Kaja Kalas: EU mora da pojača pritisak na Rusiju i razmotri odnose sa Izraelom
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je posle neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU da Rusija ne pokazuje nameru da okonča rat u Ukrajini, već se priprema za njegovo intenziviranje.
Izvor: Tanjug
31.08.2025. 09:05
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Ona je najavila pojačavanje sankcija Moskvi i nastavak razgovora o korišćenju zamrznute ruske imovine.
"Evropska unija i sve države članice podržavaju diplomatske napore da se postigne mir i okonča ruski rat, ali jasno je - Rusija se ne priprema za mir. Suprotno, oni se pripremaju za još rata", rekla je Kalas, objavljeno je na sajtu EU.
Ona je podsetila da je ove sedmice Rusija izvela drugi najveći vazdušni napad na Kijev od početka rata, u kojem je pogođena i infrastruktura EU i drugih međunarodnih organizacija.
Posle tri runde razgovora između Vlade, sindikata i Unije poslodavaca nema dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. Na stolu su tri predloga: 500, 550 i 600 evra (oko 70.000 dinara), dok od 1. oktobra 2025. minimalac svakako raste na 500 evra.
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto. Ova mera Vlade će značajno uticati na smanjenje osnovnih životnih namirnica, ali i kućne hemije.
Izmenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od 1. januara 2032. majkama sa jednim detetom računaće se šest meseci posebnog staža, sa dvoje godinu dana, dok majke sa troje i više dece to pravo mogu da ostvare odmah - uz dodatne dve godine staža, bez mogućnosti ranijeg penzionisanja.
"Ove nedelje Rusija je izvela drugi najjači vazdušni napad na Kijev od početka rata. Uništeni su civilni ciljevi, uključujući zgrade koje koristi Evropska unija i Britanski savet", navela je Kalas.
Ministri EU su, kako je dodala, razgovarali o "mogućim osnovama za novi paket sankcija" koji bi uključivao i sekundarne sankcije za one koji podržavaju ruski rat, kao i zabrane uvoza i uvođenje tarifa na rusku robu.
"Cilj je da izvršimo maksimalan pritisak na Rusiju", istakla je Kalas, dodajući da bi nove mere bile efikasnije "ako ih podrže i naši transatlantski partneri". Istakla je da je među ministrima vođena "veoma dobra i suštinska rasprava" o upotrebi zamrznute ruske imovine za podršku odbrani Ukrajine.
Rusija mora da nadoknadi štetu
"Jedna stvar je apsolutno jasna i tu su se svi složili: s obzirom na razaranja koja je Rusija izazvala u Ukrajini, nezamislivo je da ikada više vidi taj novac - osim ako u potpunosti ne nadoknadi štetu koju je prouzrokovala", izjavila je Kalas.
Ona je dodala da tržišta nisu negativno reagovala na zamrzavanje sredstava i da "postoje rizici, ali verujem da možemo da ih ublažimo". Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Kalas je rekla da najava Izraela da je Gaza borbena zona može dodatno da pogorša humanitarnu situaciju.
"Gazi je potrebno manje rata"
"Gazi je potrebno manje a ne više rata. Ako bi vojno rešenje bilo moguće, ovaj rat bi već bio završen", rekla je Kalas.
Ona je naglasila da je širenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali "nezakonito i podriva rešenje sa dve države".
Istakla je da su neke članice EU već uvele mere "ne protiv Izraela, već protiv izraelske vlade", uključujući sankcije ministrima i suspenzije izvoza oružja.
Foto: Tanjug/AP/Abdel Kareem Hana
"Nema ulepšavanja situacije u kojoj se nalazimo", rekla je Kalas, napominjući da su članice EU podeljene oko konkretnih koraka, ali da "raste većina koja se zalaže za dodatne mere".
Takođe je izrazila sumnju u sposobnost EU da donosi i sprovodi odluke u oblasti spoljne politike, pozivajući na reformu metoda rada.
"Moje lično osećanje je da građani Evrope gube poverenje u EU ako nismo u stanju da isporučimo rezultate", rekla je Kalas.
Odluke EU donosi svih 27 članica
Govoreći o sopstvenoj ulozi, istakla je da nije lako biti "osoba koja se krivi kada odluka izostane", budući da odluke EU donosi svih 27 članica konsenzusom.
"To je teško. Ali kao visoka predstavnica, ja ne donosim odluke – već to moraju da učine sve članice zajedno", zaključila je Kalas.
Kako je navela, ministri spoljnih poslova EU danas "nisu imali dovoljno vremena" da razmatraju eventualne izmene mehanizma donošenja odluka o pitanjima spoljne politike, koji podrazumevaju da određene odluke donosi većina članica EU bez potpunog konsenzusa, posebno u slučajevima kada jedna zemlja usporava proces donošenja odluka na nivou EU.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-BEOGRADSKA OPERACIJA I DEO
Dokumentarna emisija Strogo poverljivo: pod nazivom ,,Beogradska operacija – I deo“ bavi se jednom od najdramatičnijih i najtragičnijih epoha u istoriji Srbije i Beograda – periodom od sloma ustanka 1941. godine do završnih borbi za oslobođenje prestonice 1944. godine. Emisija kroz proverene istorijske činjenice, arhivsku građu osvetljava strateški značaj Srbije u Bitki za Balkan i uspostavljanje potpune nemačke kontrole nad regionom.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
OFAC produžio licencu za rad NIS-a do 20. marta. Šta ovo znači za Srbiju? Advokati širom Srbije obustavljaju rad na tri dana. Kome smetaju "Mrdićevi zakoni" i zbog čega? Gosti emisije biće Predrag Marsenić i Aleksandar Cvejić Protesti iz Sarajeva proširili se i na druge gradove. U čemu je njihova sličnost sa protestima u Srbiji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Velika Britanija prihvatila je zahtev Sjedinjenih američkih Država da koriste britanske baze u akciji protiv Irana, saopštio je večeras premijer Kir Starmer.
Smrt vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija nakon skoro 37 godina na vlasti pokreće ključna pitanja o budućnosti Irana, a okviri složenog procesa sukcesije počeli su da se oblikuju jutro nakon njegovog ubistva.
Stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata i Dubaija su u ovom trenutku potpuno bezbedni i nema straha od napada američkih vojnih trupa, kao što je to predstavljeno medijima u Srbiji, rekao je za Newsmax Balkans profesor na američkom univerzitetu u UAE Duško Tomić.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je u američko-izraelskim napadima do sada ubijeno 48 iranskih lidera i visokih civilnih i vojnih zvaničnika.
Tri pripadnika američke vojske poginula su, a petoro je teško ranjeno u iranskom napadu u okviru operacije "Epski bes", saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM).
Bivši predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine i bio član Saveta za svrsishodnost, ubijen je u izraelskim vazdušnim napadima, javlja Ilna.
Komentari (0)