Bivši dopisnik UN iz Bejruta za Newsmax Balkans: Ljudi beže iz grada, vlada napetost, deca anksiozna zbog eksplozija
Atmosfera u Bejrutu je trenutno napeta i puna neizvesnosti. Mnogi stanovnici, posebno deca u oblasti Velikog Bejruta, doživljavaju anksioznost zbog zastrašujućih zvukova obližnjih eksplozija, opisao je u razgovoru za Newsmax Balkans politički analitičar i bivši dopisnik UN Čadi Abdel Sater.
"Ogromna većina Libanaca želi da žive u miru, a ipak se nađu uhvaćeni u ratu koji nisu sami izabrali - u sukobu između Irana i Izraela“, rekao je Abdel Sater.
Sagovornik Newsmax Balkans navodi da Izrael nastavlja da gađa Hezbolahovo vođstvo i infrastrukturu, dok istovremeno pokreće kopnenu kampanju u južnom Libanu.
"Ovo je deo strategije izraeske vojske da potisne Hezbolah sa granice i omogući povratak 70.000 izraelskih izbeglica koje su pobegle iz severnog Izraela posle 7. oktobra 2023. godine, plašeći se napada Hezbolaha sličnog Hamasovom napadu na jugu. Hezbolah je odgovorio otvaranjem onoga što naziva frontom podrške za Gazu, ispalivši rakete na Izrael počevši od 8. oktobra 2023. godine, u znak solidarnosti sa Hamasom nakon izbijanja rata", ukazao je bivši dopisnik UN iz Libana.
Foto: Privatna arhiva
Pre oko tri nedelje, kako je naveo, Izrael je pokrenuo operaciju velikih razmera usmerenu na Hezbolahovo vođstvo i skladišta oružja.
Cilj isti - eliminacija Hezbolaha
Dodaje da je prema najvišim izraelskim zvaničnicima, primarni cilj eliminacija Hezbolaha, što su više puta izjavljivali.
"Uprkos znatnim gubicima, Hezbolah nastavlja da uzvraća desetinama dnevnih raketnih udara. Izraelski kopneni upad u južni Liban sporo napreduje, verovatno da bi se izbegle teške žrtve", ocenio je Abdel Sater.
Foto: AP/Hassan Ammar
Na pitanje kakva je trenutna situaciju u Bejrutu, naš sagovornik odgovara da, kao i u većini regiona u zemlji, prestonica Libana pati od sukoba punih razmera između Izraela i Hezbolaha.
"Odgovor saveznika brz i efikasan"
Abdel Sater smatra da je odgovor saveznika Libana na napad Izraela bio "brz i efikasan".
Kao ključne primere naveo je SAD, koji su prošle nedelje objavile da će nameniti 157 miliona dolara za novu humanitarnu pomoć za podršku stanovništvu pogođenom sukobom u Libanu i širem regionu.
Potom, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) obezbeđuje raseljenim Libancima medicinske potrepštine, namirnice i novčanu pomoć za približno 200.000 ljudi.
Saudijska Arabija je, kako je rekao, isporučila medicinsku pomoć kako bi pomogla libanskom narodu u ovim kritičnim okolnostima.
Prema njegovim rečima, Ujedinjeni Arapski Emirati podelili su pomoć raseljenim licima u Libanu i obezbedili hitan paket pomoći raseljenim Libancima u Siriji.
Foto: AP/Hussein Malla
"Dok humanitarna kriza i dalje zahteva značajnu podršku, dosadašnji napori se mogu smatrati i adekvatnim i uticajnim", ocenio je Abdel Sater.
Kako je naveo, prema poslednjim podacima libanskog Ministarstva zdravlja, preko 2.100 ljudi je izgubilo život, a više od 10.000 je povređeno od početka sukoba 8. oktobra 2023. godine.
"Gubici su značajni, pojedini delovi prestonice su doživeli ogromne žrtve. Napadi su naneli ozbiljnu štetu u nekoliko naselja, a ekonomski uticaj je dubok. Mnogi stanovnici beže u sigurnija područja na planinu Liban i na sever", istakao je politički analitičar s kojim smo razgovarali.
Podsetimo, izraelski napad na Bejrut odneo je 22 života u najsmrtonosnijem napadu na centar grada. Ujedinjene nacije su poslale javno saopštenje da su njihove mirovne snage na jugu LIbana u sve većoj opasnosti.
Najmanje 22 osobe su ubijene, a 117 je ranjeno u bombardovanju dva naselja u libanskoj prestonici Bejrut koje su izvele izraelske snage, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja na mreži X.
