Bivši dopisnik UN iz Bejruta za Newsmax Balkans: Ljudi beže iz grada, vlada napetost, deca anksiozna zbog eksplozija
Atmosfera u Bejrutu je trenutno napeta i puna neizvesnosti. Mnogi stanovnici, posebno deca u oblasti Velikog Bejruta, doživljavaju anksioznost zbog zastrašujućih zvukova obližnjih eksplozija, opisao je u razgovoru za Newsmax Balkans politički analitičar i bivši dopisnik UN Čadi Abdel Sater.
"Ogromna većina Libanaca želi da žive u miru, a ipak se nađu uhvaćeni u ratu koji nisu sami izabrali - u sukobu između Irana i Izraela“, rekao je Abdel Sater.
Sagovornik Newsmax Balkans navodi da Izrael nastavlja da gađa Hezbolahovo vođstvo i infrastrukturu, dok istovremeno pokreće kopnenu kampanju u južnom Libanu.
"Ovo je deo strategije izraeske vojske da potisne Hezbolah sa granice i omogući povratak 70.000 izraelskih izbeglica koje su pobegle iz severnog Izraela posle 7. oktobra 2023. godine, plašeći se napada Hezbolaha sličnog Hamasovom napadu na jugu. Hezbolah je odgovorio otvaranjem onoga što naziva frontom podrške za Gazu, ispalivši rakete na Izrael počevši od 8. oktobra 2023. godine, u znak solidarnosti sa Hamasom nakon izbijanja rata", ukazao je bivši dopisnik UN iz Libana.
Foto: Privatna arhiva
Pre oko tri nedelje, kako je naveo, Izrael je pokrenuo operaciju velikih razmera usmerenu na Hezbolahovo vođstvo i skladišta oružja.
Cilj isti - eliminacija Hezbolaha
Dodaje da je prema najvišim izraelskim zvaničnicima, primarni cilj eliminacija Hezbolaha, što su više puta izjavljivali.
"Uprkos znatnim gubicima, Hezbolah nastavlja da uzvraća desetinama dnevnih raketnih udara. Izraelski kopneni upad u južni Liban sporo napreduje, verovatno da bi se izbegle teške žrtve", ocenio je Abdel Sater.
Foto: AP/Hassan Ammar
Na pitanje kakva je trenutna situaciju u Bejrutu, naš sagovornik odgovara da, kao i u većini regiona u zemlji, prestonica Libana pati od sukoba punih razmera između Izraela i Hezbolaha.
"Odgovor saveznika brz i efikasan"
Abdel Sater smatra da je odgovor saveznika Libana na napad Izraela bio "brz i efikasan".
Kao ključne primere naveo je SAD, koji su prošle nedelje objavile da će nameniti 157 miliona dolara za novu humanitarnu pomoć za podršku stanovništvu pogođenom sukobom u Libanu i širem regionu.
Potom, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) obezbeđuje raseljenim Libancima medicinske potrepštine, namirnice i novčanu pomoć za približno 200.000 ljudi.
Saudijska Arabija je, kako je rekao, isporučila medicinsku pomoć kako bi pomogla libanskom narodu u ovim kritičnim okolnostima.
Prema njegovim rečima, Ujedinjeni Arapski Emirati podelili su pomoć raseljenim licima u Libanu i obezbedili hitan paket pomoći raseljenim Libancima u Siriji.
Foto: AP/Hussein Malla
"Dok humanitarna kriza i dalje zahteva značajnu podršku, dosadašnji napori se mogu smatrati i adekvatnim i uticajnim", ocenio je Abdel Sater.
Kako je naveo, prema poslednjim podacima libanskog Ministarstva zdravlja, preko 2.100 ljudi je izgubilo život, a više od 10.000 je povređeno od početka sukoba 8. oktobra 2023. godine.
