Rusija neće ići na bilo koju drugu teritoriju u Ukrajini ili bilo gde u Evropi.
Prema rečima Vitkofa, Putin je tokom samita sa Trampom na Aljasci učinio i ustupke u vezi sa ruskim zahtevom o razmeni ukrajinskih teritorija.
Američki zvaničnik nije želeo da navede detalje, ali je sugerisao da Kremlj sada smatra da do "razmene teritorija" treba da dođe duž aktuelnih linija fronta, a ne duž administrativnih granica bar nekih od pet regiona na koje Putin već dugo ima pretenzije.
"Rusi su načinili neke ustupke za pregovaračkim stolom u vezi sa svih pet tih regiona", kazao je Vitkof, dodajući da će to pitanje biti razmatrano sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim tokom njegove sutrašnje posete Ovalnom kabinetu Bele kuće.
Vitkof je izrazio nadu da će tada biti donete neke odluke.
On je dodao da ruski stav predstavlja promenu u odnosu na ranije razgovore, ali da to još nije dovoljno za puni mirovni sporazum. "To jeste značajno, ali nije dovoljno. Poenta je u tome da smo počeli da vidimo izvesnu umerenost u načinu njihovog načina razmišljanja o postizanju konačnog mirovnog dogovora", istakao je Vitkof.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)