Bivši dopisnik UN iz Bejruta za Newsmax Balkans: Ljudi beže iz grada, vlada napetost, deca anksiozna zbog eksplozija
Atmosfera u Bejrutu je trenutno napeta i puna neizvesnosti. Mnogi stanovnici, posebno deca u oblasti Velikog Bejruta, doživljavaju anksioznost zbog zastrašujućih zvukova obližnjih eksplozija, opisao je u razgovoru za Newsmax Balkans politički analitičar i bivši dopisnik UN Čadi Abdel Sater.
"Ogromna većina Libanaca želi da žive u miru, a ipak se nađu uhvaćeni u ratu koji nisu sami izabrali - u sukobu između Irana i Izraela“, rekao je Abdel Sater.
Sagovornik Newsmax Balkans navodi da Izrael nastavlja da gađa Hezbolahovo vođstvo i infrastrukturu, dok istovremeno pokreće kopnenu kampanju u južnom Libanu.
"Ovo je deo strategije izraeske vojske da potisne Hezbolah sa granice i omogući povratak 70.000 izraelskih izbeglica koje su pobegle iz severnog Izraela posle 7. oktobra 2023. godine, plašeći se napada Hezbolaha sličnog Hamasovom napadu na jugu. Hezbolah je odgovorio otvaranjem onoga što naziva frontom podrške za Gazu, ispalivši rakete na Izrael počevši od 8. oktobra 2023. godine, u znak solidarnosti sa Hamasom nakon izbijanja rata", ukazao je bivši dopisnik UN iz Libana.
Foto: Privatna arhiva
Pre oko tri nedelje, kako je naveo, Izrael je pokrenuo operaciju velikih razmera usmerenu na Hezbolahovo vođstvo i skladišta oružja.
Cilj isti - eliminacija Hezbolaha
Dodaje da je prema najvišim izraelskim zvaničnicima, primarni cilj eliminacija Hezbolaha, što su više puta izjavljivali.
"Uprkos znatnim gubicima, Hezbolah nastavlja da uzvraća desetinama dnevnih raketnih udara. Izraelski kopneni upad u južni Liban sporo napreduje, verovatno da bi se izbegle teške žrtve", ocenio je Abdel Sater.
Foto: AP/Hassan Ammar
Na pitanje kakva je trenutna situaciju u Bejrutu, naš sagovornik odgovara da, kao i u većini regiona u zemlji, prestonica Libana pati od sukoba punih razmera između Izraela i Hezbolaha.
"Odgovor saveznika brz i efikasan"
Abdel Sater smatra da je odgovor saveznika Libana na napad Izraela bio "brz i efikasan".
Kao ključne primere naveo je SAD, koji su prošle nedelje objavile da će nameniti 157 miliona dolara za novu humanitarnu pomoć za podršku stanovništvu pogođenom sukobom u Libanu i širem regionu.
Potom, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) obezbeđuje raseljenim Libancima medicinske potrepštine, namirnice i novčanu pomoć za približno 200.000 ljudi.
Saudijska Arabija je, kako je rekao, isporučila medicinsku pomoć kako bi pomogla libanskom narodu u ovim kritičnim okolnostima.
Prema njegovim rečima, Ujedinjeni Arapski Emirati podelili su pomoć raseljenim licima u Libanu i obezbedili hitan paket pomoći raseljenim Libancima u Siriji.
Foto: AP/Hussein Malla
"Dok humanitarna kriza i dalje zahteva značajnu podršku, dosadašnji napori se mogu smatrati i adekvatnim i uticajnim", ocenio je Abdel Sater.
Kako je naveo, prema poslednjim podacima libanskog Ministarstva zdravlja, preko 2.100 ljudi je izgubilo život, a više od 10.000 je povređeno od početka sukoba 8. oktobra 2023. godine.
"Gubici su značajni, pojedini delovi prestonice su doživeli ogromne žrtve. Napadi su naneli ozbiljnu štetu u nekoliko naselja, a ekonomski uticaj je dubok. Mnogi stanovnici beže u sigurnija područja na planinu Liban i na sever", istakao je politički analitičar s kojim smo razgovarali.
Podsetimo, izraelski napad na Bejrut odneo je 22 života u najsmrtonosnijem napadu na centar grada. Ujedinjene nacije su poslale javno saopštenje da su njihove mirovne snage na jugu LIbana u sve većoj opasnosti.
Najmanje 22 osobe su ubijene, a 117 je ranjeno u bombardovanju dva naselja u libanskoj prestonici Bejrut koje su izvele izraelske snage, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja na mreži X.
Srpski državljani bezbedno su evakuisani iz Bejruta, prestonice Libana, i stigli su u Beograd specijalnim letom Er Srbije koji su organizovali Vlada Republike Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost crnogorske vlade nakon odluke Demokratske narodne partije da povuče podršku i dva člana kabineta? Da li je Crna Gora pred novom političkom i društvenom krizom? Zbog čega se zanemaruju zahtevi prosrpskih stranaka da srpski jezik postane zvanični i da se reše pitanja trobojke i dvojnog državljanstva? Koje su nove koalicije na pomolu zbog pokušaja opozicije da sruši kabinet Milojka Spajića? Gosti Stava dana istoričari iz Beograda i Podgorice, Aleksandar Raković i Aleksandar Stamatović.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Francusko finansijsko tužilaštvo saopštilo je da je pokrenulo istragu protiv bivšeg francuskog ministra kulture Džaka Langa i njegove ćerke Karolin zbog sumnje na, kako se navodi, "tešku poresku prevaru pranja novca".
Još jedna sedmica napetosti u Zaljevu. Iran i Sjedinjene Američke Države održali su indirektne razgovore u Omanu o nuklearnom programu Teherana, mesecima nakon američkih napada na iranske objekte.
U Bangladešu je prijavljen prvi smrtni slučaj od virusa nipa u 2026. godini, a zvaničnici su saopštili da je reč o ženi koja je preminula nakon što je konzumirala sok od sirove urme.
Južnokorejska platforma za trgovinu kriptovalutama greškom poklonila je kupcima bitkoine vredne više od 40 milijardi dolara, nakratko ih učinivši multimilionerima.
Direktor pogrebnog preduzeća u Koloradu Džon Holford (46) osuđen je na 40 godina zatvora nakon što je uhapšen kada je u njegovom preduzeću pronađeno skoro 200 tela u stanju raspadanja.
Grčke vlasti privele su danas 313 osoba u raciji u univerzitetskom kampusu u Solunu nakon što je rano izvršen napad na policiju za suzbijanje demonstracija kada je bačeno više od 100 Molotovljevih koktela, a svi privedeni su pušteni bez podizanja optužnice.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD postavile junski rok za postizanje dogovora s Rusijom o završetku rata. Dok pregovori traju, Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, prisiljavajući nuklearne elektrane da smanje proizvodnju.
Komentari (0)