Nemački ministar kritikovao Ursulu fon der Lajen zbog iznetih planova za slanje trupa u Ukrajinu
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus kritikovao je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen jer je javno iznela planove za slanje multinacionalnih trupa u Ukrajinu, koje bi bile deo dugoročnih bezbednosnih garancija, nakon postizanja primirja u ratu sa Rusijom.
Pistorijus je novinarima u pogonu odbrambene industrije u zapadnonemačkom gradu Trojsdorfu rekao da je "fundamentalno pogrešno" razmatrati takve opcije pre mirovnih pregovora, prenosi danas Politiko.
"Evropska unija nema nikakve odgovornosti niti kompetencije kada je u pitanju raspoređivanje trupa, ni za koga i ni za šta. Uzdržao bih se od potvrđivanja ili komentarisanja takvih razmatranja na bilo koji način", istakao je nemački ministar.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je spreman na to da rat u Ukrajini potraje dugo "s obzirom na to da se ratovi obično završavaju vojnim porazom ili ekonomskim iscrpljenjem", što su, kako je naveo, scenariji koje ne vidi na horizontu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je ruski predsednik Vladimir Putin predator, zbog čega je potrebno da Evropa uloži u odbranu.
On je priznao je da vlade razmatraju šta bi bilo moguće "pod kojim uslovima", ali je naglasio da smatra "potpuno pogrešnim" javno raspravljati o tome, u ovom trenutku.
Pistorijus je komentarisao intervju Ursule fon der Lajen, koji je za vikend objavio Fajnenšel tajms, u kojem je rekla da Evropa izrađuje "prilično precizne planove" za multinacionalno raspoređivanje snaga u Ukrajini, kao deo posleratnih bezbednosnih garancija.
Fon der Lajen je kazala da bi planovi mogli da obuhvate desetine hiljada vojnika iz evropskih zemalja, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država u oblastima kao što su obaveštajne službe i komandovanje.
Fon der Lajen je tvrdila da su čvrste garancije "od najveće važnosti" za zaštitu Ukrajine od potencijalne buduće ruske agresije, i za očuvanje bezbednosti same Evrope. Ona je pozdravila spremnost američkog predsednika Donalda Trampa da doprinese onome što je opisala kao "garancijom bezbednosti sličnom Članu 5" za Kijev, što se odnosi na zajedničku odbranu NATO-a.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, izneo je svoju prvu izjavu o ratu, poručivši da treba iskoristiti mogućnost zatvaranja Ormuskog moreuza kao pritisak i da će se napadi na arapske susede Irana u Persijskom zalivu nastaviti, ali se pritom nije pojavio pred kamerama.
U toku je dvodnevni štrajk pilota nemačke aviokompanije Lufthanza, što će dovesti do otkazivanja hiljada letova širom Evrope i izvan nje, saopštio je sindikat kokpita (VC). Štrajk, koji traje do subote ujutro, obuhvata pilote Lufthanse i njene podružnice Lufthanza Sitilajn.
Iran se sprema za dugoročniji sukob sa Sjedinjenim Američkim Državma, evidentno je da zvanični Teheran nije poremetilo ubistvo ajatolaga Alija Hamneija, a promena režima u toj zemlji za sada nije realna, smatra analitičar iz Centra na nacionalnu politiku Ljubomir Đurić.
Prvih šest dana rata u Iranu koštalo je više od 11,3 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici američkog Ministarstva odbrane na zatvorenom brifingu za senatore, prema navodima tri izvora upoznata sa sastankom.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Komentari (0)