(VIDEO) Tri kruga pregovora - bez epiloga: Minimalna zarada između 500 i 600 evra
Posle tri runde razgovora između Vlade, sindikata i Unije poslodavaca nema dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. Na stolu su tri predloga: 500, 550 i 600 evra (oko 70.000 dinara), dok od 1. oktobra 2025. minimalac svakako raste na 500 evra.
Vlada je, prema dosadašnjim najavama, ponudila da minimalna zarada u 2026. poraste oko 10 odsto - na 550 evra. Poslodavci smatraju da bi nova baza od 500 evra, koja se uvodi od 1. oktobra, trebalo da ostane i naredne godine.
Sindikati traže 600 evra uz obrazloženje da bi inflacija u 2026. "pojela" svako skromnije povećanje i ponovo oborila realnu kupovnu moć najniže plaćenih radnika.
Ekonomska računica najviše brine sektor maloprodaje.
Izmenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od 1. januara 2032. majkama sa jednim detetom računaće se šest meseci posebnog staža, sa dvoje godinu dana, dok majke sa troje i više dece to pravo mogu da ostvare odmah - uz dodatne dve godine staža, bez mogućnosti ranijeg penzionisanja.
Političko zapošljavanje, nepotizam, nedostatak reformi, neke su od glavnih kritika na račun vlada koje su u prethodnih pet godina vodile Crnu Goru, a nakon promene trodecenijske vlasti.
"Sektor maloprodaje je jedan od retkih koji je kontinuirano profitabilan u privredi Srbije i značajno doprinosi rastu BDP", kaže za "Presek" Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
"Međutim, stanje u njemu je vrlo kompleksno, imajući u vidu da se ti profiti ograničavaju kroz mere ograničavanja marži i kroz sve akcije koje je vlada do sada vodila u cilju socijalne politike i podrške onom delu stanovništva koji ima ispodprosečna primanja", priča Stanić.
Kako navodi, trgovci već trpe rast ulaznih troškova.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Maloprodaja se susreće sa porastom troškova - pre svega troškova radne snage, zatim zakupa poslovnog prostora, energenata, električne energije i, naravno, nabavke proizvoda koje dalje prodaju", kaže sagovornik naše televizije
U takvim okolnostima, svako novo podizanje minimalne cene rada otvara napetosti između društvenih partnera.
"Pitanje ponovnog podizanja minimalne cene rada nailazi na nesuglasice između inicijatora - Vlade Republike Srbije - i privrede, odnosno poslodavaca koji treba da to sprovedu. Ovo su vrlo kompleksni i neizvesni pregovori između poslodavaca i vlade", zaključuje Stanić.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je inicijativu za pokretanje zakonske zabrane fizičkog kažnjavanja djece kroz novi Porodični zakon. O detaljima, Mirsada Bajramović, predsjednica Vijeća za djecu Federacije BiH. Produbljuje se diplomatski sukob S.Makedonije i Bugarske - advokat Toni Menkinoski, koji godinama zastupa Makedonce u Bugarskoj pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, dobio je desetogodišnju zabranu ulaska u tu zemlju. Nova kriza u Skupštini Crne Gore - nakon usvajanja spornih zakona, ostavka na čelu Odbora za bezbjednost, kao DPS-ovih poslanika na mjestu potpredsjednika parlamenta i predsjedavajuća mjesta u više Odbora.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)