Trampov izaslanik: Putin prihvatio da SAD daju Ukrajini "snažne bezbednosne garancije"
Ruski predsednik Vladimir Putin složio se u petak tokom sastanka sa američkim liderom Donaldom Trampom na Aljasci da SAD daju Ukrajini “snažne bezbednosne garancije” u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma, izjavio je visoki američki izaslanik Stiv Vitkof.
Izvor: Tanjug
17.08.2025. 20:48
Foto: Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
On je za CNN izjavio da je to veliki preokret i opisao bezbednosne garancije kao zaštitu od dalje ruske invazije, nalik članu 5 Ugovora o NATO prema kojem je napad na jednu članicu Alijanse napad na sve.
Vitkof je dodao da je ta klauzula način da se zaobiđe insistiranje Rusije da Ukrajina nikada neće moći da bude primljena u NATO.
"Postigli smo sporazum da SAD i druge evropske zemlje mogu da ponude bezbednosne garancije nalik onima koje pruža član 5", istakao je zvaničnik, dodajući da je to prvi put da je ruski predsednik pristao na tako nešto.
U blizini Trga braće Milić u Severnoj Mitrovici postavljen je teren za turnir u basketu 3 na 3, koji je organizovala Opština Severna Mitrovica. Majka poginulih blizanaca Srđana i Bobana Milića, Nada Milić, koji su stradali na KiM tokom NATO agresije, ovaj čin smatra provokacijom.
Kolika je cena kraja sukoba u Ukrajini nakon sastanka Vladimira Putina i Donalda Trampa? Da li će generalni štrajk u Izraelu promeniti plan vlade da proširi rat u Pojasu Gaze? Kakva prava imaju novinari na terenu i kako sprečiti napade na medijske ekipe?
On je ukazao da je Putin rekao da je crvena linija prijem Ukrajine u NATO, tako da je o tome razgovarano pod pretpostavkom da Ukrajinci mogu to da prihvate i žive sa tim, pa je onda postignut ustupak prema kojem bi SAD pružile bezbednosne garancije.
Vitkof je dodao da je Putin u sklopu potencijalnog mirovnog sporazuma takođe pristao na pravni okvir prema kojem Rusija neće ići na bilo koju drugu teritoriju u Ukrajini ili bilo gde u Evropi.
Prema rečima Vitkofa, Putin je tokom samita sa Trampom na Aljasci učinio i ustupke u vezi sa ruskim zahtevom o razmeni ukrajinskih teritorija.
Američki zvaničnik nije želeo da navede detalje, ali je sugerisao da Kremlj sada smatra da do "razmene teritorija" treba da dođe duž aktuelnih linija fronta, a ne duž administrativnih granica bar nekih od pet regiona na koje Putin već dugo ima pretenzije.
"Rusi su načinili neke ustupke za pregovaračkim stolom u vezi sa svih pet tih regiona", kazao je Vitkof, dodajući da će to pitanje biti razmatrano sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim tokom njegove sutrašnje posete Ovalnom kabinetu Bele kuće.
Vitkof je izrazio nadu da će tada biti donete neke odluke.
On je dodao da ruski stav predstavlja promenu u odnosu na ranije razgovore, ali da to još nije dovoljno za puni mirovni sporazum. "To jeste značajno, ali nije dovoljno. Poenta je u tome da smo počeli da vidimo izvesnu umerenost u načinu njihovog načina razmišljanja o postizanju konačnog mirovnog dogovora", istakao je Vitkof.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u zgradu Rektorata zbog provere postojanja mogućih neobezbeđenih ulaza ka Filozofskom fakultetu i eventualnih nepravilnosti u radu Rektorata.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će SAD prekinuti da snabdevaju oružjem Ukrajinu ukoliko evropski saveznici odbiju da se pridruže "koaliciji voljnih" za deblokadu Ormuskog moreuza, javlja Financial Times, pozivajući se na izvore.
Pokušaji spasavanja grbavog kita nasukanog u Baltičkom moru kod Vismara biće obustavljeni, jer stručnjaci procenjuju da je životinja previše iscrpljena i bolesna da bi preživela.
Nemačko Savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv muškarca Martin S. (49) osumnjičenog da je putem Darkneta pozivao na ubistva političara i javnih ličnosti i prikupljao novac za te svrhe, saopšteno je, uz navode da su među potencijalnim metama bili i najviši državni zvaničnici.
Posle zatvaranja Ormuskog moreuza, zaustavljen je izvoz ne samo nafte, gasa i đubriva, već i helijuma s Bliskog istoka. Ovaj gas ulazi u sastav brojnih proizvoda i tehnologija, uključujući čipove neophodne za razvoj računara, pametnih telefona, električnih automobila i veštačke inteligencije.
Belgijski sud u sredu je doneo presudu prema kojoj Poljska i Rumunija moraju da preuzmu i plate vakcine protiv bolesti kovid-19 od američkog farmaceutskog proizvođača Pfizera. Ukupna vrednost naručenih vakcina iznosi 1,9 milijardi evra (2,2 milijarde dolara).
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zapretila je napadima na niz velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju na Bliskom istoku, uključujući i tehnološke gigante kao što su Apple, Nvidia, Microsoft i Google.
Kompanija Nestle potvrdila je da je pokrenut onlajn alat za proveru serijskih brojeva KitKat čokoladica, nakon krađe više od 12 tona tog proizvoda namenjenog evropskom tržištu.
Sjedinjene Američke Države razmotriće mogućnost prekida vatre sa Iranom samo pod uslovom da se otvori Ormuski moreuz, objavio je američki predsednik Donald Tramp na društvenim mrežama.
Vlada Đorđe Meloni suočava se sa rastućim nezadovoljstvom italijanskih kompanija, nakon što je loše upravljanje ključnim programom podrške ostavilo mnoge firme bez očekivanih sredstava, piše britanski Financial Times.
Komentari (0)