"Gubici su značajni, pojedini delovi prestonice su doživeli ogromne žrtve. Napadi su naneli ozbiljnu štetu u nekoliko naselja, a ekonomski uticaj je dubok. Mnogi stanovnici beže u sigurnija područja na planinu Liban i na sever", istakao je politički analitičar s kojim smo razgovarali.
Podsetimo, izraelski napad na Bejrut odneo je 22 života u najsmrtonosnijem napadu na centar grada. Ujedinjene nacije su poslale javno saopštenje da su njihove mirovne snage na jugu LIbana u sve većoj opasnosti.
Najmanje 22 osobe su ubijene, a 117 je ranjeno u bombardovanju dva naselja u libanskoj prestonici Bejrut koje su izvele izraelske snage, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja na mreži X.
Srpski državljani bezbedno su evakuisani iz Bejruta, prestonice Libana, i stigli su u Beograd specijalnim letom Er Srbije koji su organizovali Vlada Republike Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova.
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-KURŠUMLIJSKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
14:00
SINTEZA (R)
U zemlji u kojoj se deca nazivaju budućnošću, a svakodnevno ostaju bez zaštite, predlozi koji se tiču njihovog prava na izdržavanje konačno ulaze u ozbiljniju zakonsku proceduru. Alimentacioni fond, o kojem se govori decenijama, nalazi se u Skupštini Srbije. Stručnjaci upozoravaju - zakon je dobar korak, ali nije dovoljan. U emisiji Sinteza, posvećenoj socijalnoj zaštiti dece, o ovom problemu govorio je Dragan Vulević, dugogodišnji stručnjak za socijalno pravo, koji je svoj čitav radni vek proveo u sistemu socijalne zaštite. Dragan Vulević: Ako otac beži od alimentacije - neka plaćaju baba i deda.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Trener Kajak-kanu kluba Pančevo Nenad Miković, koji je bio na meti vozača skutera, rekao je da je ovakva divlja vožnja na reci problem koji traje godinama, dok advokatica Tamara Radojčić smatra da tužilaštvo treba da dokaže krivicu da je osumnjičeni postupao sa umišljajem.
Dvojica tinejdžera, starosti 19 i 17 godina, poginula su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Ugrinovci, na putu Batajnica–Busije, saznaje Newsmax Balkans.
U 30 gradova u Srbiji, u organizaciji studenata u blokadi i zborova građana, održavali su se protesti građana. Većih incidenata je bilo u Novom Sadu, gde su demolirane prostorije gradskog odbora SNS, sukoba je bilo i u Beogradu - kod Generalštaba i na Novom Beogradu.
Jelisejska palata saopštila je da je francuski predsednik Emanuel Makron zajedno sa evropskim liderima razgovarao telefonom sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, nakon sastanka sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Aljasci.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski podržao je predlog za trilateralni sastanak između Ukrajine, SAD i Rusije, a detalji pregovora biće razmotreni, kako je naveo, sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u ponedeljak Vašingtonu.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je na Aljasci da ne bi bilo rata sa Ukrajinom da je predsednik Donald Tramp bio na vlasti u Americi 2022. godine.
Sa povratkom predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u Belu kuću kao nova valuta geopolitičke moći pojavili su se retki minerali. Hoće li kritični minerali biti ključna tačka razgovora i odlučujuća za mir u Ukrajini?
Kako se došlo do pregovora na Aljasci? A kako se uopšte došlo do rata u Ukrajini? Ruski zahtev je da Kijev ne sme u NATO i da su zapadni vojnici neprihvatljivi na ukrajinskom tlu pod grbom Severnoatlantske alijanse, ili nekom drugom zastavom. To je ruska crvena linija.
Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za zdravlje u Severnoj, Centralnoj i Južnoj Americi, saopštila je da je u regionu Amerike, posebno u Severnoj Americi, zabeležen porast obolelih od malih boginja, uz povećan broj smrtnih slučajeva.
Komentari (0)