Srpski državljani bezbedno su evakuisani iz Bejruta, prestonice Libana, i stigli su u Beograd specijalnim letom Er Srbije koji su organizovali Vlada Republike Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost tzv Mrdićevih zakona – seta izmena i dopuna zakona iz oblasti pravosuđa koji su nedavno stupili na snagu? Šta znači dolazak Venecijanske komisije i zbog čega je normalnije menjati tek usvojene zakone, nego ih usvojiti nakon mišljenja Komisije i u skladu sa standardima EU Da li rešenje za probleme u pravosuđu treba tražiti na ulici ili u srpskim i evropskim institucijama? Za Stav dana govore advokati Dragan Palibrk i Branko Lukić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Potpisan ugovor sa kineskim konzorcijumom o izgradnji druge dionice auto-puta u Crnoj Gori. 23 kilometra koja bi trebalo da budu završena do 2030. Na tu temu razgovarali smo sa ekonomskim analitičarem Mirzom Muleškovićem. Vlada Hercegovačko - Neretvanskog kantona od direktora zdravstvenih ustanova traži da se od 1. marta zaposleni vrate u pun režim rada, dok sindikati poručuju da nastavljaju sa štrajkom do sipunjenja zahteva i da ih Vlada neće zastrašiti. Ko je u pat poziciji, pitamo Dalibora Vukovića, predsednika Sindikata zdravstvenih radnika HNK. Severna Makedonija ove godine raspolaže sa 8,2 miliona evra za Erazmus plus, a u proseku godišnje obuhvata oko 2.000 studenata. Ana Mihajlov, direktorka Erazmus plus
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li oznaka imena porekla zaista garantuje kvalitet ili proizvođačima donosi dodatne troškove i birokratiju? Koliko nam je važno da znamo odakle dolazi hrana koju jedemo i da li smo spremni da taj kvalitet platimo? Da li domaća proizvodnja ima podršku sistema ili opstaje zahvaljujući upornosti pojedinaca i da li je poreklo samo etiketa ili pitanje poverenja? Kada kupujemo ajvar, maline ili sir sa oznakom porekla, da li plaćamo kvalitet ili papire? Za emisiju „Tražim reč“ govore Stevica Marković, proizvođač leskovačkog ajvara, Mirjana Milutinović iz saveza „Original Srbija“ iz Arilja, Milanka Trtović iz udruženja „Zlatiborski sir“.
U nastavku akcije "Armagedon" policija je uhapsila sedam osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršile krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, saopštio je MUP.
Izborne komisije grada Bora i opština Aranđelovac i Majdanpek proglasile su izborne liste koalicije koju predvodi Srpska napredna stranka, objavila je Republička izborna komisija.
Izborne komisije opština Lučani, Smederevska Palanka, Kula, Bajina Bašta i Kladovo proglasile su liste koje predvodi Srpska napredna stranka za redovne lokalne izbore koji će u tim opštinama biti održani 29. marta, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u avionu na putu za Kazahstan, da je stanje ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, kog je prethodno posetio, "nešto bolje". Socijalistička partija Srbija koju Dačić predvodi, uputila mu je podršku u borbi sa obostranom upalom pluća.
Muškarac iz Džeksonvila na Floridi, koji je nestao 14. februara, spasen je u nakon što je nekoliko dana bio zaglavljen do ramena u blatu nalik "živom pesku", bez hrane i vode.
Prognoze sukoba uz pomoć veštačke inteligencije razvijaju se velikom brzinom. Autoritarni režimi na Bliskom istoku mogli bi da budu među prvima u svetu koji će tu tehnologiju da koriste kako bi u startu ugušili proteste.
Slučaj "Epstajn" već mesecima drma političku i poslovnu elitu na globalnom nivou. Epstajnovi dokumenti nisu zaobišli ni vrh američke bivše i sadašnje administracije, jer se i Bil i Hilari Klinton pominju u tim dokumentima.
Italijansko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je svoje građane da napuste Iran i savetovalo maksimalan oprez na čitavom Bliskom istoku, navodeći kao razlog kontinuirano nestabilne bezbednosne prilike. Letovi sa istanbulskog aerodroma za Teheran otkazani su u zbog gomilanja vojske SAD oko Irana.
Američka vojska oborila je dron carine i granične zaštite koristeći visokoenergetski laserski sistem, jer je letelica ocenjena kao "naizgled preteća" u vojnom vazdušnom prostoru kod Fort Hankoka u Teksasu. Incident je pokrenuo političke reakcije i zahteve za istragom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens poručio je da eventualni američki napadi na Iran ne bi doveli do dugotrajnog rata na Bliskom istoku. Ističe da Vašington razmatra i vojna i diplomatska rešenja, ali odbacuje mogućnost višegodišnjeg sukoba.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton tokom saslušanja pred članovima Nadzornog odbora Predstavničkog doma, negirala je bilo kakvu vezu sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom i kritikovala republikance zbog načina na koji vode istrage o Epstinu.
Komentari (0)