Obama afroameričkoj populaciji: Smišljate razloge kako žena ne bi postala predsednik SAD
Bivši američki predsednik Barak Obama pozvao je afroameričku mušku populaciju da pruži veću podršku demokratskoj predsedničkoj kandidatkinji Kamali Haris.
Kako navodi američki Politiko, to je znak da je njen izborni štab zabrinut u vezi onog dela biračkog tela koje su demokrate smatrale tipično pouzdanim.
Obama je usled izveštaja da podrška Harisovoj zaostaje među crnačkom muškom populacijom uputio prekor toj kategoriji birača, prilikom nenajavljene posete kancelariji demokratskog izbornog štaba u Pitsburgu.
"Vi smišljate svakakve izgovore i razloge, to mi smeta", ukazao je on i dodao da ga to navodi na pomisao da muškarci jednostavno smišljaju druge razloge kako žena ne bi postala predsednik SAD.
Kako navodi Politiko, Obama je najpopularnija ličnost u Demokratskoj stranci a očekuje se da njegovo učešće u kampanji donese ključni zamah u finalnim nedeljama izborne trke.
Bivši predsednik SAD i republikanski kandidat na američkim predsedničkim izborima Donald Tramp rekao je da neće voditi još jednu predizbornu debatu sa potpredsednicom SAD i kandidatom demokrata Kamalom Haris.
On je poručio volonterima na terenu da se primećuje izraženije odsustvo entuzijazma među onima koji bi trebalo da budu ključ uspeha Kamale Haris.
Afroamerička muška populacija je izrazila razočarenje kampanjom Harisove, pri čemu su neki ocenili da su napori demokrata nedovoljni, ili čak snishodljivi, navodi Politiko.
Obama, koji je pobedio u Pensilvaniji oba puta kada se kandidovao za predsednika, duguje pobede delimično i rekordnom odzivu afroameričkih birača.
On je sada sugerisao da potencijalni birači nalaze izgovore kako ne bi glasali za Harisovu, ženu koja je već ušla u istoriju kada je izabrana za potpredsednicu SAD.
Učenici osmog razreda osnovnih škola polagali su završni ispit iz jednog od pet ponuđenih predmeta, među kojima su geografija, istorija, biologija, fizika ili hemija.
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans nekadašnji guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik analizirali su, između ostalog, aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je šest osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično delo Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije iz člana 320. u vezi sa članom 309. Krivičnog zakonika.
Četvorici optuženih za otmicu i ubistvo Vanje Đorčevske (14) i 74-godišnjeg frizera Pančeta Žezovskog u novembru 2023. godine u Severnoj Makedoniji izrečena je doživotna kazna zatvora. Vanjin otac Aleksandar Đorčevski oslobođen je optužbi da je odavao informacije o njenom kretanju.
Premijer Benjamin Netanjahu negirao je da je Izrael gurao Sjedinjene Američke Države da se pridruže vojnoj kampanji protiv Irana, odbacujući suprotne navode koje je u utorak objavio Vašington Post.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija poslednjih nekoliko nedelja radila na rešavanju različitih konflikata u svetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.
Najmanje 627 ljudi je ubijeno u Iranu tokom 12 dana sukoba sa Izraelom, preneli su danas iranski mediji, pozivajući se na Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Jermenske vlasti uhapsile su arhiepiskopa Bagrata Galstanjana i još 13 osoba zbog optužbe za organizovanje zavere za svrgavanje vlade premijera Nikola Pašinjana, saopštile su vlasti.
Centralni okružni sud u Seul odbacio je danas zahtev za izdavanje naloga za pritvor bivšeg predsednika Južne Koreje Jun Suk Jeola u vezi sa njegovim kratkotrajnim proglašenjem ratnog stanja u decembru prošle godine, saopštio je specijalni tužilac.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predsednik SAD Donald Tramp održali su sastanak na marginama samita NATO u Hagu, na kojem su, između ostalog, razgovarali o prekidu vatre i postizanju mira u Ukrajini.
Grčke vlasti uhapsile su neimenovanu državljanku Gruzije, zbog sumnje da je izazvala jedan od požara na ostrvu Hios kada je bacila neugašenu cigaretu na zemlju.
Lideri NATO obavezali su se da će do 2035. godine godišnje ulagati pet odsto BDP u odbrambene i bezbednosne rashode kako bi se osiguralo da se ispune njihove individualne i kolektivne obaveze, navedeno je u konačnom tekstu deklaracije sa samita u Hagu.
Škole širom Izraela se ponovo otvaraju, prvi put od izbijanja rata sa Iranom, nakon što je Komanda pozadinskog fronta izraelske vojske objavila da ukida sva ograničenja nametnuta civilima tokom sukoba.
Komentari (0)